Razlika između verzija stranice "AMX-30"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Fix URL prefix
m Bot: Interwiki za izabrane članke za en:AMX-30; kozmetičke promjene
Red 41:
[[Francuska]] je projekt [[AMX-50]] tenka [[1951]]. privremeno službeno napustila kao i plan proizvodnje srednjeg tenka.<ref name="Jeudy 252">Jeudy, str. 252.</ref> Očekivalo se da će [[Zapadna Njemačka]] uskoro dobit dopuštenje da se ponovno naoruža i [[Nijemci]] su počeli preuzimati opremanje svojih oružanih snaga s gomilanjem jeftinijih lakih, ali relativno snažnih srednjih tenkova.<ref name="Jeudy 252"/> Plan isporuke više hiljada takvih tenkova Nijemcima je uključivao i da Francuska usvoji ideju i plan stvaranja lakih tenkovskih "Type 67" oklopnih divizija, za koje je [[AMX-13|AMX-13/105]] posebno namijenjen.<ref name="Jeudy 252"/> Privatni pothvat dizajniranja ciljanog tenka i ispunjenog jednakim zahtjevima je bio nešto malo veći ''Char Batignolles-Châtillon''. Izvedeni prototip gore spomenutog srednjeg tenka napravljen je [[1955]]. i dokazao je da je moguće proizvesti tenk s prvoklasnim topom koji ima oklopnu zaštitu prednjeg dijela ekvivalentnu s 80 mm debljine homogenog čeličnog oklopa i s ukupnom težinom od 30 tona. Ovaj prototip je ponovno probudio interes u razvoju srednjeg tenka.<ref name="Jeudy 252"/>
 
Godine [[1956]]. odbrambena radna grupa [[Zapadnoevropska unija|Zapadnoevropske unije]] zvana FINBEL ''(nazvana je prema [[Francuska|Francuskoj]], [[Italija|Italiji]], [[Holandija|Holandiji]], [[Belgija|Belgiji]] i [[Luksemburg|Luksemburgu]]u)'', koja je osnovana [[1953]]. i sastavljena od različitih štabova,<ref>Spielberger, str. 113.</ref> konceptirala je odredbe specifikacija za novi srednji tenk koji bi na kraju zamijenio američke i britanske u službi u tim državama. Iste godine, [[Njemačka]] se pridružila radnoj grupi, što je promijenilo naziv grupe u FINABEL ''(dodano "A" označava ''Allemagne'', "Njemačku" u Francuskoj)'' i [[27. oktobar|27. oktobra]] [[1956]]. u gradu Colomb-Béchar dogovoren je bilateralni sporazum između Francuske i Njemačke o saradnji u izgradnji tenka.<ref name="Jeudy 253">Jeudy, str. 253.</ref> Iako ostale države članice FINABEL-a nisu službeno učestvovale,<ref name="Jeudy 253"/> klasa je nazvana ''Europa-Panzer'' kako bi se naglasila povezanost projekta s [[Evropa|Evropom]] i stručnjaci iz svih zemalja članica su učestvovali u procesu razvoja.<ref>Spielberger, str. 124.</ref>
 
Specifikacije (FINABEL 2A5)<ref name="Caiti33">Caiti, str. 33.</ref> za novi tenk su tražile laki i pokretni borbeni tenk, postavljajući limit težine na 30 tona i osobine teško oklopljenog vozila stavile kao kompromis.<ref>Ogorkiewicz, str. 3.–5.</ref><ref>Hilmes, str. 16.–17.</ref> Francuski i njemački inženjeri su tokom konferencije u [[Bonn]]u dana [[13. februar|13. februara]]a [[1957]]. definirali potrebe za budući tenk. To uključuje maksimalnu širinu do 3,15 metara, visinu do 2,15 metara i 105 mm tenkovski [[top]] kojeg će razviti francusko-njemački vojni istraživački institut u gradu [[Saint Louis]].<ref>Mercillon, str. 38.</ref> Novi tenk je trebao imati zrakom hlađeni benzinski motor, torzijske poluge suspendirane s hidrauličnim šokovima, odnos snage i težine od barem 30 KS/t i radijus kretanja od 350 km. U maju, [[Italija]] se pridružila, bez ikakvog materijalnog doprinosa projektu zato što nakon rata nije imala biroe za razvoj tenkova.<ref name="Jeudy 253"/> Iste godine, 28. decembra,<ref name="Jeudy 253"/> francusko i njemačko ministarstvo odbrane u [[Pariz]]u su dogovorili ugovor koji će dopustiti objema državama da proizvedu dva prototipa odvojeno.<ref>de Mazarrasa (1990.), str. 9.</ref> Sljedeće godine, projekt je dobio prvu prijetnju kada je [[Charles de Gaulle]] preuzeo vlast u Francuskoj, stvarajući Petu republiku: ugovor u Parizu je kao glavni cilj imao razvoj zajedničkog [[Nuklearno oružje|nuklearnog oružja]] i 17. juna [[1958]]., ali je de Gaulle odlučio odbiti [[Njemačka|Njemačku]] i [[Italija|Italiju]] kako se ne bi protivio [[SAD]]-u i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]]. Ovo je navelo Njemačku da izgubi interes za projekt razvoja zajedničkog tenka.<ref name="Jeudy 253"/>
 
