Razlika između verzija stranice "Skordisci"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m +{{Nedostaju izvori}}
m pne ispravka
Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Pannonia popolazioni png.png|mini|350px|Približan razmještaj keltskih i ilirskih plemena u Panoniji prije rimskih osvajanja u I stoljeću p. n. e.]]
 
'''Skordisci''', Scordisci su bili mješavina Kelta i autohtonog stanovništva koje je naseljavalo područja nekadašnje rimske provincije [[Panonija]], oko rijeka [[Dunav]], [[Sava]] i [[Drava]]. Svoj [[historija|historijski]] značaj doživjeli su početkom III stoljeća p. n. e. Na svom vrhuncu, njihov uticaj se protezao na područja na kojima se nalaze današnje države [[Austrija]], [[Hrvatska]], [[Mađarska]], [[Srbija]], [[Slovenija]], [[Slovačka]] i [[Bosna i Hercegovina]].
 
===Porijeklo===
Red 8:
Etnička pripadnost plemena Scordisci je predmet rasprava; savremeni historičar [[J.J. Wilkes]] smatra da je njihovo porijeklo keltsko, pozivajući se, između ostalog, na antičkog historičara [[Strabon]]a, [[Christopher Webber]] ih svrstava u [[Tračani|Tračane]], neki drugi u Ilire itd. [[Andras Mocsy]] objašnjava njihovo porijeklo sugerirajući da se ne radi o keltskom plemenu ''per se'' već o "keltskoj političkoj kreaciji".
 
Scordisci su se formirali nakon 278. godine p. n. e., od onih koji su preživjeli keltsku invaziju na [[Antička Grčka|Grčku]] i naselili se na gore navedena područja (što ih čini mlađim od ilirskih plemena s kojima stupili u interakciju). Tamo su se nametnuli kao malobrojna ali snažna vladajuća klasa ali su se razmjerno brzo ''utopili'' u brojnije populacije lokalnog stanovništva. Iako se njihov keltski naziv plemena održao, "ilirizirana" verzija ''Scordistae'' se često koristila nakon II stoljeća p. n. e. Andras Mocsy navodi da su lična imena Skordisca na području [[jug|južne]] Panonije odnosno [[sjever]]ne Dalmacije poprimila ilirska obilježja a [[zapad]]no od [[Morava|Morave]] tračanska.
 
Pronađeno je dosta predmeta koji potiču iz kulture [[La Tene]] i to na području Panonije i sjeverne Moezije što upućuje na tamošnju koncentraciju keltskih naselja, međutim, južno od rijeke Save takvi su predmeti rijetki, pa Andras Mocsy smatra da su Skordisci tamo imali samo privremenu kontrolu.
Red 14:
===Historija===
[[Slika:Scordisci state.png|350px|mini|Država Skortdiska, 3-1. vijek prije nove ere.]]
[[Datoteka:Celts_in_Illyria_&_Pannonia.png|mini|350px|Keltska plemena na Balkanu oko 50. godine p. n. e.]]
 
Uprkos protjerivanju iz Grčke, keltski uticaj na Balkanu nije time prestao. Nakon formiranja oko 278. godine p. n. e. o Skordiscima se određeno vrijeme malo čulo. Na vrhuncu moći makedonaca, Skordisci su svoju pažnju koncentrirali na Panoniju konsolidujući svoju kontrolu na tom području. Od nekoliko panonskih plemena su uzimali "danak" a u centralnom dijelu Balkana smatrani su za najjače pleme. Podigli su svoja utvrđenja u [[Singidunum]]u i [[Taurunum]]u te tako osnovali današnji [[Beograd]]. Prva rimska opsada oko današnjeg [[Sisak|Siska]] spriječila je keltsku kontrolu u Dalmaciji i jugozapadnoj Panoniji.
 
Imajući prethodno na umu kao i poremećaje koji su uslijedili nakon smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]], Skordisci su krenuli na jug. Potčinili su nekoliko plemena u Moeziji, uključujući i [[Dardanci|Dardance]], nekoliko zapadnih tračanskih plemena i [[Peoni|Peone]]. Od 141. goidne p. n. e. Skordisci neprestano učestvuju u borbama protiv Makedonije koju je držao Rim. [[Koskonije]] ih je porazio 135. godine p. n. e. u [[Trakija|Trakiji]]. Zahvaljujući pronađenom "spomen-obilježju" kod [[Solun]]a, utvrđeno je da je [[Sextus Pompejus]] ubijen u borbi protiv Skordisca kod mjesta [[Stobi]] (današnje [[Gradsko]] u [[Makedonija|Makedoniji]]). A 114. godine p. n. e. Skordisci su na zapadnim planinama današnje Srbije zaskočili i uništili vojsku koju je predvodio [[Gajus Porcius Kato]]. Ali, [[Minucius Rufus]] ih je pobijedio 107. godine p. n. e. No, Skordisci i dalje nisu odustajali od Panonije jer se pominju kao učesnici u sukobu tokom druge opsade Siska 119. godine p. n. e.
 
Povremeno stvaraju probleme rimskim guvernerima provincije Makedonija gdje udruženi sa [[Medi]]ma i Dardancima vrše upade. Čak su uspjeli doći do [[Delfi]]ja u Grčkoj i poharati tamošnji hram. [[Lucius Cornelius Scipio Asiaticus]] ih je konačno nadjačao i 88. godine p. n. e. otjerao preko Dunava. Od tada snaga Skordiscija naglo opada. Ipak, to je više rezultat stanja u ''barbarikumu'' nego posljedica rimskih vojnih kampanja. Posebno su Panonci ojačali kao rimski vazali i dobili političku nezavisnost. Između 56. i 50. godine p. n. e. [[Dačani]] nanose poraz Skordiscima i oni bivaju potčinjeni njihovom kralju [[Burebista|Burebisti]] (vladao od 82. do 44. godine p. n. e.).
 
Konačno, 15. godine p. n. e. [[Tiberije]] ih je "smrvio" i potčinio Rimu nakon čega su Skordisci najčešće djelovali kao plaćenici. Kasnije, za vrijeme vladavine [[Trajan]]a, mogli su postati i građanima Rima, skupa sa [[Andizeti]]ma i [[Breuci]]ma, kako navodi J.J. Wilkes. Romanizacija Skordisca učinila je neminovnim njihov nestanak kao nezavisnog etno-političkog bića.
 
==Napomena==