Razlika između verzija stranice "Neorganska hemija"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 58:
Neke od važnijih neorganskih (mineralnih) [[kiseline|kiselina]] su:
* H<sub>2</sub>SO<sub>4</sub> - [[sumporna kiselina]]
* HCl - [[hlorovodonična kiselina]] (''solna kiselina'')
* HNO<sub>3</sub> - [[dušična kiselina]]
* H<sub>3</sub>PO<sub>4</sub> - [[fosfatna kiselina]]
Red 67:
 
Neorganske kiseline i baze su neophodne za dobijanje neorganskih soli i mnogih organskih supstanci. Količinski, sumporna kiselina je najvažniji spoj cijele hemijske industrije. Djelovanjem neorganskih kiselina metali se razlažu u soli istiskujući [[vodik]] iz kiselina. Znanje o kiselinama i bazama je znatno prošireno teorijom disocijacije.
 
=== Gasovi ===
Mnoge reakcije sa neorganskim spojevima su povezane sa otpuštanjem raznih [[plin|gasova]]. Pri [[elektroliza|elektrolizi]] vode nastaju gasovi vodik i [[kisik]].
 
Kod hlor-alkalne elektrolize nastaju gasovi vodik i [[hlor]]. Oni mogu međusobno reagirati dajući gas [[hlorovodonik]], koji dalje reagirajući sa vodom gradi [[hlorovodonična kiselina|hlorovodoničnu kiselinu]]. Sagorijevanjem [[sumpor]]a u zraku razvija se gas [[sumpor dioksid]]. U prisustvu katalizatora (vanadij oksida) dvije molekule sumpor dioksida mogu reagirati sa jednim atomom kisik gradeći [[sumpor trioksid]]. Rastvarajući se u vodi, sumpor trioksid daje sumpornu kiselinu. [[Vodik sulfid|Sumporovodik]] se može dobijati iz [[Pirit (mineral)|pirita]] (FeS<sub>2</sub>) i solne kiseline.
 
[[Ugljik dioksid]] nastaje, između ostalog, zagrijavanjem [[kalcij karbonat]]a naprimjer pri žarenju kreča kod proizvodnje cementa. Kad se cement stvrdne, ponovno upija ugljik dioksid iz zraka. Dušik iz zraka i gas vodik mogu se spojiti pod visokim pritiskom i temperaturom od 500&nbsp;°C dajući gas [[amonijak]], a taj proces proizvodnje amonijaka se naziva Haber-Boschov proces. Amonijak se pomoću takozvanog Ostwaldovog procesa može spojiti sa kisikom u dušik monoksid koji dalje reagira sa jednim atomom kisik i prelazi u dušik dioksid. Njegovim rastvaranjem u vodi dobija se dušična kiselina. Pomoću Lindenovog procesa iz zraka se mogu izdvojiti kisik, dušik i [[argon]]. Zabilježen je rastući trend industrijskog dobijanja čistih gasova kao i izučavanje procesa za odvajanje gasova pomoću izuzetno finih poroznih membrana (gasnih membrana). Također, vrlo važna oblast za izučavanje gasova u zraku je [[atmosferska hemija]].
 
== Reference ==