Verzija na dan 24 juni 2013 u 22:35 uredi EdinBot (razgovor \| doprinosi) Botovi, Urednici, Administratori 385.142 edits m Čiščenje međuwiki veza: -nl, hr, da ← Starija izmjena		Verzija na dan 12 decembar 2013 u 15:18 uredi poništi Zagor Te Nej 2013 (razgovor \| doprinosi) Urednici 7.907 edits No edit summary Novija izmjena →
Red 10: Prema tipovima elektrana dijele se na: * [[Protočne hidroelektrane]]: Protočne hidroelektrane su elektrane koje nemaju svoju akumulaciju ili imaju akumulaciju koja se, pri radu hidroelektrane pri nominalnoj snazi, može isprazniti za manje od dva sata.Protočna hidroelektrana direktno koristi kinetičku energiju vode za pokretanje turbina. <ref> http://www.energie-lexikon.info/laufwasserkraftwerk.html </ref> Ovakva vrsta hidrocentrala je najjednostavnija za izradu, ali uveliko ovise o trenutnom protoku vode.Ovakve hidroelektrane imaju mali uticaj na okoliš i okolinu. * [[Akumulacijske hidroelektrane]]: Akumulacijske hidrocentrale su tzv. klasične hidrocentrale sa uobičajenim komponentama: [[akumulacija]], [[brana]], [[vodena komora]], [[zahvat]], [[gravitacijski dovod]], [[zasunska komora]], [[tlačni cjevovod]], [[strojarnica]], odvod vode. <ref> http://www.energie-lexikon.info/wasser_speicherkraftwerk.html </ref> * [[Reverzibilne hidroelektrane]]: Reverzibilne hidroelektrane su verzija akumulacione hidroelektrane koja ima dva jezera (glavno i pomoćno).Reverzibilne hidroelektrane za vrijeme velike potrebe za energijom u mreži proizvode energiju i šalju je u mrežu, a za vrijeme niske potražnje energije (noćni period) pumpaju vodu u pomoćno jezero uzimajući energiju sa mreže i pripremaju se za ~~sutrašnji~~kasniji rad. <ref> http://www.energie-lexikon.info/pumpspeicherkraftwerk.html </ref> Akumulacijske hidroelektrane se dijele na dva tipa: pribranskae hidroelektrane i derivacijske hidroelektrane. Red 18: * [[Derivacijska hidroelektrana]] je vrsta akumulacijske hidroelektrane kod koje se strojarnica za proizvodnju energije nalazi izmještena na nekoj udaljenosti (nizvodno od brane), a voda se iz akumulacijskog jezera dovodi posebnim cijevima sa zahvata do strojarnice. Za visoke padove (~~preko~~do ~~200~~1000 metara) <ref> http://www.wws-wasserkraft.at/pelton-turbinen.html </ref> primjenjuju se takozvane '''Peltonove turbine''' kod kojih se potencijalna energija vode u provodnom dijelu potpuno pretvara u kinetičku i u obliku vodenog mlaza pokreće lopatice turbine pretvarajući kinetičku energiju u mehaničku. Za srednje padove (do 200 metara) koriste se takozvane '''Francisove turbine''', kod kojih provodni dio s lopaticama okružuje točak. U provodnom dijelu ovih turbina potencijalna se energija vode samo djelomično pretvara u kinetičku tako da s određenim nadpritiskom dospijeva u obrtno kolo (točak) i njemu predaje svoju energiju. Za niske padove (do približno 40 metara) <ref> http://www.iwr.de/wasser/technik/technik.php </ref> koriste se takozvane '''Kaplanove turbine''' koje rade slično kao i Francisove turbine, s tim da je broj lopatica daleko manji. ==Reference== <references /> ==Vanjski linkovi== [http://www.obnovljivi.com/obnovljivi-izvori-energije-u-regiji/671-hidroelektrana-jaruga Derivacijska hidroelektrana na rijeci Krki] [http://www.elektroenergetika.info/he-bih.htm Hidrolektrane u BiH] {{Commonscat\|Hydroelectricity}}

Razlika između verzija stranice "Hidroelektrana"