Razlika između verzija stranice "Preporod (novine)"

[nepregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Izmjene su napravljene shodno zvaničnom tekstu Islamskih informativnih novina Preporod, zasnovanom na literaturi koja je dostupna u arhivi Preporoda i Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Više informacija i potvrda na adresi urednik@preporod.com
m kršenje autorskih prava kopirano sa http://www.kas.de
Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
'''Islamske informativne novine Preporod je ''' je informativno glasilo Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Izdavač mu je [[Rijaset]], izlazi dva puta mjesečno u [[Sarajevo|Sarajevu]] i distribuira se na cijelom području Islamske zajednice, kako u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] tako i van države.<ref>O organizaciji i administraciji Islamske zajednice opširnije vidjeti: Muhamed Salkić, Organizacija i administracija Islamske zajednice, El-Kalem, Sarajevo.</ref> Do danas je ''Preporod'' odštampan
u milionima primjeraka, a kuriozitet ovog lista jeste da ima više od 3 hiljade
saradnika. Primjerke Preporoda moguće je kupiti u Evropi, SAD, Australiji i određenim zemljama Azije. Hiljaditi
broj Preporoda je odštampan 15. jula, 2013. godine također na 80 stranica i u
full-coloru. Internet-stranica Preporoda je na adresi http://www.preporod.com
 
Intencija lista je da javnosti ponudi sve relevantne informacije vezane za rad organa i ustanova Islamske zajednice, čelnih ljudi, obavijesti o dešavanjima u džematima, medžlisima, muftijstvima, aktuelnostima među [[muslimani|muslimanima]] u BiH i svijetu. Preporod se bavi pitanjima od interesa za [[islam]] i muslimane, te pruža informacije o aktuelnostima iz islamskog svijeta. Također, shodno Ustavu Islamske zajednice<ref>Vidjeti: http://www.rijaset.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=18832&Itemid=1001</ref>, Preporod tretira pitanja koja su važna za Bošnjake u domovini i dijaspori. Preporod u Islamskoj zajednici i općenito među muslimanima i Bošnjacima ima važnu ulogu. Mnogi muslimani, tradicionalno, Preporod smatraju svojim vjerskim listom i redovni su njegovi čitaoci i pretplatnici.
 
Značaj ''Preporoda'' će
se osjetiti tek poslije završetka rata (1992-1995) u Bosni i Hercegovini kada
će njegove reportaže, naprimjer, o nekim džematima i džamijama, ostati jedine
sačuvane informacije o tim mjestima, objektima, a nekada i o njenim ljudima. U
poratnom vremenu ''Preporod'' će, uz sva
svoja navedena ograničenja, bilježiti sve dimenzije stradanja muslimana ovih
krajeva, a posebice zatiranja njegovog vjerskog bića. Spaljena ognjišta i
džamije, masovne grobnice i ekshumacije, dženaze koje sve više postaju
kolektivni ukopi žrtava genocida – dobijaju sve više mjesta na njegovim
stranicama, uporedo sa procesom traženja i otkrivanja žrtava.<ref>Vidi: Muhamed Velić i Abdulgafar Velić, "Uloga i značaj
Preporoda, islamskih informativnih novina u četrdesetogodišnjem kontinuiranom
djelovanju," ''Preporod'', 18/932,
15. septembar, 2010. godine, str. 16.</ref>
 
== Prvi broj ==
Prvi broj ''Preporoda''
izašao je iz štampe 14. redžeba, 1390. godine po Hidžri, odnosno 15. septembra,
1970. godine. List je izašao kao glasilo Udruženja ilmije za SR BiH. Cijena mu
je bila 1 N.D. (novi dinar). Prvi broj je, zajedno sa prilogom "Tebi,
mladiću, i tebi, djevojko" odštampan na 12 novinskih strana. Štampa je
bila crno-bijeli otisak, sa dvobojnom (zelena) varijantom na naslovnoj i
zadnjoj stranici. Na naslovnici prvog broja je slika Begove džamije sa Sahat-kulom.
Prvi broj odštampan je u štampariji Oslobođenja. Tiraž mu je bio 10 hiljada
primjeraka. Tiraž prvog broja lista prevezen je taksijem do redakcije gdje je
raspoređivan, adresiran i slat na adrese tadašnjih odbora Islamske zajednice.<ref>Prema svjedočenju Aziza Kadribegovića, urednika ''Preporoda'' od 1993-2013, (Aziz Kadribegović, 1. novembar, 2013; autorov razgovor).</ref>
 
Pored programskog uvodnika koji je objavljen na naslovnoj
stranici, a kojeg potpisuje ''Preporodov''
osnivač i prvi glavni i odgovorni urednik Husein ef. Đozo, na drugoj stranici
prvog broja zanimljiv je kratki redakcijski tekst upućen čitaocima lista:
 
Poštovani čitaoče, Ovaj list je za tebe pravljen, on će biti
tvoje ogledalo i tvoj svjetionik koji će ti pokazivati put nade i ljudske
dobrote, koji će pokušati da ti pomogne u časovima klonuća, da te ohrabri u
trenucima nemoći, da bude sa tobom i uz tebe kao tvoj bliski drug, tvoj
prijatelj, tvoj roditelj. A da bi bio sve to i još mnogo, mnogo više, potrebno
je i tvoje učešće u njemu, svaki tvoj predlog i tvoja sugestija biće nam od
osobite koristi, jer naša je namjera da tebi ugodimo, da ga ti prihvatiš, jer
ti si njegov sudija i njegov kreator. Napadaj nas, kudi nas, hvali nas, samo
budi iskren i otvoren, kao što je iskrena i otvorena islamska misao, a mi smo
tu da pokušamo ostvariti ono što ti zahtijevaš, što je tebi potrebno, da bi nam
svima zajedno život postao humaniji, djelatnost kreativnija, smisao
svrsishodniji. Pitaj nas sve što te interesuje, mi ćemo pokušati da ti
odgovorimo! Predlaži nam sve što misliš da je zanimljivo i vrijedno, a mi ćemo
se svojski potruditi da tvoje prijedloge usvojimo i realizujemo! Pročitaj list i
podaj braći i sestrama da ga i one pročitaju! "Preporod" je list za
sve vas, za vašu porodicu, za vaše dijete, za stare, za mlade –
"Preporod" ne poznaje granice!"<ref>Tekst je
nepotpisan, redakcijski. "Poštovani čitaoče", ''Preporod'', I/1, 15. septembar, 1970., str. 2. Saznali smo da je Aziz
Kadribegović autor ovog redakcijskog uputstva. (Aziz Kadribegović, 1. novembar,
2013; autorov razgovor).
</ref>
 
