Poslije pobjede nad [[Osmansko carstvo|Osmanskim carstvom]], [[Rusija]] je krivotvorila izvorni sporazum da bi napravila veliko autonomno [[Bugarska|bugarsko]] područje pod vlasti [[Istanbul|Istanbula]] ali očito pod utjecajem [[Moskva|Moskve]]. Ostale velike sile, naročito [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], nisu mogli ovo da prihvate i smatrali su to prekršajem balansa moći. Na Berlinskom kongresu su bilu prisutni Ujedinjeno Kraljevstvo, [[Austro-Ugarska]], [[Francuska]], [[Njemačka]], [[Italija]], Rusija i Osmansko carstvo. [[Srbija]] i [[Crna Gora]] su na ovom kongresu dobile nezavisnost.
Spada u red evropske političke tradicije u organizovanju višednevnih zasjedanja vrhovnih predstavnika velikih vojnih sila za tzv. ''okruglim ili zelenim stolom'', gdje se uglavnom dogovarala zajednička vojna i ekonomska strategija i iznad svega praktikovalo hladno i nerijetko ''licemjerno ucrtavanje novih granica'' nakon ili poslije tekućih međudržavnih sukoba na bezbrojnim vrućim linijama imperijalne prostorne podjele. Povod sazivanju Berlinskog kongresa(13.06-13.07 1878), formalnom inicijativom iz Beča, a pod pokroviteljstvom prvog njemačkog kancelara Bizmarka (Otto von Bismark) bio je ranije sačinjen i potpisan mirovni ugovor nakon tursko-ruskih sukoba (''''Krimski ratovi 1877-78' - San Stefano 03.03. 1878, turski Yesilköy, predgrađe Istambula na Mramornom moru'') na kojem je Rusija iznudila vlastitu stratešku korist i prijetila da preko več dijelom proširene kneževine Bugarske dođe u posjed ostatka istočnog dijela Balkana. Između ostalih zaključaka na ovom kongresu je faktički okončana vijekovna okupacija kraljevine Bosne od strane Turske imperije i ista se sa novim dvojnim nazivom (Bosnien und Herzegowina) kao provincija predaje Austro-ugarskoj monarhiji na dalju upravu. Izravan slijed ove odluke su Balkanski ratovi i podjela istočnih dijelova bosanskog državnog i etničkog prostora među istovremeno nezavisno proglašenim kneževinama Srbijom i Crnom Gorom, potom aneksija 1908, Sarajevski atentat 1914 i na kraju povod za početak Prvog svjetskog rata. Od Berlinskog kongresa pa do danas periodično se iz Bosne u Tursku, ispočetka i masovno, iseljavalo bosansko etničko stanovništvo islamske vjeroispovijesti, bosanski muslimani, danas <Bošnjaci.
(molim vas razmislite prije nego se odlučite na brisanje ovog aneksa, hvala A.N.)
