Razlika između verzija stranice "Nikomedija"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m +{{Nedostaju izvori}}
m pne ispravka
Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
'''Nikomedija''' (savremeni [[İzmit]], na [[turski jezik|truskom]] pisan kao İzmit, u današnjoj [[Turska|Turskoj]]) je [[Stara Grčka|stari grčki]] grad, koji je 264. pnep. n. e. osnovao [[Nikomedes I Bitinski]], na obali Propontisa ([[Mramorno more]]). Bio je jedan od vodećih gradova u [[Bitinija|Bitiniji]], oblasti u ovom dijelu [[Mala Azija|Male Azije]] (Anadolija). [[Osmanlije|Turci]] su zauzeli Nikomediju [[1338]].
== Historija ==
Na njegovom mjestu je ranije - 712/11. pnep. n. e. - bila osnovana megarska kolonija po imenu Astak (jastog). Astak je u vrijeme ratova dijadoha uništio trakijski vladar Lizimah. Nakon što ga je oko godine 264. p. n. e. obnovio Nikomed, postao je jedan od najvažnijih gradova na sjeverozapadu Male Azije. U Nikomediju je kasnije došao Hanibal kako bi proveo posljednje godine života, te je izvršio samoubistvo u obližnjoj Libisi (Diliskelesi, Gebze). U istom gradu je rođen znameniti historičar Arijan. Pod Rimsko Carstvo|Rimskim Carstvom je Nikomedija bila glavni grad provincije Bitinije, a Dioklecijan ju je godine 286. proglasio glavnim gradom istočnog dijela carstva, nakon što je uveo sistem tetrarhije. Nikomedija je ostala istočnom (i najvažnijom) prijestolnicom carstva sve dok ko-car Licinije nije poražen od Konstantina Velikog u bici kod Hrizopolisa (Üsküdar) godine 324. Konstantin je sljedećih šest godina vladao iz Nikomedije kao privremene prijestolnice, sve dok 330. godine nije proglasio obližnji Bizantij - Konstantinopolis, budući Carigrad - za Novi Rim. Konstantin je godine 337. preminuo u carskoj vili nedaleko Nikomedije. Iako je Konstantinopolis postao novi glavni grad, Nikomedija je zbog azijskih cesta koje su vodile prema njemu, ostalo važno središte.
 
24. augusta 358. Nikomediju je pogodio težak potres, a nakon njega i požar koji je potpuno uništio grad. Nikomedija je obnovljena, ali nije vratila nekadašnju veličinu. U 6. vijeku joj je car Justinijan obnovio sagradivši nove javne zgrade. Kasnije je imala važnu ulogu kao vojno uporište, odnosno bizantinska baza za pohode protiv Halifata.