Bio je to poziv redakcije kojeg je napisao Aziz Kadribegović,
također, jedan od ključnih osnivača lista i njegov kasniji dugogodišnji glavni
urednik. Interesantan je podatak da je u početku rada ''Preporoda'' jedini stalno zaposleni u redakciji bio njegov tehnički
urednik Ahmet Muminović.<ref>(Ahmet
Muminović, 20. novembar, 2013., autorov razgovor)
</ref>
 
Do pokretanja ''Preporoda'' jedino glasilo koje je imala
Islamska zajednica bio je ''Glasnik''.
Kao što je uostalom i jedina preostala institucija Bošnjaka (kao naroda kojem
su dekretima oduzeti jezik i nacija) bila Islamska zajednica. Ovo stanje
bošnjačkog naroda ili njegove skoro nepostojeće "kolektivne svijesti"
veoma dobro oslikavaju riječi profesora Mehmedalije Hadžića, jednog od velikih
pregalaca i izuzetno plodnog autora u ''Preporodu''.
"Kada se osvrnemo četrdeset godina unatrag, našu bosanskohercegovačku
političku i društvenu dramu obilježavali su pojedinci, njih stotinjak,
različitih gledanja i pripadanja, od slikara, pjesnika, romanopisaca, turkologa,
teoretičara književnosti, islamologa, filozofa, emigranata, književnika,
političkih aktivista, historičara književnosti, historičara, itd. Njihova
zajednička sudbina je da su neprekidno mučeni dilemama o pripadanju, bili u
neprestanim pravdanjima i krivicama, dodvoravanju sebi i drugima. Zapravo, bili
su između priznanja i osporavanja, straha i nade," ističe profesor Hadžić.<ref>Salih Smajlović,
"Intervju sa Mehmedalijom ef. Hadžićem, dugogodišnjim novinarom
Preporoda," ''Preporod'', 17/931, 1.
septembar, 2010. godine, str. 46-47.
</ref>
 
  Prema tadašnjim striktnim komunističkim regulama ''Preporod'' se mogao distribuirati samo i
isključivo u džamijama i džamijskim haremima. "Dešavalo se, čak, da
prenošenje preko ulice kod Begove džamije bude sankcionirano! A sve to pod
obaveznim budnim okom dežurnih političkih i policijskih kerbera, koji će svako
pomjeranje van, po njima, zadatih ideoloških okvira rigorozno kažnjavati,"
svjedoči o prvim godinama izlaska lista Kadribegović.<ref>(Aziz
Kadribegović, 1. novembar, 2013; autorov razgovor). Vidi također: Aziz
Kadribegović, uvodnik "Prepodovih 40 godina", ''Preporod'', 18/932, 15. septembar, 2010., str. 7. 
</ref>
 
Već nakon jedne godine svog izlaženja ''Preporod'' biva od strane Republičke komisije za vjerska pitanja
prozvan za "nacionalističke i šovinističke tendencije."<ref>Tekstovi
"Protiv pokušaja zloupotrebe vjere" i "Tendencije u
'Preporodu'", kao i "Islamska zajednica radi zakonito",
objavljeni su u dnevnim listovima, u sarajevskom ''Oslobođenju'' i beogradskoj ''Politici'',
istog dana, u utorak, 24. avgusta, 1971. godine.
</ref>
 
Tadašnji predsjednik Komisije Novak Anđelić uputio je kritiku
Naimu Hadžiabdiću, predsjedniku Starješinstva IVZ. Na ove optužbe odgovorio je
urednik Đozo, 1. septembra, 1972. godine u uvodniku "Jesmo li to
zaslužili?!" riječima kako se ''Preporod''
svim svojim snagama borio protiv šovinizma i nacionalizma, a za međusobnu
ljubav, razumijevanje i slogu. "Neće nas to nimalo obeshrabriti. ''Preporod'' će se i dalje najsnažnije
zalagati za jačanje humanih međuljudskih odnosa..."- odgovorio je Đozo u
24. broju lista.<ref>Husein ef. Đozo, "Iz pera urednika: Jesmo li to
zaslužili?!", ''Preporod'', 2/24, 1.
septembar, 1971. str. 1. </ref>
 
Poslije tog prvog napada, već sa izlaskom svečanog 25. broja ''Preporoda'', kojim je obilježena
godišnjica lista, primjetan je još "jači" i redizajnirani ''Preporod''. Od ovog broja list izlazi sa prepoznatljivim
logom-imenom iscrtanim cvijetno-arabesknim fontom autora Ahmeta Muminovića, a
ispod naziva lista u arapskom kaligrafskom ''sulus''
pismu ispisan je kur'anski ajet koji će ostati moto ''Preporoda: '' "Bog neće
izmijeniti situaciju jednog naroda, sve dok taj narod ne izmijeni sebe." ''Preporod'' je tada prvi put odštampan na
čitave 24 novinske stranice.
 
=== Intencija lista ===
 
''Preporod'' je bio pomoć imamima da šire
znanje i poglede u vrijeme kada je bilo teško i doći do vjerske literature i
informacija.  To je zapravo prva novina
koja je ulazila u kuće ruralnog područja i to mnogo prije nego što su u njih
dospjele neke druge, često one dnevnog karaktera. U mnogim tim kućama, pa ako
hoćemo i mjestima, navika za čitanjem novina krenula je upravo sa ''Preporodom''<ref>Edin Memić, "Preporodovih četrdeset", ''Preporod'', 18/932, 15. septembar, 2010.,
str. 54.</ref>Razumjeti značaj pokretanja ''Preporoda'' nemoguće je bez osvrta na širi društveni kontekst, na
politička kretanja u tih nekoliko godina prije pokretanja lista.  Prema jednom mišljenju prof. dr. Hilme
Neimarlije, "pokretanje ''Preporoda''
nije bilo [moguće] bez unutarnje veze sa svojevrsnom provalom duhovnih
vrijednosti bošnjačkog naroda u umjetnosti, književnosti, nauci, filozofiji. "Prvo
vrijeme ''Preporoda'' bilo je vrijeme
"Derviša i smrti", "Modre rijeke", Bašeskijinog
"Ljetopisa", grafika i slika Berbera, Hoze, Zaimovića, Tikveše,
Isakovićevog "Biserja", Rizvićevog historijskog pregleda bošnjačke
književnosti u austrougarskom periodu, Mujezinovićeve Islamske epigrafike,
Smailagićeve "Klasične kulture islama", Šarčevićevih filozofskih
ogleda o kulturama Zapada i Istoka. O tome se pisalo na stranicama ''Preporoda'' i dobrim dijelom zahvaljujući ''Preporodu'' ti moćni izrazi našeg duhovnog
oslobađanja imali su odgovarajući prijem i odjek u našem narodu,"
ustvrdiće Neimarlija, jedan od kasnijih glavnih urednika ''Preporoda''.<ref>Aziz
Kadribegović, uvodnik "Preporodovih 30 godina", ''Preporod'', 18/691, 15. septembar, 2000., str. 5.
</ref>
 
