Razlika između verzija stranice "Boris Jeljcin"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
→‎Uspon Vladimira Putina: Još malo pa gotovo
Otklanjam šablon više nije kratak
Red 27:
== Politički rad ==
 
Od 1968. bavi se politikom. 1976. postaje Prvi sekretar oblasnog komiteta a time i član Vojnog savjeta uralskog okruga. Između 1979. i 1984. radi kao član stalne komisije za poštu, prevoz i komunikacije. U 1981. postaje član Centralnog komiteta (CKSU). U aprilu 1984. radi kao sekretar [[Mihail Gorbačov|Mihaela Gorbačova]] u Moskvi. Tu obavlja do jula 1984. funkciju vođe građevinskog odjeljenja CKSU. U decembru 1984. postaje šef partije s zadatkom da suzbije korupciju i smanji birokratiju. Jeljcinova popularnost raste nakon što je objelodanio propuste vladajućih sovjetskih elita.<ref name="hdg"/>
 
=== Prvi konflikt s Gorbačovom ===
Red 34:
<nowiki> </nowiki>centralnog aparata. [[11. novembar|11. novembra]] [[1987.|1987]] Jelcin daje ostavku zbog "grubih nedostaka vođenja". U 18. februaru 1988 ispada kao kandidat politbiroa.
Dobija mjesto Prvog zamjenika predsjedavajućeg građevinskog komiteta. U
maju iste godine daje intervju [[BBC|BBC-u]] gdje traži ostavku Jegora K. Ligašova, člana politbiroa, nazivajući ga ''kočnicom'' za reforme. 25. marta 1989 Jeljcin dobija 89 posto glasova u prvom biračkom okrugu ([[Moskva]]). Postaje u maju iste godine član Sovjetskog nadvrha i vodi u parlamentu komitet za građevinstvo i arhitekturu. Napada opet Gorbačova kritikujući da ima previše ovlaštenja. 12 jula na 28. sjednici komunističke partije najavljuje izlazak iz nje. Donosi odluku ukidanja svih privilegija za vodeće kadrove. U Njemačkoj se objavljuju njegove bilješke. <ref name="hdg"/>
 
=== Prvi direktni mandat za predsjednika Rusije ===
[[12. juni|12. juna]] [[1991.|1991]] Jeljcin postaje prvi direktno izabrani predsjednik republike Rusije. [[19. august|19. augusta]] [[1991.|1991]] vrši se pokušaj vojnog udara i uklanjanje Mihaela Gorbačova, no otpor sovjetskog naroda i Jeljcinova podrška to onemogućavaju. Nakon ovog događaja Jeljcin postaje još popularniji.<ref name="hdg"/>
 
=== Raspad SSSR-a ===
8. decembra 1991 Rusija, Ukrajina i Bjelorusija potpisuju sporazum o osnivanju Saveza nezavisnih država. 17 decembra 1991 Boris Jeljcin i Mihael Gorbačov zvanično ukidaju Sovjetski savez. 25 decembra 1991 Gorbačov daje ostavku i predaje Jeljcinu, kao predsjedniku Rusije, komandu nad strateškim nuklearnom arsenalom. Evropska zajednica i SAD priznaju Rusiju kao pravnog nasljednika SSSR-a.<ref name="hdg"/>
 
=== Ruska federacija ===
1. maja 1992 u Moskvi demonstrira oko 50.000 nacionalista i komunista protiv Jeljcinovih reformi. [[24. juni|24 juna]] [[1992.|1992]] Jeljcin i predsjednik [[Georgija|Georgije]] [[Eduard Ševarnadze]] potpisuju prekid vatre. Sukobi u Georgiji su nastali zbog pokušaja [[Južna Osetija|Južne Osetije]] da se otcijepi i pridruži Rusiji. Jeljcin i američki predsjednik [[George Bush]] [[3. januar|3. januara]] [[1993.|1993]] potpisuju [[START (vojska)|START]] II (eng. ''Strategic Arms Reduction Talks'') sporazum. Cilj je smanjivanje broja [[atomsko oružje|atomskih bojnih glava]]. [[23. oktobar|23. oktobra]] [[1995.|1995]] [[Bill Clinton]] i Boris Jeljcin potpisuju sporazum o učešću ruske vojske u [[Rat u Bosni i Hercegovini|sastavu UN-snaga u BiH]]. [[7. decembar|7. decembra]] [[1998.|1998]] Jeljcin pregovara s [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]] odbijajući prisustvo [[NATO|NATO-a]] na [[Kosovo|Kosovu]] i sankcija protiv [[Srbija|Srbije]].<ref name="hdg"/>
 
=== Uspon Vladimira Putina ===
9. augusta 1999 Jeljcin predlaže [[Vladimir Putin|Vladimira Putina]], dotadašnjeg šefa [[FSB]]-a, za šefa vlade. [[16. august|16. augusta]] [[1999.|1999]] Putin postaje predsjednik ruskog parlamenta ([[Ruski parlament DUMA|DUMA]]). Nakon oboljenja od [[bronhitis|bronhitisa]] i sve rjeđih javnih nastupa Jeljcin predlaže Putina za nasljednika.<ref name="hdg"/>
 
== Nagrade ==
Predsjednica [[Letonija|Letonije]] [[Vaira Vike Freiberga|Vaira Vike-Freiberga]] dodjeljuje mu 2006. najvišu nagradu te zemlje za historijsku ulogu ''u oslobađanju Letonije''.<ref name="hdg"/>
 
== Smrt ==
Boris Jeljcin umire [[23. april|23 aprila]] [[2007.|2007]] u Moskvi od insuficijencije srca.<ref name="hdg"/>
 
== Također pogledajte ==
Line 59 ⟶ 60:
== Reference ==
<references />
 
{{stub-biog}}
{{Commonscat|Boris Yeltsin}}