Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Informatika"

Stranica Razgovor

Informatika (uredi)

Verzija na dan 22 maj 2014 u 14:34

Uklonjeno 6.406 bajtova ,  prije 9 godina
rastavio pojmove (see Računarstvo), provjerio pravopis u većem dijelu teksta i ostatak će se nastaviti :D
[pregledana izmjena][nepregledana izmjena]
VizualnoWikitekst
(rastavio pojmove (see Računarstvo), provjerio pravopis u većem dijelu teksta i ostatak će se nastaviti :D)
{{Nedostaju izvori}}
{{Podjela}}
{{Preuređivanje}}
{{Tačnost}}
 
{{InformatikaPortal}}
'''Informatika''' ({{en|information technologyscience, informatics}}) je nauka koja se bavi strukturiranjem, obradom i prenosom [[informacija]]. Nastala je spajanjem riječi '''''inform'''acija'' i ''autom'''atika'''''.
 
Informatika i računarstvo nisu potpuno iste stvari, iako su veoma usko vezane jer se bave istim ili sličnim tematikama. Informatika se danas uglavnom ubraja u inženjerske ili tehničke nauke. Ona ima nezanemariv dio tema koje su isključivo [[Teorija|teoretske]] prirode. Informatika je, kao i matematika, mnogo širi pojam u odnosu na računarstvo. Postoji problem i sa terminima u raznim jezicima zbog uske vezanosti informatike i računarstva, tako da se termin informatika uglavnomčesto odnosi na računarstvo. Informatika je više teoretske prirode, ali se zato detaljno bavi [[softver]]om i strukturiranjem, obradom, pretvaranjem, pohranjivanjem i prijenosom [[informacija]]. Računarstvo obuhvata sve što je vezano za računar i računarsku nauku kao što je [[hardver]], [[softver]], izrada [[program]]a pomoću [[Programski jezik|programskih jezika]] i tako dalje. ▼
'''Računarstvo''' ({{en|computer science}}) je nauka koja se bavi računarskim [[hardver]]om, [[softver]]om, kao i [[teorija računanja|teorijom računanja]] i njegovom primjenom.
 
== Pojmovi ==
Softver se bavi proučavanjem [[programski jezik|programskih jezika]], [[programska paradigma|programskih paradigmi]] kao i samih [[program]]a. Hardver se bavi proučavanjem [[računarska arhitektura|računarske arhitekture]] i njenih [[periferija]]. Računar kao sprava je namijenjen za automatizovanje zadataka i izvršavanje računskih zadaća. [[Kompjuter]]ima su se još u [[19. vijek|devetnaestom vijeku]] nazivali ljudi koji su izvršavali kompleksne računice.
 
▲Informatika i računarstvo nisu potpuno iste stvari, iako su veoma usko vezane jer se bave istim ili sličnim tematikama. Informatika se danas uglavnom ubraja u inženjerske ili tehničke nauke. Ona ima nezanemariv dio tema koje su isključivo [[Teorija|teoretske]] prirode. Postoji problem i sa terminima u raznim jezicima zbog uske vezanosti informatike i računarstva, tako da se termin informatika uglavnom odnosi na računarstvo. Informatika je više teoretske prirode, ali se zato detaljno bavi [[softver]]om i strukturiranjem, obradom, pretvaranjem, pohranjivanjem i prijenosom [[informacija]]. Računarstvo obuhvata sve što je vezano za računar i računarsku nauku kao što je [[hardver]], [[softver]], izrada [[program]]a pomoću [[Programski jezik|programskih jezika]] i tako dalje.
 
== Glavni pojmovi vezani za računarstvo i informatiku ==
{|
|- valign=top
|
*; [[Algoritam]]
:Skup definisanihNiz naredbi predviđene za obavljanje nekog zadatka.
*; [[Hardver]]
:Opipljivi dio računara, većinom elektroničke komponente unutar i van računara
*; [[Internet]]
:Velika računarska mreža i sistem za jednostavnu i efektivnu komunikaciju sa tekstom, slikom i zvukom
*; [[Kriptografija]]
:Algoritmi predviđeni za štićenjezaštitu privatnih podataka, što uključuje i enkripciju.
*; [[Operativni sistem]]
:Skup programa koji upravljaju računarom (pripada sistemskom softveru).
:Program koji se stalno izvršava na računaru, koji kontroliše hardver, ali i softver
*; [[Programiranje]]
:Postupak stvaranja nekogkreiranja programa u bilonekom kojemod [[Programski jezik|programskomprogramskih jezikujezika]]
|
*; [[Računarska grafika]]
:Stvaranje, mijenjanje ili bilo kakva vrsta manipulacije nad slikama pomoću računara
*; [[Računarske mreže]]
:Tematika koja se bavi topologijom, arhitekturom, hardverom i softverom računarskih mreža
*; [[Sigurnost računara]]
:Polje koje obuhvata termine vezane za sigurnost računara, kao što su virusi, hackeri, i drugi
*; [[Softver]]
:Sve što se može pohraniti električkim putem nazivamo softver
*; [[Vještačka inteligencija]]
:Računarska nauka koja daje mašinama sposobnost da izvršavaju zadatke za čije bi izvršavanje bila potrebna inteligencija
*; [[Teorija računanja]]
:Određuje šta je izračunljivo od strane računara. Zakone koje su razvili Alan Turing i ostali nude prikaz mogućnosti šta je moguće izračunati a šta ne.
|
|}
 
