Razlika između verzija stranice "Abdul Hamid II"

[pregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 2:
[[Datoteka:Abdul Hamid II BNF Gallica.jpg|mini|Abdül Hamid II]]
[[Datoteka:Ahamid.jpg|mini|Abdul Hamid II]]
'''Abdul Hamid II''' ([[21. septembar]] [[1842]]. - [[10. februar]] [[1918]].), je bio 34. sultan Osmanskog carstva. On je bio posljednji sultan koji je imao autokratsku kontrolu nad Osmanskim carstvom. Sultanom postaje [[31. august]]a [[1876]]. godine a svrgnut je izbijanjem Mladoturske revolucije 27. aprila 1909.
Abdul Hamid II ({{ArJ|عبد الحميد الثاني}}) sultanom postaje [[31. august]]a [[1876]]. godine poslije smjene mentalno nesposobnog brata [[Murat V|Murata V]], a naslijedio je financijski bankrotiranu državu kojoj prijeti pobuna u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] potpomognuta od [[Srbija|Srbije]], [[Crna Gora|Crne Gore]] i [[Rusija|Rusije]]. Rat koji počinje sljedeću godinu je totalna katastrofa. Mirovnim sporazumom koji je dogovoren na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]], [[Rumunija]] postaje u stvarnosti nezavisna. Srbija dobija [[Niš]] i potvrdu nezavisnosti, a slično prolazi i Crna Gora. Bosna i Hercegovina postaje [[Osmanlijsko carstvo|osmanlijski]] teritorij pod okupacijom [[Austro-Ugarska|Austrije]]. Za poslove posredovanja pri sklapanju ovog sporazuma [[Velika Britanija]] zahtjeva i dobija [[Kipar]]. Sudbinu sličnu Bosni uskoro dobija i [[Egipat]] koji je također još uvijek formalno teritorij Turske, ali od [[1882]]. godine pod Britanskom okupacijom.
 
Abdul Hamid II ({{ArJ|عبد الحميد الثاني}}) sultanom postaje [[31. august]]a [[1876]]. godine poslije smjene mentalno nesposobnog brata [[Murat V|Murata V]], a naslijedio je financijski bankrotiranu državu kojoj prijeti pobuna u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] potpomognuta od [[Srbija|Srbije]], [[Crna Gora|Crne Gore]] i [[Rusija|Rusije]]. Rat koji počinje sljedeću godinu je totalna katastrofa. Mirovnim sporazumom koji je dogovoren na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]], [[Rumunija]] postaje u stvarnosti nezavisna. Srbija dobija [[Niš]] i potvrdu nezavisnosti, a slično prolazi i Crna Gora. Bosna i Hercegovina postaje [[Osmanlijsko carstvo|osmanlijski]] teritorij pod okupacijom [[Austro-Ugarska|Austrije]]. Za poslove posredovanja pri sklapanju ovog sporazuma [[Velika Britanija]] zahtjeva i dobija [[Kipar]]. Sudbinu sličnu Bosni uskoro dobija i [[Egipat]] koji je također još uvijek formalno teritorij Turske, ali od [[1882]]. godine pod Britanskom okupacijom.
 
Zanimljiv događaj na [[Balkan]]u se dešava [[1885]]. godine kada [[Bugarska]] i formalno proglašava nezavisnost. Turska u nemogućnosti reagiranja ništa ne poduzima dok Srbija objavljuje rat novonastaloj državnoj tvorevini. Posljedica tog [[rat]]a je totalni srpski poraz. Samo strah od nastanka [[Slaveni|slavenskog]] carstva spašava Srbiju kada Austrija uputi [[ultimatum]] [[Bugarska|Bugarskoj]]. Nemogućnost proširenja na zapad rezultira Bugarskim širenjem na jug [[1899]]. godine kada joj se priključuje istočna Rumelija. Dvije godine ranije [[Grčka]] uz podršku zapadnih sila vrši aneksiju turske [[Kreta|Krete]].