Razlika između verzija stranice "Zlato"

Vrlo značajne količine zlata dobiju se rafiniranjem drugih metala poput bakra, nikla ili drugih plemenitih metala, tako da u zavisnosti od okolnosti tek dobijanje ovih ''nečistoća'' pruža ekonomsku isplativost za iskorištavanje nekog nalazišta zlata. Zabilježen je jedan spektakularan slučajan pronalazak u augustu 2007. godine, kada su dvije [[Šveđani|Šveđanke]] pronašle u blizini Överturingena, 500 kilometara sjeverno od [[Stockholm]]a, stijenu sa udjelom zlata od 23,3 grama po toni.<ref name="sternde" />

 

 

Gotovo sve evropske rijeke nose sa sobom zlato u tragovima. Prije nego što je dospjelo u rijeku, ovo zlato je bilo u formi malehnih, tankih listića uklopljenih u stijene. Djelovanjem erozije i drugih procesa oslobođeno je iz okolnih stijena i dospjelo u rijeke i vodotoke, te se tamo taložilo u riječnom mulju. Takvi depoziti zlata su zapravo sekundarna nalazišta, i jednim dijelom pomažu pri otkrivanju primarnih nalazišta. Jedno od tih sekundarnih depozita zlata, poput onog u njemačkoj rijeci [[Rajna|Rajni]] iskorištava se ispiranjem proteklih nekoliko stotina godina sve do danas, sa manjim prinosima. Jedini zvanični proizvođač zlata u Njemačkoj od 2008. godine je grupa [[Holcim]],<ref name="kies" />, kojoj pripada kamenolom kod [[Rheinzabern]]a, a također i iskorištava ovo nalazište.<ref name="seidler" />

<ref name="hellermann">{{Cite web | url = https://en.fh-muenster.de/fb1/downloads/personal/juestel/juestel/Goldgewinnung_und_Cyanidlaugerei__Christoph_Hellermann___Georg_Wacker_.pdf | title = Goldgewinnung – Cyanidlaugerei | format = PDF}}</ref>

<ref name="uni-kassel">{{Cite web | url = http://web.archive.org/web/20091007125409/http://www.uni-kassel.de/fb5/frieden/regionen/Peru/gold.html | title = Gold und neidische Hunde | datum = 29.5.2008}}</ref>

}}