Razlika između verzija stranice "Kruševac"

'''Kruševac''' - grad bogate tradicije i sa dugostoljećnom historijom, nekada srednjovijekovna srbijanska prijestonica, nalazi se u središnjem dijelu Srbije, na raskrsnici komunikacija koje su od oduvijek presjecale Balkan i spajale njegove periferne dijelove. Knez Lazar grad podiže oko [[1371]]. godine, a grad se prvi put pominje [[1387]]. godine, u povelji kojom knez Lazar potvrđuje ranije trgovačke privilegije Dubrovčanima.

Kruševačka kotlina koja obuhvata kompozitnu dolinu Zapadne Morave prostire se između: Levča i Temnića na severu, Župe, Kopaonika i Jastrepca na jugu, Kraljevačke kotline i Ibarske doline na Zapadu.

Osnovu privrednog razvoja općine Kruševac svih ovih godina čine metalo-prerađivačka i hemijska industrija. Osim velikih društevnih kolektiva u gradu ima i preko 1200 privatnih preduzeća i preko 3500 samostalnih radnji u svim djelatnostima.

Značajna pažnja u proteklih 30-tak godina u općini Kruševac posvećivana je, i dalje se to čini, razvoju osnovnog i srednjeg obrazovanja: podizane su nove škole, dograđivani su i rekonstruisani mnogi školski objekti uz opremanje savremenim nastavnim sredstvima, opremom i učilima.

 

== Gradske slave i proslave ==

U narodnoj sveslovenskoj mitologiji Sveti Vid označava vrhovno, svevideće božanstvo. U srpskoj narodnoj tradiciji Vidovdan se obilježava kao dan Kosovske bitke 1389. godine. Stoga ga je srpska crkva od [[1892]]. godine, ozvaničila i uvrstila u svoje praznike, a poslije proroka Amosa i svetog kneza Lazara. Najznačajniji praznik za grad Kruševac svakako je Vidovdan, duboko ukorenjen u svijesti stanovništva na ovim prostorima kao dan pogibije kneza Lazara u borbi za očuvanje svoje države. Proslavlja se sa svim atributima gradske slave, kao i Duhovi ili Sv. Trojica. Na Vidovdan također svake godine, u crkvi Lazarici, daje se spomen kosovskim, ali i svim drugim izginulim srbijanskim ratnicima u tzv. "oslobodilačkim ratovima". U prošlosti se toga dana održavao i vašer, najveći u Kruševcu.

Vašeri ili sajmovi, nekada važan vid trgovine, uvedeni su u Kruševcu kad i u cijeloj Srbiji, zakonskom uredbom 1839. godine. Osim Vidovdanskog, održavali su se na Blagovijesti, 7. aprila, Sv. Iliju, 2. augusta i na "Malu Gospojinu", 21. septembra, što se održalo do današnjih dana.