Razlika između verzija stranice "Privreda Brazila"

Kad su [[portugal]]ski istraživači stigli u [[15. vijek]]u, bilo je ukupno 2,5 miliona domorodaca koji su živjeli u indijanskim plemenima, čiji je život bio skoro nepromijenjen još od [[Kameno doba|kamenog doba]]. Od portugalske kolonizacije Brazila (1500-1822) pa sve do kasnih 1930-ih, tržišni elementi brazilske ekonomije oslanjali su se na proizvodnju osnovnih proizvoda za izvoz. U okviru portugalskog carstva, Brazil je bio kolonija podvrgnuta carskoj merkantilnoj politici, koja je imala tri glavne ekonomske proizvodne cikluse velikih razmjera - [[šećer]], [[zlato]] i, od početka [[19. vijek]]a, [[kahva]]. Sve do kraja 19. vijeka privreda Brazila je bila jako zavisna od rada afričkih [[rob]]ova (ukupan broj njih oko 3 miliona). U tom periodu Brazil je također bio kolonija s najvećim brojem evropskih doseljenika (većina njih su bili etnički portugalciPortugalci, ali i holanđaniHolanđani, azorciAzorci, madeiraniMadeirani, španjolciŠpanci, engleziEnglezi, francuziFrancuzi, nijemciNijemci, flamanciFlamanci, danciDanci, škotske izbjeglice i sefardski [[židov]]i). Od tada pa sve do [[1930]]., Brazil doživljava period snažnog privrednog i demografskog rasta što je pratilo masovno useljavanje iz Evrope (uglavnom iz Portugala, Italije, Azora, Španije, Njemačke, Poljske, Ukrajine, Švicarske, Madeire, Austrije i Rusije. Ali, također iz Holandije , Francuske, Finske, Islanda i skandinavskih zemalja, te Litvanije, Belgije, Bugarske, Mađarske, Grčke, Latvije, Engleske, Irske, Škotske, Hrvatske, Češke, Malte, Makedonije i [[Luksemburg]]a), [[Bliski Istok]] (uglavnom iz [[Liban]]a, Sirije i Armenije), [[Japan]], vrlo malo iz Sjedinjenih Američkih Država, te neki [[afrikaner]]i iz Južne Afrike) do [[1930]]. U Novom svijetu, Sjedinjene Američke Države, [[Argentina]], Brazil, Kanada, [[Australija]], [[Urugvaj]], [[Novi Zeland]], [[Čile]], [[Meksiko]], [[Kuba]], [[Venezuela]], [[Paragvaj]], [[Peru]], [[Portoriko]] bili su zemlje koje su primile najviše imigranata. U brazilskom slučaju, statistike pokazuju da je 4,5 miliona ljudi emigriralo u zemlju između [[1882]]. i [[1934]].

Trenutno, s populacijom od preko 190 miliona i bogatim prirodnim resursima, Brazil je jedno od deset najvećih tržišta u svijetu, proizvodeći desetine miliona tona čelika[[čelik]]a, 26 miliona tona cementa, 3,5 miliona [[televizor]]a, a 3 miliona [[frižider]]a. Osim toga, oko 70 miliona kubnih metara [[nafta|nafte]] godišnje se prerađuje u goriva, maziva, [[propan]], kao i stotine ostalih vrsta petrohemikalija. Nadalje, Brazil ima najmanje 161,.500 km [[asfalt]]iranih cesta i više od 93 [[gigavat]]a instaliranih elektroenergetskih kapaciteta.

Njihov stvarni BDP po stanovniku nadmašio je [[2008]]. 10,.500 americkihameričkih dolara, zahvaljujući snažnom i neprestanom jačanju reala po prvi put u ovom desetljeću. Industrijski sektor doprinosi sa tri petine ukupnoj ekonomiji latinoameričke industrijske proizvodnje.<ref name="vlada" /> Tvrdi se da je naučni i tehnološki razvoj zemlje atraktivan za direktna strana ulaganja, što je iznosilo u prosjeku 30 milijardi američkih dolara godišnje, u poredenjupoređenju sa samo 2 milijarde američkih dolara godišnje tokom posljednjeg desetljeća,<ref name="vlada" /> čime se pokazuje znatan rast. Poljoprivredni sektor, lokalno nazivan ''agronegócio'' (agrobiznis), također je bio izuzetno dinamičan: tokom dva desetljeća ovaj sektor je držao Brazil među najproduktivnijim zemljama u područjima koja se odnose na ruralni sektor<ref name="vlada" /> Poljoprivredni sektor i sektor rudarstva također su doprinijeli trgovinskom [[suficit]]u što je omogućilo visoku vrijednost valute (skok) i otplatu vanjskog duga. Zbog krize u zapadnim privredama [[2010]]. Brazil je pokušavao zaustaviti rast reala. <ref>[32http://www.soundsandcolours.com/articles/brazil/brazils-currency-wars-a-real-problem/ Brazil's Currency Wars - A "Real" Problem] Sounds and Colours</ref>