Slična zapažanja o toj društvenoj klimi ima i Kadribegović.
"Zamišljen prvenstveno kao staleški bilten, a iskoristivši neku vrstu
društvenog otopljenja pod utjecajem zapadnih kretanja (studentski protesti u
Parizu sa motom Budimo realni - zahtijevajmo nemoguće) ali i neke vrste buđenja
domaće društvene svijesti i zamaha kulturnih dešavanja kod Bošnjaka (Selimović,
Dizdrar, Sušić - u književnosti, Berber u slikarstvu, Šarčević - u filozofiji i
dr.) te skorog dobivanja nacionalnosti (Muslimani sa velikim M) ''Preporod'' se na društvenoj sceni pojavio
kao alternativa svoj dotadašnjoj strukturi socijalističkog (ili komunističkog)
medijskog izražavanja," ističe u jednom od svojih uvodnika Kadribegović.<ref>Aziz Kadribegović, uvodnik "Preporodovih 40
godina", ''Preporod'', 18/932, 15.
septembar, 2010., str. 7. </ref>
 
"''Preporod'' će
se u ovom pogledu boriti svom snagom za princip pune otvorenosti prema svim
ljudima, za princip izlaženja iz uskih i zatvorenih vjerskih, nacionalnih i
ideoloških okvira. Boriće se za podršku humanizaciji međuljudskih odnosa, za
odnos čovjeka prema čovjeku, za međusobno povezivanje, na osnovu ponašanja,
držanja i načina odnošenja prema čovjeku i društvu, a ne na osnovu užih opredijeljenosti
i pripadnosti. Čovjek je prije svega čovjek, pa tek onda Musliman, Srbin ili
Hrvat, vjernik, ateist itd. Najbitnije u svemu tome kakav je ko kao čovjek -
pisao je u svom prvom, programskom uvodniku, glavni urednik Husein ef. Đozo. On
završava konstatacijom da će "oživljavanje moralno-etičkih vrijednosti i
jačanje duhovne komponente biti vrlo važna briga ''Preporoda'', koji će pomoći vjerskom službeniku da u borbi za moralni
lik čovjeka, za oplemenjivanje njegove duše, za formiranje zdrave i pozitivno
orijentisane ličnosti, dade svoj doprinos."<ref>Husein ef. Đozo,
"Riječ glavnog urednika," ''Preporod'',
1/1, 15. septembar, 1970., str. 1.
</ref>
 
Treba dodati i to da se u periodu od 1968-1972. godine
pojavljuju značajni autori i djela koji govore o muslimanskom nacionalnom
pitanju: od Salima Ćerića sa djelom "Muslimani srpskohrvatskog
jezika" (1968), preko knjige Atifa Purivatre "Nacionalni i politički
razvitak Muslimana" (1969), do 1971. kada se pojavljuje "Behar –
književnohistorijska monografija" dr. Muhsina Rizvića. Iste
godine izlazi i knjiga "Od
tradicije do identiteta". 
Muhameda Hadžijahića, a 1972. godine pojavljuje se i prvo izdanje "Biserja – pregleda muslimanske
književnosti" Alije Isakovića.<ref>Dželaludin
Hodžić, "Uloga islamskih informativnih novina Preporod u afirmaciji
kulturnog identiteta Bošnjaka," ''Preporod'',
18/932, 15. septembar, 2010., str. 20.
</ref> U slijedećem, 26. broju, na 7. strani (1. oktobar, 1971.)
objavljen je tekst nepotpisanog autora pod naslovom "Odgajamo li muslimane
ili poltrone?" Danas se zna da je taj autor bio rahmetli Alija
Izetbegović, kasniji prvi predsjednik nezavisne Republike Bosne i Hercegovine.<ref>Vidi: [Alija
Izetbegović] "Kakve muslimane odgajamo: Odgajamo li muslimane ili
poltrone", ''Preporod'', 2/26, 1.
oktobar, 1971. str. 7.
</ref>
 
"Pojavljivanje lista ''Preporod''
u društvenoj zbilji 1970-tih godina, nakon duge siromašne sezone i
izdavaštvu u muslimana na ovim prostorima, proizvelo je na jednoj strani golemo
oduševljenje dok je istovremeno kod pojedinaca u našoj Zajednici, a i šire, izazvalo
neku vrstu začuđenosti i straha, do sumnjičenja i zavisti. Naš duhovni i
intelektualni mentalitet kao i ukupni društveni kontekst bili su time zatečeni...
Silni entuzijazam i bezgranična volja ljudi koji su radili na tom projektu nisu
sami bili dovoljna garancija za uspjeh. Istina, osjećaj žeđi za vjerskim
sadržajima koje je ''Preporod'' tada
nudio bio je snažan tako da su se ljudi vrlo brzo snažno emotivno vezali za
svoj omiljeni list," – ističe profesor Hadžić.<ref>Salih Smajlović,
"Intervju sa Mehmedalijom ef. Hadžićem, dugogodišnjim novinarom
Preporoda," ''Preporod'', 17/931, 1.
septembar, 2010., str. 46-47.
</ref>
 
