Razlika između verzija stranice "Historija Izraela i Palestine"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m g(p)ne ispravka - +.
m Bot: Automatska zamijena teksta (-.]]. +.]])
Red 219:
Uprkos razmjerno kratkotrajnoj vlasti, tek nekih 100-200 godina, krstaši su u ovim krajevima ostavili zamjetna umjetnička djela, a to posebno vrijedi za graditeljstvo. Odmah po dolasku u Jerusalem obnovili su i dobrim dijelom nanovo izgradili baziliku Svetog groba, obnovili [[Dvorana Posljednje večere|Dvoranu Posljednje večere]], počeli su s izgradnjom velike crkve u [[Nazaret]]u, kao i niza ostalih crkava, a sve u stilu prelaska iz [[romanika|romanike]] u [[gotika|gotiku]]. Usto, izgradili su čitav niz utvrda, poput [[Cezareja_Primorska|Cezareje]], [[Akri]]ja, [[Belvoir]]a i [[Montfort]]a. Njihova prisutnost je vidljiva i u obnavljanju gradskih ulica, posebno u Jerusalemu.
 
U krstaškim pohodima učestvovali su i neki poznatiji evropski vladari. Bio je ovdje engleski kralj [[Ričard Lavljeg Srca]] i francuski kralj [[Luj_IX.|Luj IX.]].
 
== Drugo arapsko razdoblje i turska vlast ==
Red 242:
 
[[Datoteka:Damascus_gate_Jerusalem.jpg|mini|250p|desno|Damaščanska vrata u Jerusalemu, prva polovina 16. st.]]
[[1517]]. godine [[Osmanlijsko_carstvo|osmanlijski]] [[Turci]] osvajaju [[Egipat]], pa tako i ovo područje, u vrijeme sultana [[Selim I.|Selima I.]]. Čitav prostor današnjeg Izraela i Palestine pripao je [[Damask|Damaščanskom]] [[vilajet]]u i tako je ostalo sve do [[1660]]. godine. Selima je naslijedio njegov sin [[Sulejman I.]] Veličanstveni ([[1520]]-[[1566]].) koji je znatno pridonio razvoju ovih krajeva. Posebno je njegova zasluga uređenje [[Jerusalem]]a, kojeg je dao nanovo opasati zidinama. Usto, izgradio je i više lijepih gradskih vrata, kao i niz fontana na gradskim ulicama.
 
[[Datoteka:Akko_Mosque1.jpg|mini|250p|lijevo|Džamija "Al-Džazar" u Akku, Izrael. Dao ju je izgraditi upravnik Akka, Muhamed paša Al-Džazar, porijeklom iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne]], nakon što je pobijedio [[Napoleon]]a. Građena je od [[1800]]. do [[1814]].]]