Razlika između verzija stranice "Ludovik Pobožni"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
→‎Religioznost: Nove reference
mNo edit summary
Red 1:
'''Ludovik I Pobožni''' ([[778]]. - [[20. juni]] [[840]]. godine) je bio [[Franačka|franački]] car i kralj od [[814]] - [[840]]. godine, kralj Akvitanije [[781]] - [[814]]. godine.<ref name="dibb">[http://www.dibb.de/ludwig-der-fromme.php Biografija na stranici] ''dibb.de'' pristupljeno 20.6.2014 {{Simboli jezika|de|Njemački}}</ref><ref>[http://www.deutsche-biographie.de/sfz70565.html Ludwig der Fromme] iz ''deutsche-biographie.de'' pristupljeno 20.6.2014 {{Simboli jezika|de|Njemački}}</ref>
</ref>
 
== Kralj Akvitanije ==
Line 17 ⟶ 16:
== Religioznost ==
 
Svoju želju da provede moralizaciju uprave i društva u svojoj državi Ludovik je nastojao ostvariti uz pomoć Crkve. Svoga najprisnijeg savjetnika opata Benedikta Anijanskog doveo je u jedan samostan u blizini [[Aachen]]a i omogućio mu da postane najuticajnija osoba u franačkoj državi. Finalni događaj koji oduvijek religioznog Ludovika gura gotovo u ludost je njegovo izdajničko pogubljenje Bernarda, kralja Italije. Od trenutka njegove smrti ovaj car osjeća duboko kajanje koje se ubrzo pretvara u fanatičnost kada mu umire žena. Tu smrt on uzima kao Božju kaznu za počinjeni grijeh i od tada Ludovikov način vladanja zemljom dobija gotovo samostanski karakter. Brojna darivanja Crkvi obogatila su crkvene redove i svećenstvo. U isto vrijeme svećenstvu je nametnuta stroža disciplina. Ali za razliku od Karla Velikog koji je bio revni širitelj [[Kršćanstvo|kršćanstva]] i zaštitnik Crkve, ali koji je koji je Crkvu pa i samoga [[Papa|papu]] držao u strogoj pokornosti, Ludovikova je vladavina zapala u ovisnost o svećenstvu. <ref>[http://www.stern.de/politik/geschichte/ludwig-der-fromme-aufstieg-und-fall-247738.html Ludwig der Fromme: Aufstieg und Fall] iz ''stern.d''e pristupljeno 20.6.2014 {{Simboli jezika|de|Njemački}}</ref>Papa [[Paskal I]] dobio je od Ludovika ne samo potvrdu svih dotadašnjih prava rimske Crkve, nego i potpuno izuzeće [[Rim]]a ispod jurisdikcije carske vlasti, čime je bilo onemogućeno svako sudjelovanje cara pri izboru i potvrđivanju pape.
 
Usprkos tim uspjesima u vlastitoj emancipaciji, papinstvo ipak nije željelo oslabiti carsku vlast jer je trebalo odanog i snažnog zaštitnika. Da se to i javno pokaže, godine [[817]]. je na inicijativu svećenstva donesen poseban ukaz ''Ordinatio imperii''kojim je iz Ludovikova naslova izbačen naslov "kralj Franaka i Langobarda", a zadržan samo carski naslov Imperator Augustus.