==== Utjecaj Preporoda u društvu ====
Kao što je bilo rezultat okupljanja oko Husein ef. Đoze, uz
pokretanje ''Preporoda'' uspostavilo se
niz drugih vjerskih i kulturno-društvenih aktivnosti, poput predavanja,
takmičenja, debata, zajedničkih obilazaka džemata i džamija, druženja omladine,
mevluda, organiziranje iftara u Gazi Husrev-begovoj medresi itd. Halka u
Carevoj džamiji, ističu sudionici pokretanja ''Preporoda'' koju je organizirala grupa Đozinih studenata prije 1970.
godine, i još neki dobri ljudi koji su se brinuli za stanje muslimanskog duha i
unaprijeđenje života muslimana na ovim prostorima - iz njihovog golemog
entuzijazma rodila se ideja o pokretanju lista gdje bi mogli djelovati mnogo
šire i djelotvornije. Pa i samo ime lista ''Preporod''
govori dovoljno o karakteru ideje vodilje tih ljudi. Interesantno je
upratiti i etimologiju imena. Naime, kako to ističe jedan od dugogodišnjih
aktivnih saradnika ''Preporoda'', Enver
Alić "od ''Sarajevskog cvjetnika''
(Mehmeda Šakira Kurtćehajića) gotovo svi nazivi budućih listova u Bošnjaka nose
želju za bošnjačkim buđenjem i prepuni su te simbolike: ''Ogledalo'', ''Behar'', ''Muallim'', ''Tarik'','' Biser'', ''Novi Behar'', ''Glasnik'', ''Hidaja'', ''Hikjmet''... ''Preporod''."<ref>Enver Alić,
"Četiri decenije gnijezda vjerodostojne misli," ''Preporod'', 18/932, 15. septembar, 2010., str. 26.
</ref>
 
Ta progresivna misao vodilja jako je primjetna kako u prvom
Đozinom uvodniku, tako i u njegovim kasnijim tekstovima. "Mi smo duboko
svjesni neophdohne činjenice da od pravilne orijentacije snaga koje nose ovaj
proces, koje ga pokreću i usmjeravaju zavisi opstanak i bolja budućnost Islama
i Muslimana u ovim krajevima. Ne može nam biti svejedno kakve snage u njemu
sudjeluju, kako se vjernik-musliman u njemu postavlja i ponaša, da li ga
konzervativne, reakcionarne i preživjele snage mogu dezorijentisati, omesti i
zadržati u pasivnoj promatračkoj poziciji, da li je aktivan i kao kreativni
stvaralački faktor potpuno angažiran u svim zbivanjima našega društva, i da li
ga varljivi i lažni oblici savremenosti mogu zavarati i isto tako,
dezorijentisati, odroditi i otuđiti, " ističe Đozo koji, u mjeri u kojoj
se to tada moglo, ne izostavlja napomenuti ključni nacionalni uspjeh kojeg su
Bošnjaci tih godina dobili, a on je iako nakaradan, ipak bio pomak na putu ka
nacionalnoj samobitnosti. Tako Đozo napominje da je jednako važan "proces
prerastanja iz malog u veliko M, naime proces izlaženja iz okvira uskog i
zatvorenog vida vjerskog postojanja." Novi status Muslimana, po Đozi je
predstavljao "vanredno krupan događaj koji otvara velike perspektive i
mogućnosti za svestran razvoj, ali, istovremeno, nameće vrlo ozbiljne obaveze i
odgovornosti.<ref>Husein ef. Đozo,
"Riječ glavnog urednika," ''Preporod'',
1/1, 15. septembar, 1970., str. 1.
</ref>
 
==== Nesuglasice u redakciji ====
Stalni pritisci vlasti na redakciju i konstantni pokušaji cenzure zbog promoviranja religijskih vrijednosti, ali i afirmacije nacionalnog interesa [https://bs.wikipedia.org/wiki/Bošnjaci Bošnjaka] doveli su do konceptualnih nesporazuma u redakciji. Sredinom 1972. godine Kadribegović napušta redakciju, a
kasnije se sa mjesta glavnog urednika povlači i Đozo. Za glavnog urednika biva
imenovan tadašnji tuzlanski muftija Husein ef. Mujić. On je ostao urednik od 1.
jula 1972. do 15. juna, 1975. Sve važnije poslove oko prikupljanja tekstova i
njihove pripreme za odobrenje urednika Mujića obavljao je profesor Mehmedalija
Hadžić.[1] Nakon Mujića na
mjesto glavnog urednika je došao dr. Jusuf Ramić od 1. septembra, 1975. do 15.
decembra, 1976. Husein ef. Đozo ponovno uređuje ''Preporod'' od 1. januara, 1977. do 1. aprila, 1977. godine, nakon
čega ostaje odgovorni urednik lista, dok na mjesto glavnog urednika dolazi
Hilmo Neimarlija koji na čelu redakcije ostaje do 15. novembra, 1979. godine.
 
O kako "ograničenom prostoru"
djelovanja se radi u ovom periodu možda ponajbolje ilustrira objavljivanje
intervjua sa jednim od najpoznatijih bh književnika Mehmedom Mešom Selimovićem.
Naime, u drugoj godini izlaženja ''Preporod''
je
objavio intervju sa
Selimovićem koji je bio deklarirani komunista i ateista. Ipak, intervju je
nosio pomalo "islamiziran" naslov: "Moja filozofija je iz ovog
tla, iz moga muslimanskog korijena".<ref>Intervju Mehmeda
Meše Selimovića, "Moja filozofija je iz ovog tla, iz moga muslimanskog
korijena,"  ''Preporod'', 3/ 38, 1. april, 1972. str. 9.
</ref>
 
Interesantno je primijetiti da je
Selimovićev intervju tada apsolutno prešućen u našoj javnosti. Javni govor jednog
tako istaknutog pisca, ponosnog komuniste, čija se i fotografija pojavljuje u
"džamijskom listu" bio je šok. Sama pojava u vjerskom listu, bez
obzira šta je rekao, a kazao je značajne stvari, bila je potencijalno
kompromitirajuća. Jer, kako to primjećuju Kadribegović i Neimarlija,
Selimovićevi romani "Derviš i smrt" i "Tvrđava" su bili jarko
umjetničko svjedočanstvo o islamu i muslimanima  na ovom tlu. Kad smo kod
književnosti i jezika, ovdje nećemo izostaviti ni taj jezički specifikum kojeg u
ovdašnji javni diskurs svojom pojavom unosi ''Preporod.
''List uvodi i novu terminologiju, transkripciju i autentičnije prijevode nekih
ključnih islamskih pojmova i ideja.
 
''Tako je, uza sve uticaje na razmeđu svjetova, bosanska misao
- sinteza tuđeg i svoga, autohtona i univerzalna. Ranije jače izražena,
potisnuta u XIX vijeku, ta misao se danas uklapa u zajedničke tokove, koristeći
sva duhovna dostignuća svijeta, ali ne zaboravljajući svoju tradiciju.''
 