Francuski prototipovi su razvijeni i proizvedeni od strane ''Atelier de Construction d'Issy-les-Moulineaux'' pod upravom generala [[Joseph Molinié|Josepha Moliniea]] od ''Direction des Études et Fabrications d'Armements'' (DEFA, kasnije ''Direction Technique des Armements Terrestres'')<ref>Foss (1986), str. 21.</ref> i AMX-ovog glavnog inženjera Heisslera.<ref name="Jeudy 254">Jeudy, str. 254.</ref> Prvi prototip je dovršen u septembru [[1960]]., testiran od februara [[1961]]., a drugi s poboljšanim daljinomjerom i [[Gusjenice (mehanika)|gusjenicama]] je dovršen u julu [[1961]]. Ova prva vozila su imala vrlo zaobljenu kupolu, kao promišljena imitacija kupole sa [[SSSR|sovjetskog]] [[T-55|T-54]] i Sofam benzinski motor. Ostalih sedam s poboljšanom zaglađenom lijevanom kupolom su proizvedeni između [[1961]]. i [[1963]]. godine.<ref name="Jeudy 253"/><ref name="Ogorkiewicz5">Ogorkiewicz, str. 5.</ref> Rad na njemačkim prototipovima su dodijeljena dvama timovima. Tim A se sastojao od kompanija [[Porsche]], Maschinenbau Kiel i Luther & Jung. Tim B se sastojao od kompanija Ruhrstahl, Rheinstahl-HANOMAG i Henschel.<ref>Jerchel, str. 3.–4.</ref> Drvene makete u prirodnoj veličini su dovršene [[1959]]., dok su prva dva prototipa dovršena do [[1961]]. (dovršio ih je Tim A).<ref name="Jerchel4">Jerchel, str. 4.</ref>
Red 123:
|-
! style="text-align:right;" | Snaga motora
| 560 kW<br />(750 KS)
| 620 kW<br />(830 KS)
| 510 kW<br />(680 KS)
| 430 kW<br />(580 KS)
| 430 kW<br />(580 KS)
|-
! style="text-align:right;" | Najveća brzina (na cesti)
Red 162:
Oklopno vozilo za popravke ''(Inženjersko vozilo)'', poznato kao '''AMX-30D''' (AMX-30 ''Dépanneur-Niveleur'') dizajnirano je kako bi moglo popraviti ili pomoći glavnim borbenim vozilima na frontu. Rad na AMX-30D vozilu je počeo [[1966]]. kao dio istraživanja francuske vojske u svrhu razvoja vozila za popravak primarno namijenjen popravku AMX-30 tenkova. Prototip vozila je proizveden i dostavljen na testiranja [[1971]]. godine, a u februaru [[1973]]. prva predserija od pet vozila je predana vojsci. Iste godine, dodatnih 100 AMX-30D je naručeno, a njihova proizvodnja je započela [[1975]]. Vozilo za popravke je bilo opremljeno s vitlom koje je pokretano uz pomoć motora vozila, s mogućnošću izvlačenja maksimalno 35 tona težine. Vozilo je imalo i teški vučni kabl dužine 80 metara, dok je dodatni vučni kabl bio dužine 120 metara i kompatibilan s vučom do 20 tona težine kada se radi o izvlačenju vozila koje se nalazi ispred prednjeg djela AMX-30D. U drugačijim slučajevima vozilo mora biti osigurano s pomičnim rekvizitima koja se nalaze na vozilu i lopatica buldožera mora biti spuštena na zemlju. Kran može podići 3,29 tona težak motor i 10 tona tešku kupolu. Umjesto kupole AMX-30D ima krovnu nadgradnju i teži 36 tona, iako s ugrađenim jačim pogonskim motorom može težiti do 40 tona. Vozilo za samozaštitu ima postavljen 7,62 mm mitraljez. AMX-30D ima maksimalnu cestovnu brzinu od 60 km/h i maksimalan domet do 500 km.
 
=== AMX-30H ===
 
AMX-30 nosač mosta ili ''Poseur de pont'' sastoji se od AMX-30 šasije s kutijastom krovnom nadogradnjom koja nosi sklopivi most. [[Most]] je dug 22 metra i može pružiti prijelaz preko površine širine do 20 metara. Most je širok 3,1 metar, ali širina se može povećati na 3,95 metara koristeći dodatne ploče. Može izdržati težinu do 46 tona. Razvoj nosača mosta započeo početkom [[1963]]., iako razvoj prototipa nije počeo do jula [[1967]]. godine. Prototip je dovršen [[1968]]. i nazvan AMX-30H, ali nije prihvaćen za daljnji razvoj do septembra [[1971]]. kada se naručuje prva predserija od 5 vozila. Vozila su dostavljena 16. oktobra [[1972]]. nakon čega su ocjenjivana i testirana. Godine [[1975]]. AMX-30H je proglašen standardnim sklopivim mostom u francuskoj vojsci iako niti jedno serijsko vozilo nikada nije naručeno.
Red 222:
== Borbena upotreba ==
 
