Razlika između verzija stranice "Rimini"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m (p)ne prepravka
m pne ispravka
Red 44:
'''Vode''': Rimini je jedini važniji grad u pokrajini smješten na moru. Također, to je i jedan od najvećih gradova na zapadnoj obali [[Jadran]]a. Pored mora kroz grad protiču i dvije manje rijeke, koje se tu ulivaju u more - [[Marečija]] i [[Auza]].
==Historija==
Prije rimske kolonije u području Riminija su živjeli [[Etrurci]], [[Umbri]], [[Grci]] i [[Gali]]. [[Gali]] su naseljavali te krajeve od [[6. vijek p. n. e.|6. vijeka p. n. e.]], ali su ih na kraju [[Rimljani]] pobijedili [[283. p...ne.]] kada je područje ponovo vraćeno [[Umbri]]ma. Rimljani su [[268. p. n. e.]] tu osnovali koloniju Ariminum (Ariminum). Bio je to bastion protiv najezde [[Gali|Gala]], a također je služio kao odskočna daska za osvajanje [[Padska nizija|Padske nizije]]. Rimini je bio i drumska raskrsnica, koja je povezivala središnju [[Italija|Italiju]] preko Flaminijevog puta (Via Flaminia) i sjevernu [[Italija|Italiju]] preko Vija Emilije. Grad je učestvovao u građanskim ratovima najprije na strani [[Gaj Marije|Gaja Marija]], a zatim [[Cezar]]a. Nakon što je ovdje prešao rijeku [[Rubikon]] Cezar se legijama obratio na forumu Riminija. Rimini je privlačio pažnju više [[Rimsko carstvo|rimskih careva]], kao što su bili [[Oktavijan Avgust]] i [[Hadrijan]]. Tada su sagrađeni Avgustov slavoluk, Tiberijev most i amfiteatar. [[Zapadno rimsko carstvo|Zapadnorimska]] carica [[Gala Placidija]] je izgradila crkvu svetog Stefana. U Riminiju je održan jedan od ranih hrišćanskih sabora [[359.]] godine pod pokroviteljstvom cara [[Konstancije II|Konstancija II]].
 
Kada su [[Ostrogoti]] upali u Italiju, varvarski kralj [[Odoakar]] je [[493.]] g. bio prisiljen da se preda gotskom kralju Teodorihu, koji ga je opsjeo u Raveni. Za vrijeme [[Gotski rat|Gotskoga rata]] Rimini je više puta prelazio iz ruke u ruku. U blizini grada [[Justinijan I|Justinijanov]] vojskovođa [[Narzes]] pobijedio [[553.]]g. [[Alemani|Alemane]]. Grad je potom bio pod upravom [[Vizantija|Vizantije]], kao dio [[Ravenski egzarhat|Ravenskoga egzarhata]]. [[Langobardi|Langobardski]] kralj [[Liutprand]] ga je zauzeo [[728]]. godine, ali su 735. Vizantinci ponovo zauzeli grad. [[Franačka|Franački]] kralj [[Pipin Mali]] je Rimini predao [[Papa|papi]], ali tokom kasnijih ratova papa protiv italijanskih gradova, Rimini je ratovao na strani italijanskih gradova. U srednjem vijeku tu su izgrađene brojne crkve i razvijala se umjetnost, tako da je bila posebno poznata u [[14. vijek]]u Riminijska škola. Porodica [[Malatesta]] je sa malim prekidima vladala od [[1239]], kada je prvi Malatesta postao podesta (feudalni gospodar) grada, pa do [[1528]]. godine. Početkom [[16. vijek]]a Rimini je bio manje značajni grad [[Papska država|Papske države]].
Red 67:
 
* Katedrala iz 13. vijeka . U početku je bila u gotskom stilu, a kasnije je preobražena pod Malatestama;
* Avgustov slavoluk, koji je sagrađen 27. p. n. e.;
* Crkva San Giuliano Martire (1553.-1575.) u kojoj se nalazi ogromna Veronjezeova slika;
* Tiberijev most, koga je započeo graditi Oktavijan Avgust 14. , a okončao ga je Tiberije 21. Sagrađen je pomoću istarskog kamena;