'' ''(Mehmed Meša Selimović, intervju
za'' Preporod'',
br. 38, od 1. aprila, 1972.)
 
Režimske pritiske ''Preporod'' podnosi opredjeljenjem za
pitanja i teme koji su bili značajni za muslimane i razumijevanje njihovog
vlastitog bića. U ovom periodu se može primijetiti i pojava tekstova koji
tematiziraju šire teme iz islamskog svijeta poput tekstova o proponentima
panislamskog pokreta (Afganija, Abduhu, Rida). Već od decembra, 1970. godine ''Preporod'' u nastavcima donosi prijevode
Sejjida Kutba, a u svojoj prvoj godini izlaženja pojavljuju se i prijevodi Muhammeda
Hamidullaha, kao i popularnog egipatskog autora Mustafe Mahmuda. Tu su i
tekstovi koji tematiziraju islamske civilizacijske tokove i njihovo susretanje
sa zapadnim, poput prijevoda francuskog autora Rože Garodija, te domaćeg
istaknutog autora Nerkeza Smailagića. Sve su prisutniji tekstovi koji ukazuju
na problematiku nepismenosti u tadašnjem društvu i zalaganje za obrazovanje i ispravljanje
krivih slika o islamu. Krajem 1979. godine, nakon što je ''Preporod'' oštro reagirao na objavljivanje "Parergona"
Derviša Sušića, smijenjena je tadašnja redakcija. Jedan od ključnih aktera tadašnjeg
odgovora Sušiću bio je prof. dr. Hilmo Neimarlija koji se izravno suočio sa
tadašnjim najjačim komunističkim medijskim sistemom – redakcijom ''Oslobođenja''. Režimske pritiske ''Preporod'' podnosi opredjeljenjem za
pitanja i teme koji su bili značajni za muslimane i razumijevanje njihovog
vlastitog bića. U ovom periodu se može primijetiti i pojava tekstova koji
tematiziraju šire teme iz islamskog svijeta poput tekstova o proponentima
panislamskog pokreta (Afganija, Abduhu, Rida). Već od decembra, 1970. godine ''Preporod'' u nastavcima donosi prijevode
Sejjida Kutba, a u svojoj prvoj godini izlaženja pojavljuju se i prijevodi Muhammeda
Hamidullaha, kao i popularnog egipatskog autora Mustafe Mahmuda. Tu su i
tekstovi koji tematiziraju islamske civilizacijske tokove i njihovo susretanje
sa zapadnim, poput prijevoda francuskog autora Rože Garodija, te domaćeg
istaknutog autora Nerkeza Smailagića. Sve su prisutniji tekstovi koji ukazuju
na problematiku nepismenosti u tadašnjem društvu i zalaganje za obrazovanje i ispravljanje
krivih slika o islamu. Krajem 1979. godine, nakon što je ''Preporod'' oštro reagirao na objavljivanje "Parergona"
Derviša Sušića, smijenjena je tadašnja redakcija. Jedan od ključnih aktera tadašnjeg
odgovora Sušiću bio je prof. dr. Hilmo Neimarlija koji se izravno suočio sa
tadašnjim najjačim komunističkim medijskim sistemom – redakcijom ''Oslobođenja''.<ref>Vidi redakcijski tekst: "Tristoti broj
'Preporoda'", ''Islamska misao'',
V/50, februar, 1983., str 6. </ref>
 
"Faze koje je Preporod prošao na svom putu, pa i ova
sadašnja, te svojevrsne njegove "mijene" su, ustvari, promjene našeg
stanja ili stanja našeg duha. To su naše istinske slike koje pokazujemo. Ništa
se u tim promjenama nije dešavalo bez nas, bez naših pristanaka, čak ni bez
našeg izbora. Kroz čitanje i razaznavanje sudbine ''Preporoda'' možemo čitati našu sudbinu, i kao bosanskih muslimana, i
kao Bošnjaka i kao Bosanaca. Pojedinačnu i kolektivnu, naravno," ističe
profesor Mehmedalija Hadžić.<ref>Salih Smajlović,
"Intervju sa Mehmedalijom ef. Hadžićem, dugogodišnjim novinarom
Preporoda," ''Preporod'', 17/931, 1.
septembar, 2010., str. 46-47.
</ref>
 
Dr. Ahmed Smajlović je uređivao ''Preporod'' od 1. decembra, 1979. do 15. februara, 1981. godine, a
nakon toga za glavnog urednika je imenovan Merzuk Vejzagić koji je list
uređivao do 15. septembra, 1985.<ref>Detaljan spisak saradnika i glavnih i odgovornih urednika,
kao i vremenska razdoblja u kojima su uređivali list, objavljeni su povodom
jubileja 30 i 40 godina ''Preporoda''.
Vidi: ''Preporod'', 18/932, 15.
septembar, 2010., str. 3-5.</ref>
 
U ovom razdoblju desio se tzv. Sarajevski proces 1983. godine
u kojem se za verbalni delikt sudilo grupi bošnjačkih intelektualaca od kojih
je jedan dio suradnički bio angažiran i u ''Preporodu''.
Razumljivo je da ''Preporod'' svojim
tekstovima nije tretirao ovaj proces, jer bi to zasigurno onemogućilo njegovo
daljnje normalno izlaženje, a samim osumnjičenima i kasnije osuđenima to uopće
ne bi pomoglo. Kako je to jedino moguće bilo, u slučaju kada je domaća scena
opterećena pritiscima, ''Preporod'' se okrenuo
promociji univerzalnih vrijednosti islama.<ref>Dželaludin
Hodžić, "Uloga islamskih informativnih novina Preporod u afirmaciji
kulturnog identiteta Bošnjaka," ''Preporod'',
18/932, 15. septembar, 2010., str. 20.
</ref>
 