Prema podacima Azijske razvojne banke i Mreže za pravično oporezivanje pokazuje neoporezovanu "ekonomiju u sjeni" sa ukupnim iznosom od 39%. BDP-a za Brazila[33].<ref>http://www.businessweek.com/articles/2012-04-05/the-secret-strength-of-pakistans-economy</ref>

[[FileDatoteka:Brazil Export Treemap.jpg|thumb|left|Grafički prikaz izvoza]]

| colspan="3" style="text-align:center;" | [[ImageDatoteka:Agriculture in Brazil.PNG|200px]]

Poljoprivredna proizvodnja postavlja agrobiznis na važnu poziciju u okviru brazilskog trgovinskog bilansa, usprkos trgovinskih barijera i politikom subvencioniranja razvijenih zemalja.<ref name="agicultura">[34http://www.brasil.gov.br/ingles/about_brazil/brasil_topics/ Agriculture] Vlada Brazila</ref>

U periodu od pedeset pet godina (1950-2005), stanovništvo Brazila poraslo je sa 51 miliona na oko 187 miliona stanovnika, <ref>[35http://www.ibge.gov.br/english/disseminacao/online/popclock/popclock.php Popclock] IBGE</ref> što je porast za više od 2 posto godišnje. Kako bi podmirili potražnju, bilo je potrebno da se aktivnosti oko uzgoja stoke i usjeva podignu na veću razinu. Od tada, originalna zelena revolucija je započela, što je omogućilo stvaranje i širenje složenog sektora agrobiznisa.<ref [34]name="agicultura"/> Ipak, sve je to na štetu okoliša, uključujući i [[Amazon]].

Važnost posvećena ruralnom proizvođaču manifestuje se planiranjem poljoprivrede i stočarstva kao i preko drugih specifičnih programa usmjerenih prema porodičnoj poljoprivredi (Pronaf), koji garantiraju finansiranje opreme i uzgoj te ohrabruju korištenje novih tehnologija, što im je omogućilo korištenje označenog poljoprivrednog zemljišta. S obzirom na porodičnu poljoprivredu, više od 800 hiljada seoskih stanovnika pomognuti su sa kreditima, istraživačkim i proširenim programima. Posebna kreditna linija za žene i mlade poljoprivrednike je inovacija vrijedna spomena, što daje podstrek poduzetničkom duhu.<ref [34]name="agicultura" />

Sa programom zemljišne reforme, s druge strane, cilj je osigurati prikladan život i radne uslove za više od milion porodica koje žive u područjima dodijeljenim od strane države, inicijative koja je kreirala dva miliona radnih mjesta. Kroz partnerstvo, javnu politiku i međunarodno partnerstvo, Vlada radi garantira infrastrukturu za naselja, slijedeći primjere škola i zdravstvenih ustanova. Ideja je da pristup zemljištu predstavlja samo prvi korak u sprovodenju reforme programa kvalitetnog zemljišta.<ref [34]name="agicultura" />

Više od 600.000 km ² zemljišta podijeljeno je u oko pet hiljada područja seoskih imanja; poljoprivredno područje trenutno ima tri granice: centralno - zapadna regija (savane), sjeverna regija (područje tranzicije) i dijelovi na sjeveroistoku regije (polupustinje). Najuzgajanija žitarica, od ukupne proizvodnje sa više od 110 miliona tona za jednu godinu, je soja, na koju se odnosi 50 miliona tona .<ref [ 23name="agicultura" ]/>

U sektoru stočarstva uzgoja goveda, "zeleni vol", koji odrasta na pašnjacima, koji se hrani sijenom i mineralnim solima, osvojio je tržišta u Aziji , Evropi i Americi, posebno u periodu " bolesti ludih krava" . Brazil ima najveća stada goveda na svijetu, sa 198 miliona grla, <ref>[http://www.brasil.gov.br/ingles/about_brazil/indicators/ 25 Indicators] Vlada Brazila</ref> što omogućuje izvoz koji nadmašuje 1 milijardu američkih dolara godišnje.<ref [name="agicultura" 23 ]/>

