Verzija na dan 20 mart 2014 u 09:39 uredi EdinBot (razgovor \| doprinosi) Botovi, Urednici, Administratori 385.142 edits m Automatsko dodavanje sekcije "Također pogledajte" ← Starija izmjena		Verzija na dan 21 mart 2014 u 15:34 uredi poništi C3r4 (razgovor \| doprinosi) Urednici 73.705 edits mNo edit summary Novija izmjena →
Red 3: '''Korozija''' je proces nenamjernog trošenja konstrukcijskog materijala pod [[hemija\|hemijskim]] i [[biologija\|biološkim]] djelovanjem [[okoliš]]a. Pitanjima korozije prvi se [[nauka\|naučno]] bavio [[Mihail Vasiljevič Lomonosov]] (od [[1756]]. godine). Prema mehanizmu odvijanja, korozijski procesi se dijele na hemijske i elektrohemijske. Prema uvjetima u kojima teku korozijski procesi se dijele na procese u [[voda\|vodi]], u [[~~plin~~gas]]ovima, u zraku, u [[tlo\|tlu]] itd.. == Faktori == Postoje vanjski i ~~unutarnji~~unutrašnji faktori korozije: * Vanjski Red 21: === Anodna zaštita === Anodna polarizacija ili kontakt s plemenitijim metalom može osnovni metal prevesti u pasivno stanje. Održavanjem pasivnog sloja osnovni je metal je zaštićen od daljnjeg razvoja korozijskog procesa. Tako npr. [[čelik]] se može zaštititi u otopinama [[sumporna kiselina\|sumporne kiseline]]. === Katodna zaštita === Red 29: # Potencijal metala pomoću vanjskog izvora, povezanog za inertnu [[elektroda\|elektrodu]], održava se na potencijalu nižem od ravnotežnog, tj. pri uvjetima kod kojih ne dolazi do njegovog otapanja. # Metal koji se štiti dovede se u kontakt sa metalom nižeg potencijala (protektorom) koji će se u članku vladati kao [[anoda]]. Katodna zaštita je djelotvorna jedino ako je materijal između protektora, odnosno inertne ~~protuelektrode~~protivelektrode, i objekta što se štiti vodljiv. Katodna zaštita se obično koristi kao sekundarni zaštitni sistem. Pasivnost je pojava povećane korozijske otpornosti materijala zbog usporavanja anodnog procesa (do nje dolazi u otopinama AgNO<sub>3</sub>, HClO<sub>3</sub>, KClO<sub>3</sub>, HIO<sub>3</sub>, O<sub>2</sub> ...) === Zaštita inhibitorima === [[Inhibitori]] su tvari koje dodane u korozivni okoliš smanjuju brzinu korozije do tehnološki prihvatljivih iznosa. Dodaju se povremeno ili kontinuirano u zatvorene ili ~~iznimno~~izuzetno u otvorene prostore. Prema hemijskom sastavu inhibitori su anorganski ili organski spojevi. Korozijskim inhibitorima smanjuje se korozijska agresivnost okoliša. === Zaštita prevlakama i premazima === Metalne i [[nemetal]]ne zaštitne prevlake i premazi su najčešći oblik zaštite od korozije. Metalne prevlake mogu imati galvansko djelovanje ili su otpornije na koroziju od osnovnog materijala pa djeluje kao barijera prema utjecajima okoliša. Nemetalne ~~prevlaku~~prevlake mogu biti oksidi npr. [[aluminij]]u, netopljive [[soli]] na željezu i [[čelik]]u te [[keramika\|keramike]] i organski premazi. Komponente zaštitnog premaza su: vezivi, [[otapalo]], [[pigment]]i (daje [[boja\|boju]] i neprozirnost), punila i ostalo. Razvrstavanje premaza može se provesti prema: broju komponenata, trajnosti, načinu sušenja, generičkim tipovima itd. Premazi mogu biti jednokomponentni ili dvokomponentni. Obzirom na način sušenja premaza ~~možemo~~mogu ihse podijeliti na: ~~Konvertibilne~~konvertibilne premaze - premazi koji se suše oksidacijom ili [[polimerizacija\|polimerizacijom]]. Nekonvertibilne premaze - premazi koji se suše isparavanjem otapala i koji nakon nanošenja ne prolaze kroz neke znatnije hemijske promjene. Prevlakama i premazima razdvaja se konstrukcijski materijal od agresivnog djelovanja okoliša. ~~== Također pogledajte ==~~ * [[Bakar]] * [[Elektronegativnost]] * [[Redoks reakcija]] * [[Periodni sistem elemenata]] {{Commonscat\|Corrosion}}

Razlika između verzija stranice "Korozija"