Od 1. oktobra, 1985. godine ''Preporod'' je uređivao Salih Smajlović i list vodio do 15. juna,
1989. godine kada za glavnog urednika biva postavljen Rešid Bilalić. Njegov
zamjenik je bio Džemaludin Latić. Tada se u ''Preporod'',
što aktivno, što suradnički, vraćaju neki raniji članovi redakcije uz, dakako,
osvježenje mlađim kadrovima. Tadašnju redakciju lista čine: Mensur Brdar,
Nusret Čančar, Mehmedalija Hadžić, Hadžem Hajdarević i Aziz Kadribegović. ''Preporod'' sve više tretira pitanja i teme
koje se nameću u periodu pred nadolazeće prve demokratske promjene na području
bivše Jugoslavije. Primjetno je to i po "Rezoluciji muslimanskih intelektualaca"
koju objavljuje Preporod u januaru, 1991. godine, a povodom pokušaja
isključivanja Muslimana kao ravnopravnih sudionika u razgovorima o budućnosti
Jugoslavije. U toj deklaraciji se ističe zasebnost i suverenost Muslimana kao
što se naglašava da i oni imaju slične "nacionalne potrebe."<ref>Vidi: "Rezolucija
muslimanskih intelektualaca", ''Preporod'',
3/490, 30. januar, 1991. godine, str. 18. Rezolucija je datirana 3. januara,
1991. sa mjestom Sarajevom, a urednički komentar uz rezoluciju potpisao je
inicijalima Dž. L.  odn. Džemaludin
Latić. "Donosimo integralni tekst rezolucije koju su do konferencije za
štampu na kojoj je obznanjena, potpisala 84 intelektualca. Žalimo što u
završnici teksta, kao legalni predstavnik ovog naroda, nije spomenuta i
Islamska zajednica. Drago nam je što je Rezolucija podržana od strane muslimana
diljem naše zemlje." stoji u egidi kratki komentar Latića.
</ref>
 
==<nowiki/>==
 
== Preporod u toku rata 1992 -1995. ==
 
U februaru, 1991. godine se održavaju izbori u Islamskoj
zajednici, a unutar Islamske zajednice su sve izraženiji koncepcijski sukobi
oko Ustava IZ i oko "pokreta imama" koji su primjetni i u sadržaju,
tekstovima i reagiranjima objavljenim u ''Preporodu''.<ref>Vidljivo je to u sadržaju ''Preporoda''
5/492 od 1. marta, 1991. godine. U ovom broju objavjeno je otvoreno pismo
Salihu ef. Čolakoviću, predsjedniku Mešihata IZ-e BiH kojeg je potpisao Zijad
Ljevaković (str. 2 i 15).  Također u
rubrici "naš komentar" potpisan kao H.H. (Hadžem Hajdarević)
objavljen je tekst "U kakvoj atmosferi biramo reisu-ul-ulemu", str.
2. Već od narednog broja koji je izašao 15. marta, promijenjena je redakcija
lista, a kao "privremena redakcija" navodi se: Glavni urednik Orhan
Bajraktarević, odgovorni urednik Salih Smajlović, zatim Abdulah Čelebić, Aćif
Skenderović i Ahmed Mehmedović.</ref>
 
Od 15. marta 1991. godine, sa izborom novog reisu-l-uleme
Jakuba Selimoskog, došlo je do promjene i u ''Preporodu''.
Za glavnog urednika imenovan je Orhan Bajraktarević, prethodna redakcija je
istupila i osnovala ''Muslimanski glas''
koji će se, kasnije, u ratnom vremenu zbog komunikacijskih problema
transformirati u ''Ljiljan''.
 
Već su vidne prijetnje ratom Bosni i Hercegovini. Sve su
učestalije informacije o stradanjima muslimana vojnika JNA na ratištima u
Hrvatskoj, apeli vjerskih vođa na zaustavljanju nasilja, a jedan od
incidenata  koji se tada desio, a koji je
bio važan i znakovit za Islamsku zajednicu bilo je hapšenje reisu-l-uleme
Selimoskog i 44 visoka funkcionera IZ u Đakovici, 27. septembra, 1991. godine,
od strane srbijanske milicije – tekstovi i sadržaj ''Preporoda'' u tom periodu, pa do izbijanja agresije u proljeće 1992.
godine, sve više obiluju informacijama o napadima na džamije i iseljavanjima
muslimanskog stanovništva iz istočne Hercegovine.<ref>Vidi: Asim Gruhonjić, "Zašto je hapšen
reisu-l-ulema", ''Preporod'',
19/506, 1. oktobar, 1991., str. 1. U istom broju na naslovnici su objavljena i
reagiranja predsjednika Vrhovnog sabora Mustafe Pličanića i predsjednika
Mešihata IZ u BiH Salih-ef. Čolakovića. </ref>
 
''Preporod'' intenzivno prati proces
referenduma o nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Sa aprilom i početkom agresije
na Bosnu i Hercegovinu i redakcija ''Preporoda''
ulazi u ratno stanje slabo pripremljena kao uostalom čitava domovina. Žestina
agresije i nedostatak osnovnih uslova i sredstava za rad osjećaju se i na
izgledu i sadržaju lista koji izlazi u gotovo nemogućim uvjetima agresije i
blokade Sarajeva. ''Preporodovi''
tekstovi sve više postaju patriotski i tematika je prilagođena ratnim uvjetima.
Izlaženje lista prelazi sa petnaestodnevnog na mjesečno. U izdanjima iz tog
perioda sve su duži spiskovi ubijenih, a informacije o ubijanjima imama, te
bestijalnom rušenju džamija i vjerskih objekata prate apeli i pozivi međunarodnim
instancama. Zbog prekida u komunikacijama ''Preporod''
nije mogao izlaziti iz opkoljenog Sarajeva, tako da u maju 1992. godine u
Zenici biva pokrenuta izmještena redakcija na čelu sa dr. Nusretom Isanovićem
koja je u polumjesečnim (a nekada zbog nedostatka papira i mjesečnim)
intervalima izdavala izdanje ''Preporoda''
za slobodne teritorije do kojih je list mogao doći.<ref>dr. Nusret
Isanović,  20. novembar, 2013., autorov
razgovor
</ref>
 
Sličan poduhvat se desio i u Bihaću gdje je pokrenuta ratna
verzija ''Preporoda'' koji je pokrivao
slobodno područje Bosanske krajine, dijelomice je nalikovao izvornom listu, ali
je više bio lokalni ratni list sa mješavinom patriotskih i vjerskih tema.  Orhan Bajraktarević će ostati urednik do 31.
jula, 1992. godine, a od narednog broja 1. avgusta, 1992. do 31. jula, 1993.
godine list je uređivao dr. Ismet Kasumović. U ovom periodu će se desiti i
Obnoviteljski sabor IZ i izbor naibu reisa dr. Mustafe Cerića. Od 1. avgusta,
1993. godine za glavnog i odgovornog urednika lista imenovan je Aziz
Kadribegović koji će za kormilom ovog lista ostati i najduže u njegovih 43
godine postojanja, nekoliko mjeseci manje od 20 godina do penzionisanja 1.
aprila, 2013. godine. U periodu rata i nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog
sporazuma  ''Preporod'' će pratiti povratak izbjeglica i obnovu domovine, ali i
zbrajanje poginulih, ukop žrtava i sumiranje šteta od agresije.
 
