Razlika između verzija stranice "Partenon"

'''Partenon''' (starogrčki: Παρθενών) je [[antika|antički]] [[hram]] posvećen boginji [[Atena (mitologija)|Ateni]] izgrađen u V stoljeću p. n. e. na [[Atena (grad)|atinskoj]] [[Akropola|akropoli]]. Spada među najpoznatije preostale građevine [[Antička Grčka|antičke Grčke]] i kvintesencijalan je primjer njene [[umjetnost]]i i [[Arhitektura|arhitekture]]. Jedan je od najvažnijih simbola Atine i Grčke već više od dva milenija i spada u kategoriju spomenika [[Svjetska baština|svjetske kulturne baštine]].

Hram je izgrađen u [[Perikle]]ovo doba, od [[mramor]]a, na temeljima prijašnja dva hrama na istom mjestu u V stoljeću p. n. e., kao građevina u dorskom stilu. Njegovu izgradnju predvodio je [[Fidija]].

'''Partenon''' (448-432. godine p. n. e.) [[Arhitekt|arhitekata]] ''Iktina'' i ''Kalikrata'' je najveći i najraskošniji 'dorski hram na području današnje [[Grčka|Grčke]]. Iktin je sačinio nacrte a Kalikrat je bio preuzeo vođenje gradnje. Na prostranom kamenom podnožju od tri stepenice, čija je gornja površina oko 70 x 30 m uzdizalo se 46 stupova visokih preko 10 [[metar]]a dorskog tipa. Obrubi s likovima i skulpture na zabatima ubrajali su se među najveće kiparske radove na svijetu. U unutrašnjosti, iznad tamnocrvenih zidova, nalatio se obojeni drveni kasetirani strop. U središtu hrama nalazio se 13 m visoki Fidijin kip boginje Atene. Kip je bio sačinjen u tzv. ''krizelefantijskoj tehnici'' (od [[grčki jezik|gr.]] χρυσός, chrysós - zlato, i ελεφάντινος, elephántinos - slonovača) od [[zlato|zlata]] i [[slonovača|slonove kosti]]; 7,5 mm debele zlatne ploče mogle su se skidati da bi se provjeravala težina, tako su nakon mjerenja 433. godine p. n. e. Fidiju bili okrivili da je sebi uzeo dio zlata.