Razlika između verzija stranice "Galen"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: Interwiki za izabrane članke za sl:Klavdij Galen; kozmetičke promjene
mNo edit summary
Red 1:
[[Datoteka:Galen detail.jpg|mini|250px|Claude Galien. Litografija. Pierre Roche Vigneron. (Pariz: Lith de Gregoire et Deneux, oko 1865.)]]
 
'''Aelije Galen''' ili '''Klaudije Galen''' (129. – 200. n. e.), poznatiji kao '''Galen iz [[Pergam]]a''' ([[grčki jezik|grčki]]: Γαληνός, ''Galēnos''), bio je istaknuti [[Rimsko Carstvo|rimski]] ljekar i filozof grčkog porijekla i vjerovatno najveći medicinski naučnik rimskog razdobljadoba. Njegove su teorije su imale velik utjecaj na [[Zapadni svijet|zapadnjačku]] [[medicina|medicinu]] duže od hiljadu godina. Njegov opis medicinske [[anatomija|anatomije]] zasnivao se na majmunima, budući da seciranje ljudi nije bilo dopušteno u njegovo doba, ali ništa ga nije nadmašilo sve do štampanih opisa i ilustracija ljudske anatomije koje je napravio [[Andreas Vesalius]] 1543.<ref>O'Malley, C., ''Andreas Vesalius of Brussels, 1514-1564'', Berkeley: University of California Press</ref> Galenov opis rada [[srce|srca]], [[arterija]] i [[vena]] održao se sve do 1628., kad je [[William Harvey]] opisao krvotok gdje je srce pogonska pumpa.<ref> Furley, D, i J. Wilkie, 1984, ''Galen On Respiration and the Arteries'', Princeton University Press, te Bylebyl, J (ur.), 1979, ''William Harvey and His Age'', Baltimore: Johns Hopkins University Press</ref> U 19. vijeku, studenti medicine još su čitali Galena da nauče neke pojmove. Galen je izvršio mnoge pokuse s podvezivanjem [[živac]]a da potkrijepi teoriju, koja stoji i danas, da [[mozak]] upravlja svim pokretima [[mišić]]a putem [[središnji nervni sistem|središnjeg]] i [[periferni nervni sistem|perifernog nervnog sistema]].<ref>Frampton, M., 2008, ''Embodiments of Will: Anatomical and Physiological Theories of Voluntary Animal Motionfrom Greek Antiquity to the Latin Middle Ages, 400 B.C.–A.D. 1300'', Saarbrücken: VDM Verlag. str. 180 - 323</ref> Galen je napisao djelcekraće djelo naslovljeno "O tome da je najbolji ljekar ujedno i filozof"<ref>Brian, P., 1979, "Galen on the ideal of the physician", ''South Africa Medical Journal, 52: 936-938</ref>, kakvim je smatrao i sebe, što znači da je doktorsku praksu utemeljio u teoretski čvrstom znanju odnosno "filozofiji", kako se tada zvalo. Galen se jako zanimao za spor između ljekarskih škola racionalizma i [[empirizam|empirizma]],<ref>Frede, M. and R. Walzer, 1985, ''Three Treatises on the Nature of Science,'' Indianapolis: Hacket.</ref> a njegova primjena direktnog promatranja, anatomije i [[vivisekcija|vivisekcije]] u ljekarskoj obuci te kao temelj za ljekarsku praksu može se smatrati kombinacijom oba pristupa i krčenjem složenijeg, istančanijeg srednjeg puta koji izbjegava nevolje svakog od njih pojedinačno.<ref>De Lacy, P., 1972, "Galen's Platonism", ''American Journal of Philosophy,'' str. 27-39, Cosans, C., 1997, “Galen’s Critique of Rationalist and Empiricist Anatomy”, ''Journal of the History of Biology,'' 30: 35-54, i Cosans, C., 1998, “The Experimental Foundations of Galen’s Teleology”, ''Studies in History and Philosophy of Science,'' 29: 63-80. </ref>
 
== Reference ==