[[Katar]]ski AMX-30 tenkovi su korišteni tokom [[Zaljevski rat|Zaljevskog rata]] u ''"Bitci za Khafji"'', gdje su [[30. januar|30. januara]]a [[1991]]. učestvovali u katarskom protivnapadu s ciljem da ponovno preuzmu kontrolu nad gradom [[Khafji]] kojeg su noć prije okupirale iračke snage. Tokom te akcije, katarski tenkovi AMX-30 su uništili tri iračka [[T-55]] i zarobila četiri. Najmanje jedan katarski AMX-30 je izgubljen tokom bitke.
 
[[Datoteka:AMX30Demin.jpg|mini|desno|250px|Jedan od šest tenkova ''AMX 30 Demin'']]
[[Datoteka:French AMX-30 Desert Storm.jpg|mini|desno|250px|Francuski AMX-30B2 u Saudijskoj Arabiji dopremljen za vrijeme Zaljevskog rata]]
 
Francusko učešće u [[Zaljevski rat|Zaljevskom ratu]], kodnog imena ''[[Opération Daguet]]'', tokom koje je transportirana "6. Laka oklopna brigada" ''([[Francuski|fran.]] 6e Division Légère Blindée)'', u čijem sastavu su se najvećim djelom nalazila vozila [[AMX-10RC]] brzog izviđačkog puka, ali i teže oklopne snage u sastavu "4. puka" ''([[Francuski|fran.]] 4e Régiment de Dragons)'' su poslane u regiju s 44 AMX-30B2 tenka. Eksperimentalno se uvela nova pukovnijska organizacijska struktura sa 3 divizije po 13 tenkova, komandnim tenkom i šest vozila u rezervi, umjesto normalne organizacije snaga od 52 vozila zajedno. Dopremljeno je i šest starijih AMX-30B, opremljenih sa [[SSSR|sovjetskim]] valjkom za razminiranje koje je francuskoj dala [[Njemačka]] iz zaliha [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]]. Tih šest tenkova opremljenih s valjkom za razminiranje su nazvani ''AMX 30 Demin''. Vozilima su upravljale profesionalne i dobro obučene posade bez regruta. „Daguet Division“ je bila pozicionirana istočno od koalicijskih snaga i imala je zadaću štiti desni bok američkog 18. padobranskog korpusa ''([[Engleski|eng.]] XVIII Airborne Corps)''. Ovakav razmještaj je dao francuskim zapovjednicima veću samostalnost a i smanjena je mogućnost nailaska na iračke [[T-72]], koji su bili superiorni nad [[AMX-10RC]] i AMX-30B2 vozilima. S početkom kopnene ofanzive [[24. februar|24. februara]]a [[1991]]. francuske snage su krenule u napad na svoju prvu metu, ''"Objective Rochambeau"'', kojeg je branila iračke 45. pješačka divizija. Prodori [[Aérospatiale Gazelle|helikoptera Gazelle]] pokrili su put za napad "4. puka" ''([[Francuski|fran.]] 4e Régiment de Dragons)''. Demoralizirana zbog koalicijskog teškog bombardiranja iračka odbrana se vrlo brzo predala. Sljedeći dan, "4. puk" je krenuo na drugi zadatak, "Chambord", gdje su izjavili da su uništili 20 [[tenk]]ova, tri BMP-a, petnaest kamiona i pet minobacača uz asistenciju [[USAF]]-ovih [[A-10 Thunderbolt II|A-10 Thunderbolta II]] i zarobili dosta vojnika. Zadnji cilj je bila AS-Salman zračna baza ''("Objective White")'' koja je osvojena do 18:15 nakon napada iz više smjerova, s "4. pukom" koji je napadao s juga. Sve u svemu, tenkovi AMX-30 su ispalili 270 tenkovskih granata.
 
== Upotreba AMX-30 tenka ==
* {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
* {{Katar}}
* {{Kipar}}
* {{Saudijska Arabija}}
* {{UAE}}
* {{Venecuela}}
 
== Bivši korisnici ==
* {{Čile}}
* {{Francuska}}
* {{Grčka}}
* {{Španija}}
 
== Reference ==
* [http://www.fas.org/man/dod-101/sys/land/row/amx-30.htm/ FAS.org: AMX-30]
* [http://www.militaryfactory.com/armor/detail.asp?armor_id=47/ militaryfactory.com: AMX-30]
{{reference}}
== Literatura ==
* {{cite journal
| last = Berthemy
Red 377:
|year= 2005.
|isbn= 0-7106-2686-X}}
* {{cite book
|last= Foss
|first= Christopher F.
Red 558:
| location = Oxford, Ujedinjeno Kraljevstvo
| isbn = 1-84176-792-1}}
 
[[Kategorija:Tenkovi]]
 
{{Link FA|en}}