== Oblasti računarstva i informatike ==
=== MatematičkiMatematičke temeljiosnove ===
; [[Kriptografija]]
: Algoritmi predviđeni za štićenje privatnih podataka, uključuje i [[Enkripcija|enkripciju]].
; [[Teorija grafikona]]
: Temelji podatkovnih struktura i pretraživačkih algoritama.
; [[Matematička logika]]
: [[Booleova logikaalgebra]] i drugi načini modeliranja logičkih upita.
; [[Teorija tipova]]
: Formalna analiza tipova podataka, te korištenje tih tipova u svrhu razumijevanja programa, posebno sigurnosti.
=== Baze podataka ===
; [[Baza podataka]]
: Baza podataka je uređena grupa podataka pohranjena na sistematski način. Koriste se [[mySQL]], mySQLite, Oracle i [[Microsoft Access]].
 
=== Zajednički, uporedni, i dijeljeni sistemi ===
; [[Uporedno računanje]]
: Računanje pomoću korištenja više zajedničkih nizova.
 
=== Računarska arhitektura ===
; [[Računarska arhitektura]]
: Dizajn, organizacija, optimizacija i provjeravanje računarskog sistema sa naglaskom na [[procesor]] i memoriju, kao i sabirnicu koja ih veže.
; [[Hardver]]
: Računarski hardver je fizički, opipljivi dio računara u kojeg spadaju svi fizički dijelovi koji čine računar.
; [[Operativni sistem]]
: Programi koji upravljaju računarom i računarskim programima koji obezbjeđuje osnovu korisnog sistema.
 
=== Softverski inženjering ===
; [[Programiranje]]
: Programiranje je vještina gdje se stvara i izvršava algoritam pomoću nekog [[Programski jezik|programskog jezika]].
; [[Formalne metode]]
: Matematički pristup za opisivanje i razloge softverskog dizajna.
; [[Softverski inženjering]]
: Principi izrade i testiranja softvera.
 
=== Vještačka inteligencija ===
; [[Vještačka inteligencija]]
: Izvršavanje i izučavanje sistema koji imaju neku vrstu inteligencije.
; [[Robotika]]
: Algoritmi koji služe za upravljanje nad robotima.
; [[Računarska vizija]]
: Algoritimi za prepoznavanje tro dimenzionalnih predmeta sa dvo dimenzinalne slike.
; [[Učenje mašina]]
: Automatsko stvaranje skupa pravila i aksioma zasnovanim na ulaznim podacima koje mašine dobiju.
 
=== Računarska grafika ===
; [[Računarska grafika]]
: Računarska grafika je polje vizuelnog računarstva gdje se pomoću računara stvara dvo ili trodimenzionalna slika.
; [[Procesiranje slike]]
: Određivanje informacija sa slike pomoću računanja.
; [[Interakcija čovjeka i računara]]
: Izučavanja i osmišljavanje računarskih interfejsa koje ljudi kontrolišu.
 
=== Naučno računanje ===
; [[Bioinformatika]]
: Upotrebljavanje računarske nauke u svrhu održavanja, analiziranja i pohranjivanja bioloških podataka.
 
== Historija ==
=== Početak računarstva ===
[[Datoteka:Eniac.jpg|mini|180p|Sami počeci računarstva, ovo je bio [[ENIAC]], [[Prva generacija računara|računar prve generacije]]]]
{{Glavni|Historija računarstva|Historija računarskog hardvera}}
 
Računarstvo je nastalo u [[19. vijek]]u razmišljanjem tadašnjeg genija [[Charles Babbage|Čarlsa Bebidža]], koji je zamislio stroj koji bi uzimao podatke, obrađivao ih na neki način i onda obrađeno nekako pokazao onome koga to zanima. On je to naravno zamislio potpuno [[mehanika|mehanički]], a danas [[računar]]i ne funkcionišu na taj način, no ipak imaju neke povezanosti s tim njegovim zamišljenim računarom:
 