''Preporod'' će sadržinski biti sve
ispunjeniji izvještajima sa kolektivnih dženaza žrtvama genocida u Srebrenici,
Prijedoru, Bratuncu, Han Pijesku i drugim velikim stratištima Bošnjaka na
području Bosne i Hercegovine. Također, u postratnom periodu ''Preporod'' će donositi potresna
svjedočenja o razmjerama ratnih uništavanja i ubijanja. Tako će, naprimjer, ''Preporod'' donijeti ekskluzivne priče o
dvije najveće pojedinačne žrtve protekle agresije majkama Naziji Beganović (iz
Đulića kod Zvornika) i Havi Tatarević (iz Zecova kod Prijedora) kojima su
četnički zlotvori ubili muževe i po šest sinova.<ref>Priče o Naziji Beganović i Havi Tatarević objavio je Salih
Smajlović, dugogodišnji novinar i urednik ''Preporoda'',
2007. godine. Tako je u januaru iste godine, u povodu nastupajuće 1428.
hidžretske godine, u anketi ''Preporodovog''
web-portala za "Preporodovu ličnost 1427. hidžretske godine" izabrana
Nazija Beganović iz Đulića kod Zvronika, majka šestorice šehida i supruga
šehida. Ovim povodom Naziji Beganović je Bosna Bank International uručila
novčanu pomoć za dovršetak obnove kuće u Đulićima. Vidi: M.
Kovač, "Nazija Beganović – Preporodova ličnost 1427. H.G.", ''Preporod'', 3/845, 1. februar, 2007., </ref>
 
Sa okončanjem agresije na BiH i
sve proširenijom i organiziranijom bošnjačkom dijasporom, ''Preporod'' će donositi reportaže o našim ljudima koji su nove domove
našli od Australije do Amerike. Tako će u ''Preporodu''
sve veći prostor dobijati reportaže o džematima u Austriji, Njemačkoj,
Holandiji, Velikoj Britaniji, Švedskoj, Norveškoj, Danskoj, Sjedinjenim Američkim
Državama i Kanadi i dr. U poslijeratnom periodu ''Preporod'' će sve intenzivnije pratiti i razvoj Islamske zajednice u
Sandžaku, posebice će pažnju posvetiti atacima srbijanskog režima na autonomiju
Islamske zajednice u Srbiji, dešavanja u južnom i sjevernom dijelu Sandžaka, potom
šira pitanja vezana za muslimane u Srbiji, Crnoj Gori, u Hrvatskoj i Sloveniji.
Značajnu pažnju list će posvetiti velikim razvojnim projektima u Hrvatskoj i
Sloveniji, prateći projekte izgradnje džamija u Rijeci i Ljubljani. ''Preporod'' će sa posebnom pažnjom pratiti
situaciju na Kosovu, a donosiće i ekskluzivne priče o životu bošnjačke
populacije u ovoj najnovijoj balkanskoj samostalnoj državi.
 
== Postratni period ==
 
Kada je posrijedi tematiziranje djelovanja i uloge Islamske
zajednice ''Preporod'', po mišljenju
akademika Enesa Karića, jednog od najredovnijih i najaktivnijih njegovih
saradnika, ima dva veoma jasna perioda. "Od 1970. do 1990. godine ''Preporod'' je na mnogim stranicama imao
opozicione stavove, ili pak veoma uočljive kritičke stavove, kako prema
tadašnjoj socijalističkoj državi, tako i prema Islamskoj zajednici... Od 1993.
godine, između ostalog i usljed promijenjenih državnih i društvenih okolnosti ''Preporod'' postaje sve više
"pozicija"," ističe  Karić
osvrćući se na sadržaj ''Preporoda'' i
njegov kritički diskurs koji se, po  Kariću,
 "uglavnom usmjerava, često
polemički, prema kritičarima Islamske zajednice iz politike, medija i javnog
života općenito.<ref>Vidi: Enes
Karić, "Preporod – Svjedok, arhiva i vremeplov naše novije
povijesti," ''Preporod'', 19/933, 1.
oktobar, 2010., str. 32-33.
</ref>
 
Za razliku od ''Preporodovog''
dugogodišnjeg saradnika Karića, koji je ove opservacije iznio na svečanom skupu
povodom 40. godišnjice lista,  tadašnji
reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić je imao primjetno drugačiji stav o ulozi i
kretanju ''Preporoda''. Cerić je put i
razvoj ''Preporoda'' sagledavao kao put
izlaska iz "podaničkog kruga" – jednog od četiri ciklična kruga
kretanja islamske povijesti. "Čini mi se da, upravo zahvaljujući ''Preporodu'', možemo kazati da smo se
oslobodili podaništva i da smo sada u velikom zamahu
"samootkrivanja", odnosno, "samoosvješćivanja" u smislu da
sve više uviđamo vrijednosti vlastitog duhovnog, intelektualnog, kulturnog i
nacionalnog bića, što nas čini samosvjesnijim i samoodrživim u kontekstu velike
obitelji evropskih vjera, kultura i nacija," naglasio je Cerić u obraćanju
na ''Preporodovom'' jubileju.<ref>Vidi: Mustafa
Cerić, "Riječ reisu-l-uleme – Novina prepoznatljiva po informaciji ali i
islamskoj misli i islamskom moralu", ''Preporod'',
19/933, 1. oktobar, 2010., str. 33-34.
</ref>
 
U periodu nakon 2001. godine u ''Preporodu'' će se sve više tematizirati
problem globalne percepcije islama u sklopu opće slike nastale nakon
terorističkih napada na New York i Washington. U tom pogledu će ovaj list
tematizirati prisustvo i integraciju muslimana u zapadnim društvima. U
posljednjih desetak godina ''Preporod''
je donio ekskluzivne intervjue sa svim važnijim vodećim muslimanskim misliocima
današnjice, kao i sa autorima nemuslimanima koji se bave proučavanjem islama i
muslimana na Zapadu. Zahvaljujući razumijevanju vrha Islamske zajednice ''Preporod'' će biti u prilici da donosi
reportaže o muslimanskim zajednicama iz različitih muslimanskih zemalja i
društava od daleke Indonezije i Malezije do Saudijske Arabije, Irana, Katara, Kuvajta,
Libije, Turske, Egipta, Sudana i Palestine i dr. Danas ovaj list dolazi
praktički u svaki bošnjački džemat na zemaljskoj kugli. "On kao neka vrsta
sudbine prati svakog našeg čovjeka, čak i onoga koji toga nije svjestan,
dovoljan je indikator za registraciju određenog stanja i našeg (i njegovog)
prepoznavanja," istaći će Kadribegović na jubilarnoj svečanosti 15.
septembra, 2010. godine kada je u atriju Fakulteta islamskih nauka obilježena
40. godišnjica od pokretanja ''Preporoda''.
 
