Razlika između verzija stranice "Neorganska hemija"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
No edit summary |
||
Red 36:
Od 19. vijeka metali su se počeli dobijati pomoću električne struje ([[elektroliza|elektrolizom]] i elektrolitičkim rafiniranjem). Pri tom su otkriveni i novi elementi, poput [[aluminij]]a, [[Alkalni metali|alkalnih]] i [[Zemnoalkalni metali|zemnoalkalnih metala]]. U mnoge svrhe upotrebe potrebni su lahki metali kao što je aluminij ili [[titanij]], čime se dobija na smanjenju potrošnje energije i goriva za [[avion]]e, [[automobil]]e, željezničke lokomotive i brojne druge mašine. Zbog otpornosti na temperature i velike čvrstoće, [[željezo]] je najvažniji metal u automobilskoj industriji. Međutim, površina željeznih predmeta podložna je stvaranju hrđe u vlažnoj okolini. Sve do 1980tih godina mnoga vozila su bila izložena značajnom pojavom korozije što im je smanjivalo vijek upotrebe. Desetak godina kasnije, krajem 20. i početkom 21. vijeka, gotovo sva vozila imaju zaštitni sloj na karoseriji izrađen od nehrđajućih metala, kao što je [[cink]].
Metali se upotrebljavaju i za dobijanje električne struje u sklopu [[Baterija (elektricitet)|baterija]] i [[akumulator]]a. U nekim jeftinijim baterijama na bazi cinka i ugljika tokom pražnjenja cink se oksidira u cinkove soli. Osim njih postoje i baterije na bazi [[nikl]]a i metalnih hidrida (mogu se ponovno puniti), [[litij]]ske baterije (vrlo lahke) ili nešto jeftinije punjive baterije na bazi olova i olovo oksida. Legiranje metala može dati metalima mnoge bolje osobine nego što ih ispoljavaju čisti elementi. Naprimjer [[duraluminij]] je mješavina sastavljena iz magnezija, bakra i aluminija koja ima mnogo veću čvrstoću od čistog aluminija. Woodov metal je [[legura]] od 50% [[bizmut]]a, 26,7% olova, 13,3% kalaja i 10% [[kadmij]]a sa izuzetno niskom [[talište|tačkom topljenja]] a koristi se za topive oblike. Druge važne legure su [[bronza]] (bakar i kalaj), [[mesing]] (bakar i cink) i [[čelik]] (željezo sa različitim udjelima drugih metala, ali obavezno ugljika).
Neki metali se mogu spajati sa nemetalima u kristalne strukture ispoljavajući nove osobine. [[Silicij]] se spaja sa [[germanij]]em, [[indij]]em ili [[arsen]]om. Tako nastali [[kristal]]i se koriste kao poluprovodnici ([[dioda|diode]] i svjetleće diode) u elektronici. Drugi metali, poput [[tantal]]a, pronašli su upotrebu kao kondenzatori. Metali ili metalni ioni pri reakcijama u gasnoj fazi ili nekoj tečnosti djeluju kao katalizatori, naprimjer željezo pri reakcijama [[amonijak]]a ili ioni aluminija kod sinteze polietilena.
=== Soli i minerali ===
[[Datoteka:Water-3D-balls.png|desno|thumb|200px|Molekula vode]]
[[Voda]] je najvažnija supstanca neorganske hemije. Ona ima kovalentne, polarne veze između atoma i može dobro rastvarati mnoge neorganske soli. Temperaturni raspon između tačke topljenja i tačke ključanja vode omogućava život na našoj planeti rastvorljivošću organskih i neorganskih supstanci u tekućoj vodi.
== Reference ==
| |||