Razlika između verzija stranice "Učenje"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
|||
Red 1:
[[Datoteka:Laurentius_de_Voltolina_001.jpg|mini|desno|250px|Najstariji neprekidno aktivni univerzitet, Bolonja, Italija]]
'''Učenje''' je akt usvajanja novog ili izmjene i poboljšavanja postojećeg [[znanje|znanja]], [[ponašanje|ponašanja]], vještina, vrijednosti ili sklonosti i može uključivati sintetiziranje različitih vrsta [[informacija]]. Sposobnost učenja imaju [[čovjek]] i životinje, ali odnedavno i neke vještačke mašine (''umjetna inteligencija''). Napredak tokom vremena teži da slijedi ''liniju'' odnosno ''krivu'' učenja. Učenje nije obavezno; ono je kontekstualno. Ne dešava se odjednom, nego se gradi i oblikuje vremenom i onim što se od ranije već zna. Sa tog aspekta, učenje se može smatrati kao proces nego kao kolekcija stvarnog i proceduralnog znanja. Učenje proizvodi određene promjene u organizmu a te promjene su relativno trajne.<ref name="daniel" />
Čovjekovo učenje se može dešavati kao dio obrazovanja, ličnog razvoja, školovanja ili treninga. Može biti usmjereno na postizanje određenih ciljeva te može biti potpomognuto određenom motivacijom. Proučavanje kako se odvija proces učenja je dio neuropsihologije, [[Pedagoška psihologija|pedagoške psihologije]], teorije učenja i [[pedagogija|pedagogije]]. Učenje se može dešavati kao rezultat prilagođavanja odnosno kao klasično kondicioniranje što je primijećeno kod mnogih životinjskih vrsta, ili može biti rezultat mnogo kompleksnijih aktivnosti poput igre, što je primijećeno kod relativno inteligentnijih životinja.<ref name="animals" /><ref name="animals2" /> Učenje se može dešavati svjesno ili nesvjesno. Učenje koje je averzivan događaj koji se ne može izbjeći ili pobjeći od njega se naziva naučena bespomoć.<ref name="help2" /> Postoje određeni dokazi da se ljudsko učenje ponašanja dešava prednatalno što je uočeno kod nerođenih beba u 32 sedmici nakon začeća, što navodi na zaključak da je u tom periodu [[centralni nervni sistem]] dovoljno razvijen da može učiti i pamtiti.<ref name="fetus" />
Nekoliko teoretičara smatra igru kao prvi oblik učenja. Dječije eksperimentisanje sa svijetom, učenje pravila i međusobna interakcija su oblici učenja. Vygotsky smatra učenje vodećim faktorom za razvoj djeteta, jer ono stvara sebi predođbu o okolini kroz igru. Oko 85% ljudskog razvoja mozga se dešava tokom prvih pet godina života djeteta.<ref name="agak" />
==
{{refspisak|2|refs=
<ref name="daniel">Daniel L. Schacter, Daniel T. Gilbert, Daniel M. Wegner (2009, 2011). ''Psychology'', 2. izd.. Worth Publishers. str. 264. ISBN 978-1-4292-3719-2</ref>
<ref name="animals">[http://nationalzoo.si.edu/Publications/ZooGoer/1996/1/junglegyms.cfm Jungle Gyms: The Evolution of Animal Play]</ref>
<ref name="animals2">[http://www.thecephalopodpage.org/behavior.php What behavior can we expect of octopuses?]</ref>
<ref name="help2">[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/1380861/learned-helplessness britannica.com]</ref>
<ref name="fetus">Sandman, Wadhwa, Hetrick, Porto & Peeke. (1997). ''Human fetal heart rate dishabituation between thirty and thirty-two weeks gestation''. Child Development, 68, 1031–1040.</ref>
<ref name="agak">Aga Khan, Aga Khan. "[http://www.agakhanschools.org/akelc/downloads/akelc_brochure.pdf Investing in Early Childhood Development]". Aga Khan Early Learning Centre</ref>
}}
{{Commonscat|Learning}}
|