Razlika između izmjena na stranici "Japodi"

Dodana 23 bajta ,  prije 7 godina
m
pne ispravka
m (pne ispravka)
[[Datoteka:Illyrians.jpg|mini|300px|Karta koja približno pokazuje razmještaj ilirskih plemena u Iliriji]]
 
'''Japodi''' ([[latinski jezik|lat]]. ''Iapodes'', [[grčki jezik|grč]]. ''Iapydoi'') su venetsko-[[Iliri|ilirska]] [[pleme]]nska etnogrupa iz starog vijeka. Uglavnom su naseljavali područje sjeverozapadne [[Ilirija|Ilirije]] u zaleđu [[jadran]]ske obale i istočno od [[Istra|Istre]], između rijeka [[Kupa|Kupe]] (antička ''Colapis''), [[Una|Une]] (''Oeneus''), [[Sana|Sane]] i Zrmanje i planine [[Velebit]] do Jadranskog mora. Središte njihove države nalazilo se u na području današnje [[Lika|Like]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Susjedi na jugu (velebitska obala i Kvarnerska ostrva (''Insulae Liburnicae'') su im bili primorski [[Liburni]] s kojima su povremeno ratovali oko teritorija. Na zapadu su graničili i povremeno se sukobljavali s istarskim [[Histri]]ma, dok su njihovi s plemenima ''Maezaei'' i ''Ditiones'' istočno od Une slabije poznati. Najveću ekspanziju su dosegli u periodu između VIII i IV stoljeća p. n. e. Japodi su nastanjivali i središnji dio Pounja gdje su držali širu okolicu [[Bihać]]a gdje se nalazilo i njihov glavni grad i vjersko središte Metulum.{{Izvor}} Prema nekim izvorima Metulum se nalazio kod [[Otočac|Otočca]] na rijeci Uni a prema drugima kod današnjeg mjesta Šmihel, kod [[Postojna|Postojne]], u [[Slovenija|Sloveniji]].
 
[[Arheologija|Arheološka]] istraživanja su potvrdila kontinuirano naseljavanje Japoda na području Like oko IX stoljeća p. n. e. a nakon pada pod rimsku vlast, Japodi su dijelom romanizirani i većinom nastavili živjeli na tim prostorima bar do propasti [[Rimsko carstvo|Rimskog carstva]], ukupno skoro petnaest stoljeća. Iako su [[Rimljani]], a pogotovo Grci, za kontinentalne Japode ostavili znatno oskudnije zapise nego za susjedne primorske Liburne i [[Dalmati|Dalmate]], arheološka ostavština Japoda je vrlo obilna pa je iz toga dosad razrađeno više opsežnih monografija o njihovoj [[kultura|kulturi]] i [[historija|historiji]] (Hiller 1991, Raunig 2004, Olujić 2007).
 
== Ratovi protiv Rima ==
Od ranih pisanih izvora najvažnija su [[antika|antički]] zapisi [[Apijan]]a (''Appianos'', oko 95-165. godine) i [[Dijon]]a (''Dion Kassios'') o ratovanju rimskog cara [[Cezar Augustus|Oktavijana]] protiv Japoda. Za razliku od ratničkih Dalmata i drugih jugoistočnih Ilira, Japodi su u određenoj mjeri manje ratovali (ali i insistirali na svojoj nezavisnošću) i više su se bavili [[poljoprivreda|poljoprivredom]], [[rudarstvo]]m i [[metalurgija|metalurgijom]]. Međutim, Rimska Imperija je trebala rudnike [[Metal (hemija)|metal]]a Japoda za proizvodnju svog oružja i prolaz kroz njihove teritorije za dalje osvajanje Panonije i srednje [[Evropa|Evrope]].
 
Tako su Rimljani isprovocirali sukobe koje je započeo konzul Gaj Kasije ''Caius Cassius'') 171. p. n. e. , pa opet Junije Brut 129. godine p. n. e. i napokon Gaj Koskonije (''Caius Cosconius'') 78-76. godine p. n. e.
 
{{citat|"... /Gali/ uložiše žalbu pred Senatom na C. Cassiusa, koji bješe konzul prethodne godine a sad je služio kao vojni tribun u Makedoniji... za uništenje polja alpskih plemena koja su bila prijatelji Rima i odvođenje hiljada u ropstvo... Požalili su se i Karni, Histri i Japodi. Obavijestili su Senat da je Cassius prvo zatražio da mu daju vodiče prema Makedoniji... a onda se okrenuo i napao njihovu teritoriju, prolijevajući krv, silujući i paleći..."; [[Livije]] u [[Ab Urbe Condita]], 43.5}}
 
Nakon njegove pobjede Japodi sklapaju mir s Rimom i plaćaju danak, ali su se od 52-47. godine p. n. e. ponovo pobunili i prekinuli savezništvo. Iz tog razloga je 34. godine p. n. e. Oktavijan počeo rat protiv Japoda u kojem je konačno zauzeo i uništio japodsku prijestolnicu ''Metulum'' (danas gradina Viničica kod [[Josipdol]]a), uz veliki broj civilnih žrtava. (Rimski historičar Livije navodi godinu 35. p. n. e.: "(Oktavijan) je porazio Japode, Dalmate i Panonce"; Periochae, knjiga 131). Nakon toga japodske zemlje, tj. današnji Gorski Kotar, Lika i Kordun ostaju trajno pod vlašću Rima sve do njegove propasti. Japodsko područje je bilo dio rimske provincije [[Ilirikum]], odnosno Dalmacije, sa ograničenom autonomijom, na čijem čelu je bio domaći romanizirani poglavar tzv. ''Praepositus Iapodum''.
 
== Porijeklo Japoda ==
 
Japodi su uz Liburne jedna od najranije poznatih ilirskih etničkih grupa; po vijestima grčkih pomoraca na Jadranu iz VI stoljeća p. n. e. prvi ih spominje [[Hekatej]] (''Hekataios''). Rezultati arheoloških istraživanja smještaju kulturu Japoda kao prijelaz između kultura sjevernijih plemena Panonaca prema "pravim" Ilirima na jugoistoku, pa se Japodi (slično kao i mlađi Dalmati) uslovno mogu smatrati "Poluilirima".
 
Rimski historičar [[Strabon]] je na osnovu nejasnih izvora smatrao Japode za miješanu grupu [[Kelti|Kelta]] i Ilira, mada nema jasnih dokaza o učešću keltske komponente osim nešto keltskog oružja pronađenog najviše uz rijeku Kupu, koje je tu vjerojatno dospjelo trgovinom sa susjednim sjevernim [[Taurisci]]ma. Ovi [[Kelti]] su se doselili u blizinu Japoda tek oko 500 godina kasnije, u IV stoljeću p. n. e. kada su Japodi već imali razvijenu sopstvenu kulturu, uključujući i metalurgiju i rudarstvo, štaviše, Japodi od IV stoljeća p. n. e. ulaze u fazu opadanja.
 
== Kultura i privreda ==