Razlika između verzija stranice "Ilirija"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m fixing dead links
m pne ispravka
Red 4:
'''Ilirija''' ([[grčki jezik|gr]]: Ἰλλυρία; [[latinski jezik|lat]]: Illyria) je naziv [[historija|historijskog]] [[geografija|geografskog]] područja koje su u antičko doba naseljavala brojna plemena [[Iliri|Ilira]]. Ilirska plemena imala su zajednički jezik i obitavala su na području koje približno korespondira sa teritorijom bivše [[SFRJ|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] i dijela današnje [[Albanija|Republike Albanije]]. Prema [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]], postojao je junak Ilirijus, sin Kadma i Harmonije, koji je zavladao cijelom Ilirijom i legenda dalje kaže da je on predak svih Ilira.
Iliri su se doselili na područje zapadnog [[Balkan]]a u X stoljeću p. n. e., dakle, na prelazu iz [[bronzano doba|bronzanog]] u [[željezno doba]]. U periodu od slijedećih oko hiljadu godina, Iliri su zauzeli teritorije do [[Sava|Save]], [[Dunav]]a i [[Morava|Morave]].
 
Iliri su bili i hrabri i vješti ratnici a njihova plemena su bila brojna (pogledati spisak u okviru članka [[Iliri]]). [[Veneti]], [[Karni]], [[Histri]] i [[Liburni]] su živjeli u područjima na istočnoj obali [[Jadran]]skog mora a jezik kojim su govorili bio je nešto drugačiji od onog kojim su govorili ostali Iliri.
Red 28:
===Kraljevi===
 
'''[[Bardilis]]''' je bio ilirski kralj koji je vladao od 385. do 358. godine p. n. e. i osnivač je istoimene dinastije. Ilirsko je kraljevstvo pod Bardilisom bilo važan centar moći u IV stoljeću p. n. e. Bardilis je imao skromno porijeklo, naime, postao je u porodici proizvođača ćumura. Pripadao je plemenu Dardanaca i bio njihov kralj. O Bardilisu se zna da je osvojao makedonske zemlje, i da je bio saveznik Dinozijusa, [[tiranin]]a iz Sirakuze.
 
Makedonski kralj Perdikas ubijen je u naletu Ilira 359. godine p. n. e. a [[Filip II Makedonski]], otac [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]], je uzvratio godinu dana kasnije potisnuvši Ilire do [[Ohridsko jezero|Ohridskog jezera]] a iste, 358. godine p. n. e., Bardilis je ubijen nakon što je Filip odbio njegovu mirovnu ponudu.
 
[[Polibije]], grčki historičar, također pominje Bardilisa pod nazivom "Βάρδυλλις ο των Ίλλυριων" - Bardilis iz Ilirije a [[Ciceron]] ga zove "Bardullis Illyrius".
 
Pod Aleksandrom Velikim, 355. godine p. n. e. ilirska plemena učestvovali su u pohodu na [[Perzija|Perziju]]. Nakon Aleksandrove smrti 323. godine p. n. e., Iliri su se oslobodili i kralj '''[[Glaukijas]]''' je otjerao Grke iz [[Drač]]a u Albaniji.
 
Krajem III stoljeća p. n. e. ilirsko kraljevstvo je imalo prijestonicu kod [[Skadar|Skadra]] i kontroliralo dio današnje sjeverne Albanije, Crne Gore i [[Hercegovina|Hercegovine]].
 
U III vijeku p. n. e. Iliri su imali kralja '''[[Agron (kralj)|Agrona]]''' (250-230. p. n. e.). Agron je bio sposoban vladar kojije uspio ujediniti nekoiko ilirskih plemena i slomiti otpor plemenskih vođa koji su se protivili ideji stvaranja zajedničke ilirske države. Ilirsko kraljevstvo pod Agronom je u to vrijeme bilo najsnažnije na Balkanu.
 
===Kraljica===
Red 48:
===Posljednji kralj===
 
Oko 180. godine p. n. e. Dalmati proglašavaju nezavisnost od ilirskog kralja [[Gencije|Gencija]]. On zadržava Skadar kao svoj glavni grad. Rimljani su ga tu porazili 168. godine p. n. e., zarobili ga i odveli u Rim 165. godine p. n. e. kao posljednjeg ilirskog kralja. Rim je tada uspostavio vlast na četiri vazalne teritorije u Iliriji a kasnije je cijelo područje postalo jedna provincija sa centrom u Skadru.
 
[[Datoteka:IllyrianWars.jpg|desno|mini|250px|lijevo|Karta koja prikazuje Ilirske ratove]]