Razlika između verzija stranice "Natrij-hlorid"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m C3r4 je premjestio stranicu Natrij-hlorid na Natrij hlorid
No edit summary
Red 1:
{{Infokutija hemijski spoj
| Strukturna formula =[[Datoteka:Sodium chloride crystal.png|150px]]
| Hemijski spoj =NatrijumNatrij hlorid
| Druga imena =kuhinjska so
| Sumarna formula =NaCl
Red 16:
}}
 
'''NatrijumNatrij hlorid''', ''natrijum hlorid''' ili '''kuhinjska so''' (NaCl) dolazi u prirodi kao [[mineral]] [[halit]]. Svakodnevno se upotrebljava kao kuhinjska so. Također ulazi u sastav ekstracelularne tečnosti organizama. Koncentracija natrijumnatrij hlorida u morskoj vodi je oko 3,3% masenih procenata.
 
== Fizičke osobine ==
NatrijumNatrij hlorid je bijela kristalna supstanca, vrlo dobro topljiva u [[voda|vodi]].
 
== Biološki značaj NaCl ==
Kuhinjska so je glavni izvor [[ion]]a [[natrij|Na<sup>+</sup>]] i [[hlor|Cl<sup>-</sup>]] za ljude i životinje. Ioni Na<sup>+</sup> imaju ključnu ulogu u mnogim fiziološkim procesima od održanja stalnog [[krv]]nog [[pritisak|pritiska]] do održanja rada živčanog sistema. Zato je unošenje kuhinjske soli neophodno za život.
 
Ljudske dnevne potrebe za kuhinjskom soli iznose oko 50 mg, a ta se količina otprilike nalazi u jednoj štruci bijelog kruha. Današnjim načinom života unosimo u tijelo nekoliko puta veću količinu kuhinjske soli od od one koja je potrebna našem tijelu. Predpostavlja se da prekomjerna upotreba soli može izazvati neke bolesti.
Današnjim načinom života unosimo u tijelo nekoliko puta veću količinu kuhinjske soli od od one koja je potrebna našem tijelu.
Predpostavlja se da prekomjerna upotreba soli može izazvati neke bolesti.
 
Zakon nalaže da se kuhinjskoj soli mora dodavati [[jod]] radi smanjenja pojave gušavosti.
Line 34 ⟶ 32:
Razlikujemo dvije vrste kuhinjske soli '''rudna so''' i '''morska so'''.
 
* Rudna kuhinjska so se dobije iz rudnika soli iskapanjemkopanjem na mjestima gdje je nekada davno bilo more i nataložila se so povlačenjem mora (najbolji primjer za to je rudnik soli u [[Tuzla|Tuzli]]).
 
* Morska so se dobija u [[solana]]ma isparavanjem morske vode. Isparavanje se vrši u velikm plitkim bazenima. Sam proces isparavanja kreće od prvog bazena u kojem je koncentracija NaCl najmanja (morska voda) do zadnjeg, u kojem je morske voda toliko prezasićena da se so taloži na dnu bazena. Isušivanje se vrši samo u ljetnim mjesecima kada su najpovoljniji uvjeti za proizvodnju (vjetar i sunce). U [[Crna Gora|Crnoj Gori]] postoje dvije solane: kod [[Ulcinj]]a i [[Tivat|Tivta]], u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] tri: u [[Ston]]u, [[Nin]]u i [[Pag]]u, dok u Sloveniji je još uvijek aktivna solana Sečovlje<ref>http://www.parenzana.net/hr/atrakcije/solana_piran</ref>.