A pionir i lider u proizvodnji vlakana drvene celuloze, Brazil je također postigao pozitivne rezultate u sektoru ambalaže, u kojem je peti najveći proizvođač na svijetu. Na stranim tržištima, doprinosi sa 25 posto globalnog izvoza sirove trske i rafiniranog šećera; svjetski je lider u izvozu soje i snabdjeva planetu sa 80 posto soka od narančenarandže, a od 2003 ima najveće prodajne rezultate vezane za govedinu i piletinu, među svim zemljama koje se bave izvozom u ovom sektoru.<ref [name="agicultura" 23 ]/>

| colspan="2" style="text-align:center;" | [[ImageDatoteka:Air.france.erj145.750pix.jpg|200px]]

Brazil ima drugi najveći industrijski sektor na američkom kontinentu. Sa doprinosom od 28,5 posto BDP-a, brazilska raznolika industrija je u rasponu od automobila, čelika i petrohemikalija, kompjuteraračunara, aviona , i trajnih potrošačkih dobara. Uz povećanu ekonomsku stabilnost koju omogućuje Plano Real, brazilske i multinacionalne firme jako ulažu u novu opremu i tehnologiju, od kojih je veliki dio kupljen od firmi iz SAD-a.

Brazil također ima raznoliku i sofisticiranu industriju usluga. Tokom ranih 1990-ih godina, bankarski sektor sačinjavao je čak 16 posto BDP-a. Iako prolazi kroz veliku reorganizaciju, industrija finansijskih usluga u Brazilu pruža lokalnom biznisu široki spektar proizvoda i privlači brojne nove učesnike, uključujući Ii finansijske firme iz SAD-a . 8. maja 2008, berza u São Paulu ( Bovespa ) i brazilski ''Mercantile and Futures Exchange'' baziran u São Paulu ( BM & F ) udružuju se, stvarajući BM & FBOVESPA, jednu od najvećih berzi u svijetu. Također , sectorsektor nekoć monopolističkog reosiguranja otvara se prema drugim kompanijama. [ 26 ]

Zaključno sa 31. decembrom 2007. bilo je, kako se procjenjuje 21,.304,.000 broadband linija u Brazilu. Preko 75 posto broadband linija su putem DSL-a i 10 posto preko kablovskog modema.

Pronađeni mineralni resursi su ogromni. Velike rezerve željeza i mangana[[mangan]]a su važni izvori industrijskih sirovina i zarade na izvozu. Depoziti nikla[[nikl]]a, kalaja, hroma[[hrom]]a, urana[[uranij]]a, boksita[[boksit]]a, berilija[[berilij]]a, bakra, olova[[olovo|olovo (element)]], tungstena[[volfram]]a, cinka[[cink]]a, zlata i drugih minerala se eksploatišu. Visokokvalitetni [[ugalj]] potreban u industriji čelika je deficitaran.

Brazilska vlada je poduzela ambiciozan program za smanjenje ovisnosti o uvozu nafte. Uvoz je ranije sačinjavao više od 70 % potreba nafte u zemlji, ali u period 2006-2007. Brazil je postao nezavisan od nafte . Brazil je jedan od vodećih svjetskih proizvođača struje iz hidroelektrana, s trenutnim kapacitetom od oko 260,.000 megavata . Postojeće hidroelektrane osiguravaju 90 posto električne energije cijeloj naciji. Dvije velike hidroelektrane, 19,.900 megavata Itaipu brana na rijeci Paraná (najveća brana na svijetu ) i Tucurui brana u Parái u sjevernom Brazilu, su u funkciji . Brazilski prvi komercijalni nuklearni reaktor , Angra I, koja se nalazi u blizini Rio de Janeira, je u funkciji već više od 10 godina. Angra II je završena 2002 I također je puštena u rad. Angra III ima svoje planirano otvaranje zakazano za 2014. Tri reaktora bi trebala imati kombinovani kapacitet od 9,000 megavata kada budu završena. Vlada također planira izgraditi više 19 nuklearnih elektrana do 2020.

Nakon dolaska portugalskih istraživača 1500, tek je 1808 Brazil dobio dozvolu od portugalskih kolonijalnih vlasti da osnuje svoje prve tvornice i proizvodnju. U 21. stoljeću, Brazil je dostigao status 8. najveće ekonomije na svijetu. Prvobitno, izvozna lista se sastojala od osnovnih sirovina i robe, kao što su šećer, guma i zlato. Danas, 84 posto izvoza sastoji se od gotovih i polu - gotovihpolugotovih proizvoda.