Razlika između verzija stranice "Vodik"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
mNo edit summary
Red 120:
Vodik je element sa najmanjom gustoćom. Molekularni vodik (H<sub>2</sub>) lakši je 14,4 puta od [[zrak]]a. [[Tačka ključanja]] mu je -252&nbsp;°C (21,15&nbsp;[[Kelvin]]), a [[talište|tačka topljenja]] -259,14&nbsp;°C (14,02 Kelvin). Rastvorljivost u vodi iznosi 1,6 mg/l. Pri normalnoj temperaturi i pritisku je gas bez boje, okusa i mirisa.
 
[[Termodinamika|Termodinamičke]] osobine (transportni fenomen) su od posebnog značaja zbog malehne molekularne mase i iz nje rezultirajuće velike srednje brzine molekula vodika (1770&nbsp;m/s pri 25&nbsp;°C), naprimjer kod [[Oberthov efekat|Oberthovog efekta]] raketnog goriva. Na normalnoj sobnoj temperaturi vodik ima najveću difuznu sposobnost, najveću provodljivost toplote i najveću brzinu [[efuzija|efuzije]] od svih gasova. Niska [[viskoznost]] upućujuupućuje na tro- ili višeatomne realne gasove kao što je [[butan (plin)|''n''-butan]].
 
Pokretljivost vodika u čvrstoj matrici je izrazito visoka, što je posljedica malehnog promjera molekule. Tako naprimjer vodik može proći kroz materijale poput [[polietilen]]a ili usijanog kvarcnog stakla. Važan fenomen je njegova izuzetno velika difuzna brzina u željezu, platini i nekim drugim prelaznim metalima, jer se u njima javlja krhkost (lomljivost). U kombinaciji sa visokom rastvorljivošću neki materijali su izloženi izuzetno stopama prodiranja (permeabilnosti). Iz ovog se izvode tehničke koristi obogaćivanja vodikom, ali i tehnički problemi pri transportu, skladištenju i obradi vodika i vodikovih mješavina, jer on prolazi kroz mnoge prostorne prepreke.
 
[[Datoteka:Visible spectrum of hydrogen.jpg|mini|1000x60px|Vidljiva oblast spektra vodika. Vidljivo je šest linija Balmerove serije, od kojih se neke vrlo blizu ultraljubičastog dijela spektra i slabo su vidljive]]
 
Vodik ima linije spektra i u zavisnosti od temperature gasa više ili manje izražen kontinuiran spektar u vidljivom dijelu. On je u Sunčevom spektru posebno izražen. Prve spektralne linije u vidljivom dijelu sadržane zajedno u takozvanoj Balmerovoj seriji nalaze se na 656 nm, 486&nbsp;nm, 434&nbsp;nm i 410&nbsp;nm. Osim njih postoje druge serije spektralnih linija u infracrvenom (Paschenova, Brackettova i Pfundova serija) i ultraljubičastom dijelu elektromagnetskog spektra (Lymanova serija). Poseban značaj za [[radioastronomija|radioastronomiju]] predstavlja HI-linija na 21 cm u hiperfinoj strukturi.
 
U [[magnetno polje|magnetnom polju]] H<sub>2</sub> se ponaša slabo dijamagnetično. To znači da gustoća linija polja postavljenog magneta slabi u okruženju vodika. Magnetski susceptibilitet pri normalnom pritisku iznosi <math>\chi_{m}</math> = −2,2 · 10<sup>−9</sup> i obično je za nekoliko redova veličine niži u odnosu na druge dijamagnetične čvrste supstance. Prema električnoj struji H<sub>2</sub> reagira kao izolator. U električnom polju on ima otpornost na proboj od nekoliko miliona volti po metru.
 
Izmjereni promjer atoma vodika iznosi 37 pm i predstavlja najmanju izmjerenu veličinu. U najviše pobuđenom stanju atoma vodika, kao što se nalaze u uslovima [[vakuum]]a u međuzvjezdanoj magli, elektroni u atomu se nalaze na udaljenosti do 0,339 mm od jezgra.<ref name="gitlabor" />
 
== Izotopi ==
Line 152 ⟶ 160:
<ref name="idwo">[http://idw-online.de/de/news443004 IDW-Online 28. septembar 2011.]</ref>
<ref name="rompp">Römpp Chemie Lexikon, 10. izdanje, 1996, Thieme, Stuttgart, ISBN 978-3131078308</ref>
<ref name="gitlabor">GIT Labor-Fachzeitschrift, sveska 9/2013, str. 596, po Jürgenu Quadbeck-Seegeru (izdavač): ''Chemie Rekorde''. Wiley-VCH</ref>
}}