Razlika između verzija stranice "Helij"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 159:
 
== Upotreba ==
Iako su baloni najpoznatija oblast korištenja helija, oni učestvuju u vrlo malehnom udjelu u potrošnji helija.<ref name="stwertka"/> Helij se koristi u mnoge svrhe, naročito tamo gdje su neophodne jedinstvene osobine, poput niske tačke ključanja, malehne gustoće, slabe rastvorljivosti, visoke toplotne provodljivosti ili internosti. Po podacima iz 2008. godine, svjetska godišnja proizvodnja helija iznosila je 32 milion kg (193 miliona kubnih metara) helija, a najviše helija (oko 22% od ukupne proizvodnje 2008. godine) potrošeno je za kriogene aplikacije, najvećim dijelom za hlađenje superprovodljivih magneta u medicinskim skenerima za magnetnu rezonancu.<ref name="banksm" /> Ostale značajnije oblasti upotrebe (oko 60% ukupne proizvodnje 1996. godine) bile su čišćenje sistema, održavanje kontrolirane atmosfere, zavarivanje i otkrivanje istjecanja.
 
Helij se koristi kao zaštitni gas u kojem rastu silikonski i [[germanij]]ski kristali, te za proizvodnju [[titanij]]a i [[cirkonij]]a i u [[gasna hromatografija|gasnoj hromatografiji]], <ref name="LANL.gov"/> jer je inertan. Također zbog inertnosti, savršene termalne i kalorijske prirode, velike brzine zvuka i visokih vrijednosti odnosa toplotnog kapaciteta, koristan je u supersoničnim zračnim tunelima<ref name="beckwith" /> i impulsnim pogonima.<ref name="morrisc" />
* Helij se u tečnom obliku koristi za hlađenje tamo gdje su potrebne veoma niske temperature, zbog njegove niske [[tačka ključanja|tačke ključanja]].
* Tečni helij koristi se za magnetne rezonance.
* Kao najlakši siguran gas (nezapaljiv) koristio se za punjenje balona. Sada se sve rjeđe koristi zbog velikih troškova pri dobijanju, a umjesto njega se najčešće koristi zagrijan zrak.
* Zbog male rastvorljivosti u [[krv]]i koristi se kao sastojak mješavine za [[ronjenje]] na velikim dubinama.
* Nema nikakav biološki značaj.
 
== Dobijanje helija ==
Line 200 ⟶ 197:
<ref name="nbb">{{Cite book| author = Emsley, John| title = Nature's Building Blocks| publisher = Oxford University Press| year = 2001| location = Oxford| pages = 175–179| isbn = 0-19-850341-5}}</ref>
<ref name="bigbang">{{cite web|autor=Weiss, Achim|title=Elements of the past: Big Bang Nucleosynthesis and observation|url=http://www.einstein-online.info/spotlights/BBN_obs/?set_language=en|publisher=Max Planck Institute for Gravitational Physics|pristupdatum=23.6.2008}}; {{Cite journal|author=Coc, A. ''et al.''|title=Updated Big Bang Nucleosynthesis confronted to WMAP observations and to the Abundance of Light Elements|journal=Astrophysical Journal|volume=600|year=2004|issue=2|page=544}} {{doi|10.1086/380121}}</ref>
<ref name="stwertka">Stwertka, Albert (1998). ''Guide to the Elements: Revised Edition''. New York; Oxford University Press, str. 24. ISBN 0-19-512708-0</ref>
<ref name="banksm">[http://physicsworld.com/cws/article/news/2010/jan/27/helium-sell-off-risks-future-supply Helium sell-off risks future supply], Michael Banks, ''Physics World'', pristupljeno 27.2.2010.</ref>
<ref name="beckwith">{{Cite journal|author = Beckwith, I.E.; Miller, C. G.|title = Aerothermodynamics and Transition in High-Speed Wind Tunnels at Nasa Langley |journal = Annual Review of Fluid Mechanics |volume = 22|issue = 1 |pages = 419–439 |year= 1990}} {{doi|10.1146/annurev.fl.22.010190.002223}}</ref>
<ref name="morrisc">{{Cite book|author = Morris, C.I. |title = Shock Induced Combustion in High Speed Wedge Flows |year= 2001 |series = Stanford University Thesis |url = http://thermosciences.stanford.edu/pdf/TSD-143.pdf|archiveurl = http://web.archive.org/web/20090304210445/http://thermosciences.stanford.edu/pdf/TSD-143.pdf|archivedate = 2009-03-04|format=PDF}}</ref>
}}