Razlika između verzija stranice "Niniva"

Historija Ninive sastavni je dio historije Asirije. Glavno božanstvo i zaštitnica grada bila je [[Ištar]], božica ljubavi i rata, koja je ujedno bila i zaštitnica Arbele. Mjesto je bilo naseljeno već u [[prapovijest]]i, no ništa nije poznato o njegovoj povijesti sve do sredine 3. milenija p. n. e. (oko 2400. p. n. e.), kad je Niniva došla pod političku kontrolu [[akad]]skih kraljeva s juga, te je zabilježeno da je jedan od tih kraljeve, Maništušu (oko 2269.-2255. p. n. e.) obnovio Ištarin [[hram]].

Sljedeći put će Niniva imati značajniju ulogu u povijesti u doba [[Šamši Adad I.|Šamši Adada I.]] (oko 1813.-1781. p. n. e.), koji je također obnovio Ištarin hram, a u svome natpisu spomenuo i djelo Maništušuovo. Osim u ta dva razdoblja u kojima su Ninivom gospodarili strani vladari, ona je bila neovisan grad-država bez značajnijih političkih veza s ostalim gradovima središnjeg dijela Asirije.

Sredinom 2. milenija p. n. e. Niniva je došla pod vlast kraljevstva Mitani, no potom su je preuzeli vladari [[Ašur]]a. Bio je to početak stvaranja [[Asirija|Asirija]], a od kraljevanja Ašur Ubalita I. (1363.-1328. p. n. e.) Niniva je, zajedno s ostalim gradovima središnje Asirije, smatrna sastavnim dijelom asirske zemlje.

U 7. vijeku Niniva je, [[Sanherib]]ovom (704-681. p. n. e.) odlukom, postala prijestolnicom Asirije. Istovremeno je u gradu počeo i veliki program obnove i izgradnje. Sanherib je tako dao izgraditi veličanstvenu palaču, te svečanu ulicu koja je središtem grada vodila od palače prema mostu preko Tigrisa. Njegovi su graditelji ostvarili složeni sistem vodovoda i kanala kako bi u grad doveli vodu i omogućili navodnjavanje kraljevskih vrtova. Usto, grad je opasan velikim zidinama sa nekoliko utvrđenih vrata, čiji ostaci su još vidljivi.

Niniva je ostala prijestolnica Asirije, sve do pada carstva i samoga grada (612. p. n. e.) pod vlast [[Medijsko Carstvo|Medijaca]] i [[Babilonci|Babilonaca]].