Preporod je nakon okončanja rata
i agresije sve prisutniji u našoj javnosti. Za razliku od ranije ograničenosti
na prostor džamijski prostor i dvorište, u poslijeratnom periodu ''Preporod'' se može kupiti na kioscima. O njegovom
intenzivnijem izlasku na javnu scenu ponajviše svjedoče polemike koje su se sa ''Preporodom'' i oko ''Preporoda'' vodile. A, o tome šta je ''Preporod'' značio za našu javnu scenu poslužiće nam riječi
dugogodišnjeg novinara i publiciste Šefke Hodžića. "U kojoj god sam
redakciji radio (Večernje novine, Oslobođenje, Svijet, Radio Sarajevo,
publikacije Matice iseljenika BiH – Naš svijet, Almanah) čekali smo izlazak
novog broja ''Preporoda'' da vidimo koje
tekstove da preuzmemo za naše listove. Često sam i ja dobijao redakcijske
zadatke da odabiram tekstove iz ''Preporoda''...
''Preporod'' mi je bio jedan od glavnih
orijentira šta se događa u Islamskoj zajednici," ističe novinar Hodžić.<ref>Vidi: Šefko Hodžić, "List koga smo čekali", ''Preporod'',  18/932, 15. septembar, 2010., str. 57. </ref>
 
U post-ratnom periodu, dakle, od
1995. godine ''Preporod'' se i u
tehničkom smislu sve više uspravljao. Tako je od početnih 32 stranice štampanja
u crno-bijeloj tehnici postepeno uvođen vlastiti tehnički DTP dizajn i
priprema, dodatni broj stranica u koloru, kao i sve veći broj reklamnih
stranica na kojima se pored obavijesti o vjerskim svečanostima sve više
reklamiraju firme koje imaju interes da svoju marketinšku ponudu upute do
vjerničke populacije. Sa oko 32 stranice početkom 2000. godine može se pratiti
sve veći broj stranica na kojima se novina štampa, sa sve prisutnijim kolor
stranicama. Brojka se potom penje na 42, pa onda na 56 stranica da bi se od
2006. godine skoro ustabililo štampanje ''Preporoda'' na 64 novinske
stranice. Treba također napomenuti da je svo ovo vrijeme cijena lista u poslijeratnom
periodu ostala nepromijenjena – 1 konvertibilna marka. Za stabilnu cijenu i
općenito za finansijsku stabilnost lista u ovom periodu veliku ulogu je, pored
reisu-l-uleme Cerića, odigrao tadašnji generalni sekretar Rijaseta rah. Muhamed
ef. Salkić.  Od 1. marta, 2008. godine ''Preprood'' uvodi full-color štampu na 64
stranice, a redakcija postaje sve opremljenija najsavremenijom opremom. U
periodu koji je slijedio sve češće je ''Preporod'',
zbog obimnosti informacija i priloga, morao biti štampan na 80 stranica. Hiljaditi
broj Preporoda je odštampan 15. jula, 2013. godine također na 80 stranica i u
full-coloru.
 
Tehnički, dizajnerski segment se
ne smije zanemariti, jer i on ukazuje na razvoj ovog lista koji je prije 43
godine u svojoj prvoj godini izlaženja štampan na tek 12 novinskih strana sa
tek pokojom fotografijom. Također, danas ''Preporod''
ima i iznimno posjećen web-portal, te Facebook stranicu, na kojima se
djelomično ili potpuno objavljuju neki njegovi sadržaji. Pored toga čitaoci
putem interneta mogu obaviti plaćanje pretplate ili uputiti pisma i upite
redakciji. Redakcija lista danas djeluje u prostorima nove zgrade Gazi
Husrev-begove biblioteke i ima deset redovno uposlenih radnika.[1] Tiraž lista je stabilan,
a već dugi niz godina ''Preporod''  drži drugo mjesto po tiražu u Bosni i
Hercegovini. Do danas je ''Preporod'' odštampan
u milionima primjeraka, a kuriozitet ovog lista jeste da ima više od 3 hiljade
saradnika. Dakako, gotovo je nemoguće baviti se bilo kakvim istraživanjem
savremene islamske misli ili ličnosti bez konsultiranja ''Preporoda'' kao primarnog izvora koji se danas citira u svim važnijim
naučnim radovima i publikacijama. Na prijedlog reisu-l-uleme Husein-ef.
Kavazovića Rijaset je za novog glavnog urednika od 1. aprila, 2013. godine imenovao
mr. Mehu Šljivu.
 
==== Urednici Preporoda ====
[[Husein Đozo]] 1970-1972.
 
Husein Mujić 1972-1975.
 
Jusuf Ramić  1975-1976.
 
Husein Đozo 1977-1977.
 
Hilmo Neimarlija 1977-1979.
 
Ahmed Smajlović 1979-1981.
 
Merzuk Vejzagić 1981-1985.
 
Salih Smajlović 1985-1989.
 
Rešid Bilalić 1989-1991.
 
Orhan Bajraktarević 1991-1992.
 
Aziz Kadribegović 1992-2013.
 
Meho Šljivo 2013-
 
 
 
 
 
 
 
 
Intencija lista je da javnosti ponudi sve relevantne informacije vezane za rad organa i ustanova Islamske zajednice, čelnih ljudi, obavijesti o dešavanjima u džematima, medžlisima, muftijstvima, aktuelnostima među [[muslimani|muslimanima]] i ostalim pitanjima od interesa za [[islam]] i muslimane, te pruži informacije o aktuelnostima iz islamskog svijeta.
 
Preporod u Islamskoj zajednici i općenito među muslimanima ima važnu ulogu. Mnogi muslimani, tradicionalno, Preporod smatraju svojim vjerskim listom i redovni su njegovi čitaoci i pretplatnici.
 
Preporod je počeo izlaziti [[1970]]. godine. Glavni i odgovorni urednik je [[Senadin Lavić]].
 
== Vanjski linkovi ==