Razlika između verzija stranice "Kršćansko-demokratska unija"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 3:
Trenutno u Bundestagu ima 255 zastupnika od ukupno 631.
==Njemačko carstvo 1870-1918==
Osnivanje stranke je počelo u [[Njemačko carstvo|njemačkom carstvu]] oko 1870 godine. Tada je [[DZP]] (Deutsche Zentrumspartei) bila najutjecajnija kršćanska stranka. Uzroci za potrebom nove i jake kršćanske stranke su između ostalog bili: [[liberalizacija]] i okretanje njemačkog stanovništva od crkve. Uz to nakon je raspadom njemačkog carstva nakon [[austrijsko-pruski rat|austrijsko-pruskog rata]] [[Katoličanstvo|katoličko]] stanovništvo na [[jug|jugu]] Njemačke ([[Bavarska]]) bilo izloženo [[Protestantizam|protestantskoj]] većini sa [[sjever|sjevera]]. Dok je njemačko carstvo postojalo u parlamentu je vladala zastupljenost po paritetu (proporciji) konfesije.<ref>[http://www.kas.de/wf/de/71.8750/ Faza nastanka od 1870-1918 na oficijelnoj stranici CDU stranke] učitano 10.02.2014 [[Njemački_jezik|njem.]]</ref>
==Vajmarska republika 1918-1933==
[[BoljševističkaOktobarska revolucija|Crvena revolucija]] je u [[1918.]] godini izazvala šok kod njemačkih građanskih stranaka. Liberalna sredina u parlamentu nije bila u stanju da reaguje. Političari iz sredine poput Joseph Wirtha su prešli u socijaliste. Kao reakcija na to je osnovana Bavarska narodna stranka [[BVP (stranka)|BVP]] ([[Njemački jezik|njem.]] Bayerische Volkspartei) . Osnivači si bili Georg Heim i Sebastian Schlittenbauer no ova inicijativa je dovela još veću pometnju među katoličkim stanovništvom Bavarske. Šef kršćanskih sindikata Adam Stegerwald je uspio ujediniti birače osnivanjem nove stranke CVP koja je imala dodatak kršćanska ([[Njemački jezik|njem.]] christlich) ali se je zvala jednostavno i centar. BVP i CVP su 1919 ušle u parlament sa 16,4 % glasova. Vladajuće stranke su bile [[SPD]] i DDP tzv. Vajmarska koalicija. Budući da je Njemačka izgubila [[Prvi svjetski rat]] te nakon [[Versaillski mir|Versailskog mira]] morala da preuzme cjelokupnu odgovornost. Pobjednici posebno [[Belgija]] i [[Francuska]] tražili su nadoknadu za ratne štete. Uz to je [[Heinrich Brüning (kancelar)|kancelar Brüning]] uveo mjere štednje koje su pogoršale situaciju. Nezadovoljstvo stanovništva je sve više raslo. Stranka neonacista [[NSDAP]] je dobila veliki priliv birača.<ref>[http://www.kas.de/wf/de/71.8751/ CDU za vrijeme Vajmarske republike od 1918-1933 na oficijelnoj stranici CDU stranke] učitano 10.02.2014 [[Njemački_jezik|njem.]]</ref>
==Četvrti rajh i NSDAP na vlasti 1933-1945==
Kada je NSDAP došao na vlast mnogi političari iz centra su napustili Njemačku. Među njima se našao i bivši kancelar Brüning. Ukinuta je Vajmarska republika i proglašen [[Četvrti rajh]]. Iako je lokalno katoličko stanovništvo u početku s nacistima simpatiziralo, NSDAP je smatrao "''politički katolicizam"'' kao neprijatelja. NSDAP je oficijelno zabranio rad kršćanskih sindikata kao i ostalih udruženja. PočelaSvrgnuti su masovnasvi hapšanjafunkcioneri uSPD, ČetvrtomDDP kao i BVP sa vlasti čime su izgubili ne samo svoju egzistenciju nego su proglašeni i izdajnicima. Počela su masovna rajhuhapšenja. Simpatizeri [[socijaldemokratija|socijaldemokrata]] kao i kršćanski nastrojenih organizacija počeli su sarađivati u otporu protiv nacista. Posebno su se ovdje istakli [[Jakob Kaiser]] i [[Wilhelm Leuschner]] koji su održavali sastanke u [[Berlin|Berlinu]].
<ref>[http://www.kas.de/wf/de/71.8752/ Dolazak NSDAP na vlast od 1933-1945 na oficijelnoj stranici CDU stranke] učitano 12.02.2014 [[Njemački_jezik|njem.]]</ref>