Razlika između verzija stranice "Ab Urbe Condita"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m +{{Nedostaju izvori}}
m pne ispravka
Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
'''Ab Urbe Condita''' je naziv velikog historiografskog djela o Rimu koje obuhvata period od njegovog osnivanja 753. godine p. n. e. do vladavine [[Cezar Augustus|Avgusta]] (63. p. n. e. - 14. n.e.). Ovaj naslov na latinski jeziklatinskom jeziku znači ''Otkad je grad osnovan'' (ili: Od osnivanja grada (Rima). Autor je '''[[Livije]]''' (59. godine p. n. e. - 17. godine, [[latinski jezik|lat.]] Titus Livius, Tit(o) Livije). Prvi dijelovi Ab Urbe Condita objavljeni su oko 26. godine p. n. e. a posljednji u godini smrti autora.
 
Sam naslov djela ''Ab Urbe Condita'' - izražava obim i magnitudu Livijevog poduhvata. Naslov je povezan sa frazom ''Anno Urbis Conditae'' (česte skraćenice: AUC a.u.c. i a.u.) koja je korištena kao referenca za računanje godina u drevnom Rimu: 1. godina ab urbe condita = 753. godina p. n. e. itd. pa bi tako 2762. godina ab urbe condita bila 2009. Činjenica da je ime grada - Rim - izostavljeno iz naslova navodi na pomisao da je autoru (a i mnogim Rimljanima) Rim bio centar svijeta i da nije bilo potrebe posebno naznačiti o kojem se gradu radi; pa nije tek tako stvorena izreka ''svi putevi vode u Rim'' (doduše iz jednog drugog razloga). Ovo djelo se danas ponekad naziva i ''Od osnivanja Rima'' ili ''[[Historija]] [[Rim]]a'', vjerovatno zbog lakše transkripcije. Ova [[historiografija]] je zapravo mješavina [[hronologija|hronologije]] događaja i direktnog kazivanja s čestim prekidima u kojima autor najavljuje izbor novih [[konzul]]a odnosno početak godine (i na taj način su se u Rimu računale godine).
 
== Opis ==
Red 20:
== Sadržaj ==
 
Livijeva historija je ostala sačuvana u dekadama: izgleda da je ta podjela veoma stara i da je o njoj donekle vodio računa i sam pisac. Od cjelokupnog dela sačuvane su nam neposredno samo prva, treća, četvrta i polovina pete dekade, dakle knjige 1–10. i 21–45, koje počinju sa iskrcavanjem [[Eneja]] u [[Italija|Italiji]] preko osnivanja grada od strane Romulusa i Remusa do samnitskog rata (753–293. godine p. n. e.), te od [[Punski ratovi|drugog punskog rata]] do pobjede [[Lucije Emilije Paul|Lucija Emilija Paula]] nad [[Antička Makedonija|Makedonijom]] u trećem makedonskom ratu (218–167. godine p. n. e.). Knjige 46-70 obrađuju vrijeme do građanskog rata 91. godine p. n. e. Knjiga 89 govori o diktaturi [[Sula|Sule]] oko 81. godine, knjiga 102 sadrži opis prve godine Gaja Julija [[Cezar]]a kao konzula i knjiga 142 završava smrću Nera Claudija Druza 9. godine p. n. e. Dok prvih deset knjiga pokrivaju period od preko 500 godina, za I stoljeće Livi je posvetio po jednu knjigu za skoro svaku godinu.
 
Dakle, za rekonstrukciju ostalih dijelova, pored nekoliko neposrednih fragmenata, poslužili su i spisi u kojima su navedeni pojedini izvodi iz Livijevog rada: to su, prije svega, sažeci koji prethode svakoj knjizi (osim 136. i 137.) te radovi nekih manje značajnih historičara kao što je [[Eutropije]].
Red 39:
|6-15
| Ratovi na Apeninskom poluostrvu i osvajanje Italije
| do III stoljeća p. n. e.
|-
|16-30
| Ratovi protiv Kartage (Punski ratovi)
|Kraj III stoljeća p. n. e.
|-
|31-45
| Ratovi u istočnom sredozemlju
|III-II stoljeće p. n. e.
|-
|46-55
| Razaranje Kartage i Grčke
|sredina II stoljeća p. n. e.
|-
|56-90
| Grakus, Marius, Cina i Sulla, građanski rat
|početak I stoljeća p. n. e.
|-
|91-105
| Cezar, Pompej, Kras
|I stoljeće p. n. e.
|-
|106-115
| Cezar
|Vladao 49-44. p. n. e.
|-
|116-120
|Bitka kod Mutine (Današnja Modena)
|43. p. n. e.
|-
|121-133
| Trijumvirat i pad Marka Antonija
|43-30. p. n. e.
|-
|134-142
| Imperija, vladavina Oktavijana Avgusta
|27. p. n. e. – 14.
|}
 
Red 85:
* Ostali događaji vrijedni pomena: kvalitet berbe, prirodne katastrofe, statistike, građenje objekata i sl.
 
Evo i primjera iz 10. svitka, period od oko 300-293 godine p. n. e. (iz periochae):
 
{{citat|'''Ex libro X'''