Inspirisan [[Michael Faraday|Faradayovim]] (Faradej) eksperimentima radio je na polju [[elektrodinamika|elektrodinamike]]. Poznate su četiri Maksvelove vektorske jednačine. Jedna od njih je imala izuzetak koji je važio za zakon [[indukcija|indukcije]]. Pored toga su opisivale [[Elektromagnetno zračenje|elektromagnetne talase]], koje nije uspio potvrditi empirijskim putem potvrditi. To je 1886 [[Heinrich Hertz|Heinrichu Hertzu]] (Hajnrih Herc) pošlo za rukom. Maksvelove jednačine su u potpunosticijelosti objavljene 1862 u časopisu "On Physical Lines of Force".
Maksvel je utemeljio elektrognetnuelektromagnetnu teoriju svjetla čime je rođena [[optika]] kao grana [[elektromagnetizam|elektromagnetizma]]. Uveo je pojam [[Magnetno polje|magnetnog fluksa]]. Magnetno polje je zamišljao je kao jedan tok koji teče kroz [[Elektromagnetni navoj|indukcioni navoj]], gdje promjena polja inducira [[električni napon]]. Nedostatak magnetnih čestica u električnom polju objasnio je pods pojmom [[transverzalni talasi|transverzalnih talasa.]] Smatrao je da njihova brzina odgovara [[Brzina svjetlosti|brzini svjetlosti]].<ref name="erlangen" />
