Razlika između verzija stranice "Helij"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
m Bot: Interwiki za izabrane članke za vls:Helium; kozmetičke promjene
Red 131:
Helij se koristi u [[kriotehnika|kriotehnici]] (što je najveća oblast njegove upotrebe, trošeći oko četvrtine ukupne proizvodnje), naročito za hlađenje superprovodničnih magneta, što se najviše koristi za skenere [[magnetna rezonanca|magnetne rezonance]]. Druge industrijske upotrebe helija, kao što je gas za pritisak i čišćenje, za stvaranje zaštite atmosfere i lučno zavarivanje te procese rasta kristala, koriste oko polovine svjetske proizvodnje gasa. Dobro poznato korištenje helija je i kao gasa za [[balon]]e i [[cepelin]]e,<ref name="away" /> međutim u tu svrhu koriste se zanimarive količine proizvodnje. Kao i kod bilo kojeg gasa čija se gustoća razlikuje od običnog zraka, udisanjem male količine helija privremeno se mijenja boja i kvalitet ljudskog glasa. U naučnom istraživanju, ponašanje dvije fluidne faze helija <sup>4 </sup>He (helij I i helij II) je važno za istraživače koji proučavaju [[kvantna mehanika|kvantnu mehaniku]] (naročito osobine superfluidnosti) te one koji istražuju fenomene poput [[superprovodljivost]]i koja se javlja kod supstanci blizu [[Apsolutna nula|apsolutne nule]].
 
Na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]] je on relativno rijedak, samo 0,00052% po zapremini u [[atmosfera|atmosferi]]. Najveći dio zemaljskog helija koji danas postoji stvoren je prirodnim radioaktivnim raspadom težih radioaktivnih elemenata ([[torij]]a i [[uranij]]a, mada postoje i drugi primjeri), jer se alfa čestica emitirana tokom takvih raspada sastoji od [[nukleon]]a helija-4. Ovaj radiogenski helij je zarobljen zajedno sa prirodnim gasom u koncentracijama koje dostižu i do 7% po zapremini, a takav helij se danas komercijalno vadi procesom odvajanja na niskim temperaturama zvanim [[Destilacija#Frakciona_destilacijaFrakciona destilacija|frakciona destilacija]]. Helija ima u organičenim količinama i jedan je od malobrojnih elemenata koji mogu, nakon što dospiju u atmosferu, podignu se u najviše slojeve atmosfere i odu u svemir.<ref name="steve" />
 
== Historija ==
Red 216:
{{Link FA|eu}}
{{Link FA|lmo}}
{{Link FA|vls}}