Razlika između verzija stranice "Boris Jeljcin"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
→Raspad SSSR-a: E sad je pravo gotovo :-) |
|||
Red 32:
Na 27. sjednici Komunističke partije Jeljcin drži govor gdje kritikuje
Gorbačovov način upravljanja tražeći radikalniju i bezkompromisnu obnovu
<nowiki> </nowiki>centralnog aparata. [[11. novembar|11. novembra]] [[1987.|1987]]. Jelcin daje ostavku zbog "grubih nedostaka vođenja". U 18. februaru 1988 ispada kao kandidat politbiroa.
Dobija mjesto Prvog zamjenika predsjedavajućeg građevinskog komiteta. U
maju iste godine daje intervju [[BBC|BBC-u]] gdje traži ostavku Jegora K. Ligašova, člana politbiroa, nazivajući ga ''kočnicom'' za reforme. 25. marta 1989 Jeljcin dobija 89 posto glasova u prvom biračkom okrugu ([[Moskva]]). Postaje u maju iste godine član Sovjetskog nadvrha i vodi u parlamentu komitet za građevinstvo i arhitekturu. Napada opet Gorbačova kritikujući da ima previše ovlaštenja. 12 jula na 28. sjednici komunističke partije najavljuje izlazak iz nje. Donosi odluku ukidanja svih privilegija za vodeće kadrove. U Njemačkoj se objavljuju njegove bilješke. <ref name="hdg"/>
=== Prvi direktni mandat za predsjednika Rusije ===
[[12. juni|12. juna]] [[1991.|1991]]. Jeljcin postaje prvi direktno izabrani predsjednik republike [[Rusija|Rusije]].Protivnici reformi pokušavaju [[19. august|19. augusta]] [[1991.|1991]].vojni
=== Raspad SSSR-a ===
8. decembra 1991. Rusija, [[Ukrajina]] i [[Bjelorusija]] potpisuju sporazum o osnivanju Saveza nezavisnih država, par dana kasnije pristupa još osam bivših sovjetskih republika. [[17. decembar|17 decembra]] [[1991.|1991]]. Boris Jeljcin i Mihail Gorbačov zvanično ukidaju [[Savez sovjetskih socijalističkih republika|SSSR]]. 25 decembra 1991. Gorbačov daje ostavku i predaje Jeljcinu, kao predsjedniku Rusije, komandu nad strateškim nuklearnom arsenalom. [[Evropska zajednica za atomsku energiju|Evropska Zajednica]] i [[USA|SAD]] priznaju Rusiju kao pravnog nasljednika SSSR-a.<ref name="hdg"/>
=== Ruska federacija ===
1. maja 1992. u Moskvi demonstrira oko 50.000 nacionalista i komunista protiv Jeljcinovih reformi. [[24. juni|24 juna]] [[1992.|1992]]. Jeljcin i predsjednik [[Georgija|Georgije]] [[Eduard Ševarnadze]] potpisuju prekid vatre. Sukobi u Georgiji su nastali zbog pokušaja [[Južna Osetija|Južne Osetije]] da se otcijepi i pridruži Rusiji. Jeljcin i američki predsjednik [[George Bush]] [[3. januar|3. januara]] [[1993.|1993]]. potpisuju [[START (vojska)|START]] II (eng. ''Strategic Arms Reduction Talks'') sporazum za smanjivanje broja [[Nuklearno oružje|nuklearnih bojnih glava]]. [[23. oktobar|23. oktobra]] [[1995.|1995]]. [[Bill Clinton]] i Boris Jeljcin potpisuju sporazum o učešću ruske vojske u [[Rat u Bosni i Hercegovini|sastavu UN-snaga u BiH]]. [[7. decembar|7. decembra]] [[1998.|1998]]. Jeljcin posreduje u pregovorima s [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]] odbijajući prisustvo [[NATO|NATO-a]] na [[Kosovo|Kosovu]] i sankcija protiv [[Srbija|Srbije]].<ref name="hdg"/>
=== Uspon Vladimira Putina ===
9. augusta 1999 Jeljcin predlaže [[Vladimir Putin|Vladimira Putina]], dotadašnjeg šefa [[FSB (obavještajna služba)|FSB]]-a, za šefa vlade. [[16. august|16. augusta]] [[1999.|1999]]. Putin postaje predsjednik ruskog parlamenta ([[Ruski parlament DUMA|DUMA]]). Nakon oboljenja od [[bronhitis|bronhitisa]] i sve rjeđih javnih nastupa Jeljcin predlaže Putina za nasljednika.<ref name="hdg"/>
== Nagrade ==
| |||