Razlika između verzija stranice "Rimski kalendar"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m (p)ne ispravka
m pne ispravka
Red 40:
Kako bi godina ostala približno u skladu sa solarnom godinom povremeno je umetan [[interkalacija|prestupni mjesec]], tzv. ''Mensis Intercalaris'', poznat i kao ''[[Mercedonius]]'' ili ''Mercedinus''. On je imao 27 dana, a dodavan je februaru, koji je pri tom bio skraćivan na 23 ili 24 dana.<ref>A.K. Michels, ''The Calendar of the Roman Republic'' (Princeton, 1967), 145-172.</ref> Tako bi nastala godina dužine 377 ili 378 dana. Odluka o umetanju ovog mjeseca je pripadala ''[[pontifex maximus]]''-u, što se događalo približno svake druge godine.
 
Sistem usklađivanja godine preko interkalarnih mjeseci se prekidao najmanje dva puta. Prvi put to je bilo tokom i nakon [[Drugi punski rat|Drugog punskog rata]]. To je dovelo do reforme po ''Lex Acilia''-i iz [[191. p. n. e.]]. Detalji ove reforme su nejasni, ali izgleda da je ona tokom više od sto godina uspešno regulisala interkalaciju. Drugi prekid se dogodio sredinom prvog stoleća pnep. n. e. Ovo je moglo imati veze sa sve haotičnijom i konfliktnijom prirodom rimske politike u to vreme. Položaj pontifeks maksimusa nije podrazumevao puno radno vreme; zauzimao ga je pripadnik rimske elite, koji je skoro neizbežno bio uključen u mahinacije rimske politike. Pošto je rimska kalendarska godina definisala trajanje mandata izabranog [[magistrat]]a, pontifeks maksimus bi imao razloga da produži godinu u kojoj su on ili njegovi saveznici na vlasti, ili da ne produži godinu u kojoj položaje drže njegovi politički protivnici (nešto slično se dešavalo i u staroj [[Atina|Atini]], vidi [[Atički kalendar#Manipulacija kalendara|Atički kalendar]]).
 
Kalendar je prerađen dok je pontifeks maksimus bio Julije Cezar, čime je nastao Julijanski kalendar. Reforma je dovršena tokom vladavine njegovog naslednika [[August Cezar|Augusta Cezara]].
Red 77:
Možemo primetiti da zbog inkluzivnog brojanja i posedovanja posebnog imena za dan ispred imenovanog dana, u rimskom kalendaru je nemoguće reći "2 dana prije" imenovanog dana. Takođe, poslije poslije Ida se više ne pominje septembar već se odbrojava do oktobra.
 
Neki datumi su ponekad poznati po imenu festivala koji je padao na njega ili ubrzo posle. Takvi datumi su poznati za [[Feralia|Feralije]], [[Quirinalia|Kvirinalije]] i [[Terminalia|Terminalije]] (mada još ne za [[Lupercalia|Luperkalije]]). Svi ovi datumi su poslije februarskih Ida, što sugeriše da su povezani sa razrješavanjem dvosmislenosti koja bi mogla nastati u prijestupnim godinama: datumi oblika a.d. [broj dana] Kal. Mart. su bili datumi s konca februara u redovnim godinama, ali su u prestupnim bili mjesec dana kasnije. Ipak, mnogo se debatuje o tome da li je postojalo fiksno pravilo za korišćenje ovakvih "festivalskih" datuma. Tako su za jedan datum s natpisa iz 94 p. n. e. (''a.d. X Terminalia'') razni stručnjaci rekli da on ukazuje da je godina bila prijestupna, da nije bila prijestupna, ili da je mogla biti prijestupna.
 
Kada je Julije Cezar dodao jedan dan septembru, dodao ga je na kraj mjeseca, kako ne bi remetio datume religijskih festivala u tom mjesecu, ali je efekat bio da se uveća broj dana nakon Ida.:
Red 83:
:a.d. XVIII Kal. Oct. = 18. dan prije oktobarskih kalendi = 14. septembar (umesto 17. dana prije o. k.)
 
Zbog toga je položaj svih sljedećih datuma u septembru pomjeren za jedan dan. Ovo je imalo neke neočekivane posljedice, npr. car [[August]] je rođen 23. septembra 63 p. n. e. U predjulijanskom kalendaru to je 8 dana prije oktobarskih kalendi (''a.d. VIII Kal. Oct.''), a u julijanskom 9 dana (a.d. IX Kal. Oct.). Zbog ove dvosmislenosti, njegov rođendan je ponekad slavljen na oba dana tj. [[23.9.|23]]. i [[24.9.|24]]. septembra.
 
==Nundinalni ciklus==
Red 107:
Ipak, u kasnijoj Republici, istoričari i učenjaci su počeli da broje godine od osnivanja grada [[Rim]]a. Različiti učenjaci su koristili različite datume za taj događaj. Danas se najčešće koristi onaj koji je izračunao [[Marko Terencije Varon|Varon]], [[753. p. n. e.]], ali drugi sistemi su se razlikovali i do nekoliko decenija. Datumi dati po ovom metodu su numerisani ''ab urbe condita'' ("posle osnivanja grada"), skraćeno ''AUC''. Kada se čitaju stari dokumenti sa ''AUC'' datumima, mora se uzeti u obzir epoha koju je autor koristio, prije nego se datum prenese u julijansku godinu.
 
Prvi dan konzularnog mandata, efektivno i prvi dan godine, se menjao nekoliko puta tokom rimske istorije. Na [[1.1.|1. januar]] je došao [[153. p. n. e.]], izgleda u vezi sa ratom u Španiji koji je vođen protiv tamošnjih pobunjenih plemena. Prije toga, taj dan je bio 15. mart. Ranije promene su manje izvesne. Može se verovati da je većim dijelom trećeg vijeka p. n. e. to bio 1. maj, do [[222. p. n. e.]] Livije pominje da su prije toga konzulati počinjali 1. jula, a postoje argumenti za druge datume u ranijim vremenima.
 
==Konvertovanje pred-julijanskih datuma==
To što koristimo iste nazive mjeseci kao i Rimljani nas ohrabruje da pretpostavimo da je rimski datum isto što i julijanski. Ali, ovo nije tačno. Čak i prvi julijanski datumi, prije stabilizovanja ciklusa prijestupnih godina (bilo je zabuna oko toga šta znači da je "svaka četvrta" godina prijestupna; zbog inkluzivnog brojanja je svaka treća bila duža za dan), nisu ono što izgledaju. Npr. dobro je poznato da je Julije Cezar ubijen na [[Martovske ide]] [[44. p. n. e.]], što se obično podrazumeva kao 15. mart 44 p. n. e. On je zaista ubijen 15. dana '''rimskog''' mjeseca ''Martius''-a, ali to je verovatno ekvivalentno 14. martu 44 p. n. e. po julijanskom kalendaru.
 
Pronalaženje tačnog julijanskog ekvivalenta pred-julijanskog datuma može biti vrlo teško. Pošto imamo u suštini kompletan spisak konzula, nije teško naći julijansku godinu koja generalno odgovara pred-julijanskoj godini. Ali, naši izvori vrlo retko govore koje su godine bile proste a koje prijestupne i koliko je trajala prijestupna godina. Ipak, poznato nam je da je pred-julijanski kalendar mogao prilično odstupati od julijanskog. Dva precizna astronomska sinhronizma (datirana pomračenja Sunca) koja su nam poznata preko historičara Livija, pokazuju da su se dva kalendara [[168. p. n. e.]] razmimoilazila preko 2 mjeseca a [[190. p. n. e.]] četiri mjeseca.