Razlika između verzija stranice "Zlato"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m format
m grrrr
Red 122:
Vrlo značajne količine zlata dobiju se rafiniranjem drugih metala poput bakra, nikla ili drugih plemenitih metala, tako da u zavisnosti od okolnosti tek dobijanje ovih ''nečistoća'' pruža ekonomsku isplativost za iskorištavanje nekog nalazišta zlata. Zabilježen je jedan spektakularan slučajan pronalazak u augustu 2007. godine, kada su dvije [[Šveđani|Šveđanke]] pronašle u blizini Överturingena, 500 kilometara sjeverno od [[Stockholm]]a, stijenu sa udjelom zlata od 23,3 grama po toni.<ref name="sternde" />
 
U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] su u prošlosti postojali brojni rudnici zlata. Jedan od najpoznatijih rudnika zlata bio je u Bakovićima kod [[Fojnica|Fojnice]] koji je radio sve do 1939. godine. Čak i danas postoji određeno zanimanje za ovaj lokalitet za obnavljanje traženja i kopanja ovog metala.<ref name="ekapija" /><ref name="fojnica" />
 
Gotovo sve evropske rijeke nose sa sobom zlato u tragovima. Prije nego što je dospjelo u rijeku, ovo zlato je bilo u formi malehnih, tankih listića uklopljenih u stijene. Djelovanjem erozije i drugih procesa oslobođeno je iz okolnih stijena i dospjelo u rijeke i vodotoke, te se tamo taložilo u riječnom mulju. Takvi depoziti zlata su zapravo sekundarna nalazišta, i jednim dijelom pomažu pri otkrivanju primarnih nalazišta. Jedno od tih sekundarnih depozita zlata, poput onog u njemačkoj rijeci [[Rajna|Rajni]] iskorištava se ispiranjem proteklih nekoliko stotina godina sve do danas, sa manjim prinosima. Jedini zvanični proizvođač zlata u Njemačkoj od 2008. godine je grupa [[Holcim]],<ref name="kies" />, kojoj pripada kamenolom kod [[Rheinzabern]]a, a također i iskorištava ovo nalazište.<ref name="seidler" />