Partenon: razlika između verzija

Dodano 9 bajtova ,  prije 8 godina
m
pne ispravka
m (+{{Nedostaju izvori}})
m (pne ispravka)
[[Datoteka:Parthenon from West with deep blue sky.jpg|mini|300px|Parthenon, zapadna strana.]]
 
'''Partenon''' (starogrčki: Παρθενών) je [[antika|antički]] [[hram]] posvećen boginji [[Atena (mitologija)|Ateni]] izgrađen u V stoljeću p. n. e. na [[Atena (grad)|atinskoj]] [[Akropola|akropoli]]. Spada među najpoznatije preostale građevine [[Antička Grčka|antičke Grčke]] i kvintesencijalan je primjer njene [[umjetnost]]i i [[Arhitektura|arhitekture]]. Jedan je od najvažnijih simbola Atine i Grčke već više od dva milenija i spada u kategoriju spomenika [[Svjetska baština|svjetske kulturne baštine]].
 
== Ime ==
== Historija Partenona ==
 
Hram je izgrađen u [[Perikle]]ovo doba, od [[mramor]]a, na temeljima prijašnja dva hrama na istom mjestu u V stoljeću p. n. e., kao građevina u dorskom stilu. Njegovu izgradnju predvodio je [[Fidija]].
 
U VI stoljeću n.e. Partenon je postao crkva posvećena [[Djevica Marija|Djevici Mariji]]. Polovinom XV stoljeća n.e. [[Atena (grad)|Atinu]] su zauzeli [[Turci]], a Partenon pretvorili u [[Džamija|džamiju]]. Jedno vrijeme služio je kao skladište [[barut]]a za vojne potrebe. Partenon je djelomično uništen [[1687]]. godine kada ga je pogodio [[Mletačka Republika|mletački]] [[top]]ovski [[projektil]].
[[Datoteka:Parthenon-top-view.svg|mini|150px|lijevo|Tlocrt Partenona.]]
 
'''Partenon''' (448-432. godine p. n. e.) [[Arhitekt|arhitekata]] ''Iktina'' i ''Kalikrata'' je najveći i najraskošniji 'dorski hram na području današnje [[Grčka|Grčke]]. Iktin je sačinio nacrte a Kalikrat je bio preuzeo vođenje gradnje. Na prostranom kamenom podnožju od tri stepenice, čija je gornja površina oko 70 x 30 m uzdizalo se 46 stupova visokih preko 10 [[metar]]a dorskog tipa. Obrubi s likovima i skulpture na zabatima ubrajali su se među najveće kiparske radove na svijetu. U unutrašnjosti, iznad tamnocrvenih zidova, nalatio se obojeni drveni kasetirani strop. U središtu hrama nalazio se 13 m visoki Fidijin kip boginje Atene. Kip je bio sačinjen u tzv. ''krizelefantijskoj tehnici'' (od [[grčki jezik|gr.]] χρυσός, chrysós - zlato, i ελεφάντινος, elephántinos - slonovača) od [[zlato|zlata]] i [[slonovača|slonove kosti]]; 7,5 mm debele zlatne ploče mogle su se skidati da bi se provjeravala težina, tako su nakon mjerenja 433. godine p. n. e. Fidiju bili okrivili da je sebi uzeo dio zlata.
 
Partenon je najbolji primjer hrama [[dorski red|dorskog reda]]: