Razlika između verzija stranice "Prometej (mitologija)"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m +{{Nedostaju izvori}} |
m pne ispravka |
||
Red 27:
Svako je doba pridavalo svoje simboličko značenje liku Prometejevu, prilagođavajući pripovijedanje mita svojoj svrsi. Od Eshilova se doba u vatri nije gledalo samo prirodno počelo nego i iskra božanske mudrosti po kojoj se čovjek razlikovao od nižih vrsta stvorenja, vrelo spoznanja o umjetnostima i znanostima; zato je Prometejeva zadaća bila da spasi čovjeka od njegova izvornoga neznanja. Hrišćani su u tome [[poganstvo|poganskome]] tvorcu i njegovu posredničkom činu vidjeli prefiguraciju pripovijesti o [[Krist]]u; u njegovoj kazni, okivanju za [[hrid]]inu, nagovještaj raspeća. [[Romantizam|Romantički]] pokret u [[19. vijek]]u načinio je od Prometeja simbol slobode, suborca ljudskoga roda protiv ugnjetavanja; a za mnoge je, u različita doba, bio umjetnik koji sa neba prima oganj stvaralačkoga nadahnuća. Jetra su u antičko doba imala mističnu svrhu gledanja u budućnost, kao zrcalo budućnosti. Njih je očito fascinirala svojstva jetre koja kada se izvade iz tek zaklane životinje imaju sposobnost jasnog odražavanja, jer su tamna i glatka poput zrcala. Također u mitu stoji da je Prometej donio vatru u stabljici koja se u antici služila za izdubljivanje i pravljenje [[teleskop]]a. No, valja imati na umu sljedeće: kao prvo, Prometej je, navodno, imao sposobnost proricanja budućnosti, a na to upućuje i njegovo ime, koje potječe od riječi ''prometheia'', što znači "predviđati, misliti unaprijed"; kao drugo, njegova je jetra bila njegovo najznačajnije obilježje. Nema dvojbe da su se Prometejeva jetra povezivala sa proricanjem, pretkazivanjem i božanskim zrakama. Time je Prometeju pridodana još jedna [[optika|optička]] pojava. Prema predaji, Prometej je bio prikovan za stijenu, što je bila kazna jer je donio božansku vatru ljudima. Svakoga je dana ptica slijetala na njega i izjedala dio njegovih jetara, koja bi se preko noći obnovila. Poslije mnogih vijekova naišao je [[Heraklo]], koji je razbio Prometejeve okove i konačno ga oslobodio patnje. Sve se to zbivalo na Kavkazu, gdje mit o Prometeju i danas živi.
[[Datoteka:Cole Thomas Prometheus Bound 1846-47.jpg|lijevo|400px|mini|Thomas Cole: Okovani Prometej]]
Mit govori da su Prometejeva jetra bila izložena suncu na vrhu planine. To je zrcalo reflektiralo svjetlost samo tokom dana. Prometej je donio nebesku vatru na zemlju pomoću leća ili zrcala, smještenih u dugačkoj stabljici davno izumrle biljke, koja je služila kao teleskopska cijev. U [[arhajci|arhajskom]] i predhistorijskom razdoblju (tj. davno prije klasičnog doba), najvažnija grčka proročišta, kao što su [[Dodona]], [[Delfi]] i [[Del]], bila su smještena na tačkama geografske širine, te je jedno od drugog bilo udaljeno tačno za jedan stepen geografske širine. Budući da je do [[7. st. p. n. e.]]. Del izgubio značenje proročkog središta, svaka predaja koja ga u tom smislu spominje očito potječe iz mnogo starijeg razdoblja. Doista, iskopavanja [[Kreta|minojskih]] ruševina pokazala su da su Delfi bili značajno proročko središte barem do [[12. st. p. n. e.]]Dovoljno je reći da je geodetska shema Dodona/Delfi/Del postavljena još u prahistorijsko doba, prije nego što su Grčku počeli naseljavati stanovnici koje bismo danas mogli prepoznati kao Grke. U pretklasično doba mnogo se pažnje poklanjalo geodetskim mjerenjima na temelju kojih su se uspostavljale svete tačke na zemlji. Mit o Prometeju na neki je način povezan s time. Razmotrimo sada [[Filostrat]]ovo djelo ''Život Apolonija iz Jijane'' ([[2. vijek]]). Djelo uglavnom sadrži izvještaje o neobičnim mjestima koja su posjetili [[Apolonije]] i njegov prijatelj Damis. U 3. poglavlju II. knjige, nailazimo na zanimljiv podatak o urođenicima s južnog Kavkaza:
<blockquote>''[[Barbari]] prepričavaju legende o toj planini ([[Mikal]]), a odjeke tih legendi nalazimo u djelima [[grčki pisci|grčkih pjesnika]]. Kažu da je ondje Prometej, zbog svoje ljubavi prema ljudima, bio okovan, te da Heraklo nije mogao podnijeti da se sa njime tako okrutno postupa, pa je ubio pticu koja se hranila Prometejevim iznutricama. Drugi pripovijedaju da je Prometej bio okovan u [[špilja|špilji]], koja se i danas može vidjeti na jednom obronku, Damis kaže da njegovi okovi još uvijek vise na stijeni, iako se ne može sa sigurnošću reći od kojeg su materijala bili načinjeni. Neki kažu da je bio okovan na vrhu planine, a planina ima dva vrhunca, te da mu je svaka ruka bila prikovana za jedan vrh, iako ih dijeli čitav [[stadij]] (oko 2 [[km]]). Toliko je golem bio Prometej. No, stanovnici Kavkaza orlove smatraju neprijateljima, te vatrenim strijelama pale gnijezda koja oni svijaju među stijenama i postavljaju im zamke, izjavljujući kako time osvećuju Prometeja; u tolikoj mjeri njihovom maštom gospodari taj mit.''</blockquote>
| |||