Razlika između verzija stranice "Zlato"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
No edit summary |
||
Red 99:
}}
|}}
'''Zlato''' ([[latinski jezik|lat.]] ''aurum'') jeste [[hemijski element]] označen simbolom '''Au''' i ima [[atomski broj]] 79. Spada u [[Prelazni metal|prelazne metale]] i u [[periodni sistem elemenata|periodnom sistemu]] stoji u 1.
== Historija ==
Zlato se ubraja u prve metale koje je čovjek počeo obrađivati. Sa svojom uočljivom sjajnom žutom bojom, vrlo rano je pronađeno [[samorodni elementi|samorodno]] u prirodi. Ono se dā vrlo lahko mehanički obrađivati i ne korodira. Zbog svoje otpornosti, rijetkosti, postojanosti njegove boje i posebno velike gustoće, u mnogim kulturama tokom ljudske historije se koristilo najvećim dijelom za posebne ritualne predmete i [[nakit]].
Kopanje zlata se dokazano vršilo u ranom [[bakarno doba|bakarnom dobu]]. Lahko [[legura|legiranje]] sa mnogim drugim metalima, umjerena tačka topljenja i povoljne osobine legura učinilo je da zlato postane veoma atraktivna sirovina.
Najstariji dosad otkriveni prahistorijski predmeti od zlata izrađeni ljudskom rukom su zlatni objekti pronađeni kod Varne u [[Bugarska|Bugarskoj]] u grobnicama koje datiraju između 4600 - 4300 p.n.e. Ukupno je pronađeno oko 3.000 takvih predmeta.<ref name="Higetal" /> Osim njih, poznato je oko 7.000 zlatnih objekata koji datiraju iz 4. milenija p.n.e. pronađenih u grobnicama istočnoevropske [[Maikopska kultura|Maikopske kulture]].<ref name="hansen" /> Najraniji dokaz u Srednjoj Evropi nalazi se u vidu dvije zlatne pločice nađene kod Stollhofa u [[Donja Austrija|Donjoj Austriji]], a koje također datiraju iz 4. milenija p.n.e. Od tog doba zlato je uvezeno pojedinačno u obliku nakita iz južne Evrope.
== Rasprostranjenost ==
Zlato je vrlo rijedak element i u prirodi dolazi isključivo u elementarnom stanju. Zlato je zastupljeno u zemljinoj kori u količini od 1,1×10<sup>-3</sup> ppm (ang. parts per million).
== Osobine ==
Line 105 ⟶ 116:
:Au (s) + 4 H<sup>+</sup> + NO<sub>3</sub><sup>-</sup> + 4Cl<sup>-</sup> → AuCl<sub>4</sub><sup>-</sup> + NO (g) + 2H<sub>2</sub>O
▲[[Datoteka:Native gold nuggets.jpg|mini|lijevo|Samorodno zlato]]
== Vanjski linkovi ==
Line 115 ⟶ 125:
== Reference ==
{{refspisak|
<ref name="filipovic">Filipović, I, Lipanović, S.: Opća i anorganska hemija, 1973, Školska knjiga Zagreb</ref>
<ref name="lide">David R. Lide (ur.): ''CRC Handbook of Chemistry and Physics''. 90. izd. (internetska verzija 2010), CRC Press/Taylor and Francis, Boca Raton, FL, ''Geophysics, Astronomy, and Acoustics; Abundance of Elements in the Earth’s Crust and in the Sea'', str. 14-18.</ref>
Line 122 ⟶ 132:
<ref name="greenwood">N. N. Greenwood, A. Earnshaw: ''Chemie der Elemente'', 1. izd., VCH, Weinheim 1988, ISBN 3-527-26169-9, str. 1509.</ref>
<ref name="zhang">Yiming Zhang, Julian R. G. Evans, Shoufeng Yang: ''Corrected Values for Boiling Points and Enthalpies of Vaporization of Elements in Handbooks''. u: ''Journal of Chemical & Engineering Data''. 56, 2011, str. 328–337, {{doi|10.1021/je1011086}}</ref>
<ref name="oldest">[http://rg.ancients.info/lion/article.html A Case for the World's Oldest Coin: Lydian Lion]</ref>
<ref name="Higetal">Tom Higham et al.:[http://www.articlearchives.com/reports-reviews-sections/chronologies/545649-1.html ''New perspectives on the Varna cemetery (Bulgaria) – AMS dates and social implications.''] u: ''Antiquity Journal''. Bd. 81, Nr. 313, York 2007, str. 640–654</ref>
<ref name="hansen">Svend Hansen: ''Gold und Silber in der Maikop-Kultur.'' u: ''Metalle der Macht – Frühes Gold und Silber.'' Sažeci 6. srednjenjemačkih arheoloških dana, 17. do 19. oktobra 2013. [http://www.lda-lsa.de/fileadmin/pdf/Tagungen/Archaeologentag_Abstracts_11_10_A4.pdf (PDF)]</ref>
}}
{{Wikicitat}}
{{Commonscat|Gold}}
| |||