|
Nakon operacije Bljesak u [[maj]]u 1995. godine pokazalo se da se stanje na terenu promijenilo u odnosu Hrvatske vojske i Srpskih snaga.
Početkom augusta [[1995]]., nakon problema što su Srbi imali u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] oko [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]] gdje su pretrpjeli ozbiljne gubitke, dobar dio njihovih jedinica jenije bio spreman na odlučnu akciju Hrvatske vojske u Hrvatskoj. Takva akcija ipak nije bila očekivana jer se Hrvatskoj stalno iz [[Sjedinjene Američke Države|Washingtona]] pružalaprijetilo pomoćsankcijama ako krene u ofanzivu. Presudno je bilo akciju završiti u manje od sedmicu dana, jer Bljesak je vojno trajao manje od 48 sati, i reakcije iz svijeta na istjerivanje više tisuća srpskih civila su bile pozitivne.
== Omjer sukobljenih strana ==
* Hrvatska vojska:
** Stalna vojska: 7050.000 ljudi
** Mobilizirano : preko 130100.000 ljudi
** Ukupno vojnika: preko 250150.000
** 350 [[tenk]]ova
** Artiljerija: oko 400200 [[top]]ova, neodređen broj [[minobacač]]a
* Vojska Republike Srpske Krajine:
** 2040.000 vojnika
** 120200 tenkova
** Artiljerija: 150250 topova, i neodređen broj minobacača
Omjeri Vojske SAO Krajine i Hrvatske Vojske:
Očita je bila nadmoć Hrvatske vojske u ljudstvu i manja prednost u tenkovima. Vojska RS Krajine je jedino bila nadmoćnija po broju artiljerijskog oružja, ali ne u tolikom broju. Po broju vojnika i vojnih oružja na bojnom polju kao i u pogledu morala, vojska SAO Krajine nije imala velikih izgleda u sukobu s Hrvatskom vojskom ali je ipak izvojevala pobjedu.
== Petak, 4. augusta ==
== Posljedice ==
Unatoč neprestanim pozivima predsjednika RH upućenoga građanima srpske nacionalnosti da napusteostanu Hrvatskuu Hrvatskoj jer su im na temelju Ustava i Ustavnog zakona o manjinama oduzetazajamčena sva građanska prava, najveći je broj Srba iz samoproglašene "Krajine" na zahtjev svoga vojnog i političkog vodstva napustio Hrvatsku. Zapovijed (br. 12-3113-1195) o evakuaciji Srba iz tzv. "Krajine" potpisali su srpski general Mile Mrkšić 4. VIII., kao i predsjednik "Krajine" Mile Martić. Broj izbjeglih Srba različito se procjenjuje: hrvatski izvori govore o brojci od 90.000 ljudi, UN o 150.000, a srpski o 200.000-250.000. Nejasno je da li te brojke uključuju i vojne jedinice pobunjenih Srba- ukoliko ne, trebalo bi im pribrojiti oko 40.000 vojnika vojske tzv. "Krajine".
Tokom operacije Oluja OS RH sunisu srušile većinuniti jedan vjerskihvjerski (pravoslavnihpravoslavni) objektaobjekt. Ali, u razdoblju nakon završetka akcije zabilježena su kriminalna djela ubistva iz mržnjeosvete ili koristoljublja nad pojedinim preostalim Srbima, kao i paljenje napuštenih kuća i drugih objekata (preko 20 hiljada). Prema hrvatskim izvorima nakon Oluje nestalo je nekoliko desetinastotina građana srpske narodnosti, dok srpski izvori govore o 2.500 nestalih Srba. Na hrvatskim je sudovima optuženo 1949 prekršitelja hrvatske nacionalnosti, dok su osuđene 1492 osobe, od toga za ubistvo 27 osoba (13 osoba na izdržavanje zatvorske kazne od 1 do 15 godina).
Zbog sklopa političkih, vojnih, geostrateških i drugih razloga Hrvatska nije krenula u vojno osvajanjeoslobađanje preostalih slobodnihokupiranih područja u Baranji i istočnoj Slavoniji, nego je integracija tih dijelova u pravni sistem Hrvatske odgođena do sporazuma u Daytonu, kada su dogovoreni detalji o procesu reintegracije.
== Rezultat ==
| 