Razlika između verzija stranice "Zeusov kip u Olimpiji"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m pne ispravka
m g(p)ne ispravka
Red 6:
== Historija ==
 
Računanje vremena kod starih Grka započinje 776. g. p. n. e. kada se vjeruje da je počelo i održavanje Olimpijskih igara. Ogromni Zeusov hram konstruisao je arhitekta [[Libon]] i on je izgrađen oko 450. g. p. n. e. Usljed rastuće moći antičke Grčke, jednostavni hram u dorskom stilu djelovao je isuviše obično, pa su bile potrebne krupne izmjene na njemu. Rješenje je pronađeno u izgradnji ogromne statue. Atinski skulptor [[Fidija]] dobio je ovaj "sveti" zadatak. Tokom narednih godina, hram je privlačio posjetioce i vjernike iz cijelog svjeta.
 
U drugom vijeku p. n. e. izgrađena statua je uspješno renovirana, a u prvom vijeku p. n. e. rimski imperator [[Kaligula]] pokušao je da statuu prebaci u [[Rim]] - pokušaj je propao kada su se građevinske skele koje su podigli njegovi radnici urušile. Kada su Olimpijske igre zabranjene 391. g. n. e. po naredbi cara Teodosija I kao paganski običaj, naređeno je i da se Zeusov hram zatvori. Kasnije, Olimpiju su zadesili zemljotresi, odroni i poplave, a hram je oštećen i u požaru u petom vijeku n. e. Nešto prije toga, statua je prebačena u carsku palaču u [[Konstantinopolj]]u, gde se nalazila sve dok nije uništena u velikom požaru 462. g. n. e. Na mjestu gde je nekada bio stari hram danas nema ničeg osim ostataka kamenja, temelja građevine i palih stubova.
 
== Opis ==
Red 14:
[[Datoteka:Workshop of Phidias.jpg|mini|300px|Ostaci Fidijine radionice u Olimpiji]]
 
Fidija je izgradnju statue započeo oko 440 g. p. n. e. Nekoliko godina ranije, on je razvio tehniku izgradnje ogromnih statua od [[zlato|zlata]] i [[slonovača|slonovače]] pomoću drvenog rama na koji su se postavljali komadi metala i slonovače, a zatim se skulptura prekrivala zlatom. Ova tehnika se zvala ''krizelefantijska tehnika'' (od [[grčki jezik|gr.]] χρυσός, chrysós - zlato, i ελεφάντινος, elephántinos - slonovača). Fidijina radionica i danas postoji u Olimpiji i identična je po veličini i nalazi se na istom mjestu kao i u vrijeme kada je postojao Zeusov hram. U njoj je Fidija vajao komade buduće statue koji bi zatim bili sklopljeni u cjelinu. Kada je statua završena, jedva da je mogla da stane unutar hrama.
 
[[Strabon]] piše: "... Iako je hram sam po sebi veoma prostran, skulptora su kritikovali što nije poštovao zadate mjere. Sjedeća statua Zeusa je bila toliko velika da je njena glava dodirivala tavanicu." Po ovom opisu može se zaključiti da je impresivna veličina statue nju upravo i činila tako izvanrednom. Osnova statue bila je 6,5 m široka i 1 m visoka. Visina same statue je bila oko 13 [[metar]]a - kao današnja četvorospratnica. Statua je bila toliko visoka, da su posjetioci više opisivali tron, nego Zeusa i njegovu skulpturu. Podnožje trona bilo je ukrašeno rezbarijama sfinge i figurama Pobjede sa krilima (''Nike''), skulpturama grčkih bogova [[Apolon]]a, [[Artemida|Artemide]] i [[Nioba|Niobine]] djece, kao i [[Mitološka bića|mitskih bića]]. Na Zeusovoj glavi nalazio se vijenac od [[maslina|maslinovog]] šiblja. U njegovoj lijevoj ruci nalazio se skiptar sa orlom na vrhu, a njegova odjeća je bila ukrašena rezbarijama životinja i [[ljiljan]]a.