Razlika između verzija stranice "Hipokrat"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: as:হিপ'ক্ৰেটিছ je dobar članak. |
m godine |
||
Red 2:
[[Datoteka:Hippocrates rubens.jpg|mini|240p|desno|Hipokrat; gravura iz 19. vijeka s prikazom poprsja u uobičajenom rimskom portretu]]
'''Hipokrat s Kosa''' (o. [[460. p. n. e.]]– [[380. p. n. e.]]) bio je najpoznatiji [[Antička Grčka|antički grčki]] liječnik. Obično se smatra jednim od najistaknutijih ličnosti [[medicina|medicine]] svih vremena. Pripadao je školi asklepijada na grčkom ostrvu [[Kos]]u. U djelima kojima mu se pripisuju (Corpus hippocraticum ili "Hipokratovi rukopisi") odvojio je nauku od magije i [[praznovjerje|praznovjerja]], skupio i kritički proradio iskustva egipatskih i grčkih liječnika, te se stoga smatra ''ocem naučne medicine''.
Hipokrat je smatrao da u razvoju svake bolesti postoje kritični dani. Dobro je opisao kliničke simptome pojedinih bolesti (npr. [[epilepsija|epilepsije]] i [[eklampsija|eklampsije]], [[malarija|malarije]], [[epidemijski parotitis|epidemijskog parotitisa]]) i neke kliničke sindrome (lice umirućeg, ''facies hippocratica'').
Red 13:
Po Hipokratovu mišljenju, karakteristike [[ličnost]]i određuju [[četiri tjelesna soka]] od kojih je sastavljen ljudski organizam: [[sluz]], [[žuč|žuta žuč]], [[crna žuč]] i [[krv]]. Prema tome u organizmu imamo toplu krv, hladnu sluz, žuta žuč je suha, a crna mokra. Nazivi za karaktere [[čovjek]]a također potiču od naziva tih tjelesnih sokova (sangvinični, flegmatični, kolerični i melanholični). Zdravlje je ''dobro miješanje'' (eukrazija), a bolest je poremećaj u mješavini tih sokova (diskrazija). Takvo mišljenje izvršilo je glavni uticaj na [[Galen]]a te kasnije i na [[srednjevjekovna medicina|srednjovjekovnu medicinu]].
''[[Corpus hippocraticum]]'' je zbirka oko 60 sačuvanih medicinskih djela, većinom napisanih između [[430. p. n. e.]] i [[200]]. godine. Tu je zbirku zapravo napisalo nekoliko ljudi s različitim stajalištima možda u [[aleksandrijska biblioteka|aleksandrijskoj biblioteci]] gdje su se okupili pod Hipokratovim imenom. Nijedan od rukopisa koji je dio Corpusa ne može se smatrati da ga je sam Hipokrat napisao, a najmanje je jednog od njih napisao njegov šurjak [[Polibije]].
Važan je Hipokratov doprinos hirurgiji (repozicija iščašenih udova, operacija empijema). Slavno, starodrevno medicinsko pravilo pripisano Hipokratu je [[Primum non nocere]] ("najprije ne naškoditi"); drugo pravilo glasi [[Ars longa, vita brevis]] ("život je kratak, a umjetnost je dugovječna"). Pod Hipokratovim imenom sačuvala se i [[Hipokratova zakletva|zakletva]] starogrčkog liječnika – asklepijada; ona sadržava principe liječničke etike, koji i danas imaju svoju vrijednost.
| |||