* [[Binarni sistem]] - skoro svaki računar današnjice koristi takav [[brojevni sistem]], koji se sastoji samo od jedinica i nula. To je tako zato što je to kompjuteru najjednostavnije: 1 - ima struje, 0 - nema struje. Sistem koji ima deset cifara (0-9) se zove [[dekadni sistem|dekadni]], a postoje pretpostavke da su [[Babilon]]ci koristili [[heksadecimalni sistem]] (sa šestnaest cifara). Bebidž je imao ideju korištenja [[bušena kartica|bušenih kartica]] za svoj računar, a upravo to se i koristilo za pohranjivanje podataka dok se nije otkrilo [[magnetsko zapisivanje]].
 
* Osnovna ideja - takozvani [[ulaz/izlaz]] sistem, tj. damo računaru da obradi podatke, kažemo mu na koji način da ih obradi, on ih obradi i nekako nam pokaže do čega je došao.
 
Prvi funkcionalni računar, u današnjem smislu, napravio je njemački izumitelj [[Konrad Zuse]] [[1941]]. godine. Programski [[kod]] mašina je primala putem bušenih kartica i imala samo ograničenu mogućnost programiranja. Računar je radio pomoću [[električni relej|električnih releja]] i imao je odvojenu [[RAM|radnu memoriju]] i ulaz/izlaz sistem. U to vrijeme računari su bili ogromni, čak veličine jedne prosječne kuće, te su se najčešće koristili za vojne svrhe.
Za grafički prikaz hronologije računarstva pogledati: [[Hronologija historije računarstva]].
 
=== Teoretska informatika ===
{{Glavni|Teoretska informatika}}
Bitne teoretske osnove informatike su nastale još u 19. vijeku. Sa razvijanjem [[booleovaBooleova algebra|booleove algebre]] nastala je bitna osnova današnjih računarskih sistema. Na nekim matematičkim osnovama informatike u četrdesetim godinama radio je [[Alan Turing]], [[Engleska|engleski]] [[Matematika|matematičar]]. On je tokom [[drugiDrugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] pokušavao dešifrovati zloglasnu [[nacizam|nacističku]] [[Enigma (mašina)|"Enigmu"]], strojmašinu kojikoja je kodiraokodirala [[njemačkaNjemačka|njemačke]] poruke. Uz pomoć tih istraživanja nastala je [[Turingova mašina]], jedna od osnova teoretske informatike. Turingova mašina nije mašina kao takva, nego zamišljeni uređaj kojim se, na neki način, definiše način razmišljanja računara i [[algoritam]]a.
 
Krajem četrdesetih godina, [[Claude E. Shannon]] je radio na pojmu informacije i njenog sadržaja. U njegovom djelu "A Mathematical Theory of Communication" ([[1948]].), pokušao je naći mjeru za informacijski sadržaj jedne diskretne poruke. U tom smislu je razvijen pojam [[entropija|entropije]] kao mjere informacijskog sadržaja.
 
[[Noam Chomsky]] je sa svojim istraživanjima na polju lingvistike, i razvijanju hirarhije [[formalna gramatika|formalnih gramatika]] utjecao na razvijanju [[formalni jezik|formalnih jezika]] i time [[programski jezik|programskih jezika]].
 
=== Podjela po generacijama ===
 
Računari se po historijskom razovju, također, dijele na generacije shodno tehnološkom napretku. Svaku noviju generaciju karakteriše bitno manje zauzimanje prostora, i što je najbitnije, veća brzina izvršavanja, bolja pouzdanost i ostalo.
 
* [[Prva generacija računara]]
:[[1937]]. do [[1958]]. - temeljna jedinica izrade računara je [[elektronska cijev]]
* [[Druga generacija računara]]
:[[1959]]. do [[1963]]. - temeljna jedinica izrade računara je [[tranzistor]]
* [[Treća generacija računara]]
:[[1964]]. do [[1971]]. - temeljna jedinica izrade računara je [[integrirani sklop]]
* [[Četvrta generacija računara]]
:[[1971]]. do danas - temeljna jedinica izrade računara je [[procesor]]
* [[Peta generacija računara]]
:Današnji i budući računari, zasnovani na [[vještačka inteligencija|vještačkoj inteligenciji]] (AI)
 
=== Pioniri računarstva ===
{{Glavni|Pioniri računarstva}}
 
== Također pogledajte ==
 
[[Kategorija:Računarstvo]]
[[Kategorija:Informatika]]
MunjaWiki
136

izmjena

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:MobileDiff/2435857"