Razlika između verzija stranice "Julijanski kalendar"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m (p)ne ispravka
m pne ispravka
Red 2:
'''Julijanski kalendar''' uveo je [[Gaj Julije Cezar]] [[45. p. n. e.]] i koristio se u cijeloj [[Evropa|Evropi]] do [[16. vijek]]a, kada se prešlo na [[Gregorijanski kalendar]]. Na prvom ekumenskom sabor u Niceji [[325]]. godine hrišćanska crkva je prihvatila Julijanski kalendar kao temeljni kalendar. Dužina trajanja godine u Julijanskom kalendaru iznosi prosječno 365¼ dana što se postiže ubacivanjem jednog dodatnog dana svake četvrte godine. Julijanska godina nešto je duža od tropske, a ova razlika akumulira se na jedan dan svakih 128 godina.
 
Po Julijanskom kalendaru, svaka [[godina]] čiji je broj djeljiv s četiri je [[Prestupna godina|prestupna]] i sadrži 366 [[dan]]a, dok ostale sadrže 365 dana. Nakon uvođenja Julijanskog kalendara 45. p. n. e. najprije je, greškom, svaka treća godina bila prestupna. Prestupne su bile sljedeće godine:
[[45. p. n. e.]], [[42. p. n. e.]], [[39. p. n. e.]], [[36. p. n. e.]], [[33. p. n. e.]], [[30. p. n. e.]], [[27. pnep. n. e.|27 p. n. e.]], [[24. p. n. e.]], [[21. p. n. e.]], [[18. p. n. e.]], [[15. p. n. e.]], [[12. p. n. e.]], [[9. p. n. e.]], [[8]], [[12]]. i dalje svaka četvrta.
 
Pošto je greška kasnije uočena, car [[August]] je naredio izbacivanje svih prestupnih godina između 9. p. n. e. i 8. n.e. čime je zaslužio da se jedan mjesec nazove njegovim imenom.
Treba imati u vidu da se u ovo vrijeme godine još nisu brojale od rođenja [[Isus Krist|Isusa Krista]], već od osnivanja [[Rim]]a [[753. p. n. e.]] te je sretna slučajnost što su za prestupne godine uzete baš one djeljive s četiri brojeno od Kristovog rođenja.
Red 12:
Mjeseci su se zvali: '''Januarius''', '''Februarius''', '''Martius''', '''Aprilis''', '''Maius''', '''Junius''', '''Quintilis''', '''Sextilis''', '''September''', '''October''', '''November''' i '''December'''.
 
Godine 44. p. n. e. mjesec ''Quintilis'' preimenovan je u ''Julius'' (današnji juli) u slavu Julija Cezara. Godine 8. p. n. e. odlučeno je da se jedan mjesec nazove imenom cara Augusta, i pošto je on najviše ratnih pobjeda napravio u mjesecu ''Sextilis''-u, ovaj mjesec nazvan je po njemu august.
Još od 13. vijekova Augustu se pripisuje da je svom mjesecu dodao jedan dan kako bi bio jednak Cezarovom, međutim takve su dužine bile čak i prije Cezara.