Razlika između verzija stranice "William Shakespeare"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
No edit summary |
||
Red 69:
=== Na pozorište ===
Ne samo da je Shakespeare uspio stvoriti neke od
Njegova poetska [[umjetnost]] pomogla je u podizanju statusa popularnog pozorišta, kojem su se divili [[Intelektualac|intelektualci]] kao i oni koji
Pozorište se mijenjalo kada je Shakespeare prvi put stigao u [[London]] u kasnim [[1580te|1580im]] ili početkom [[1590te|1590ih]]. Ranije su najčešći oblici popularnog engleskog pozorišta bile [[Moral|moralne]] predstave iz vremena vladarske dinastije [[Tudor (dinastija)|Tudor]]. Ove predstave, koje su bile mješavina pobožnosti, farse i urnebesne [[Komedija|komedije]], bili su alegorije u kojima se likovi oličeni moralnim vrlinama koje potvrđuju vrline takvog moralnog života navode protagoniste da odabiru takav život nad zlom. Likovi i zapleti u radnjama su simbolični, a ne stvarni. Kao dijete, Shakespeare je vjerovatno bio izložen ovoj vrsti pozorišta (uz pozorišne predstave koje su naglasak stavljale na tajanstvenosti i čuda).
U međuvremenu, na [[Univerziteti|univerzitetima]] su organizovane, akademske pozorišne predstave zasnovane na [[Rimska imperija|rimskim]] dramama. Ove predstave su se često izvodile na [[Latinski jezik|latinskom]], gdje je stavljen veći naglasak na poetski dijalog, ali je naglasak bio na dugotrajnim govorima u odnosu nad samim fizičkim djelovanjem na bini.
Do
Roland Mushat je izjavio: {{Citat| da u predstavama poput [[Hamlet|Hamleta]] Shakespeare ujedinjuje osobine likova u predstavi sa radnjom na način da radnja postaje zavisna o razvoju glavnih likova}}. U predstavi [[Romeo i Julija]], tvrdi Jill Levenson: {{Citat|
Shakespearove predstave prikazuju širok spektar emocija, i njegov enciklopedijski uvid u ljudsku prirodu razlikuje ga od bilo kojeg od njegovih savremenika. Svaki dan života u Londonu koji se veoma brzo
=== Na literaturu ===
Shakespeare je bio veoma uticajan na veliki broj pisaca u narednim vijekovima poslije njegove smrti, uključujući [[Herman Melville|Hermana Melvillea]], [[Charles Dickens|Charlesa Dickensa]], [[Thomas Hardy|Thomasa Hardya]], i [[William Faulkner|Williama Faulknera]]. Shakespearovi citati pojavljuju se u cijelom stvaralačkom opusu Charlsa Dickensa, a mnogi od dickensovih naslova su uzeti iz djela Williama Shakespearea. Melville je često koristio šekspirovska sredstva, uključujući formalne didaskalije i proširene monologe, kao u romanu [[Moby-Dick]]. U stvari, Shakespeare je toliko uticao na Melvillea da je glavni lik u romanu kapetan Ahab klasični lik iz šekspirovske tragične figure, "veliki čovjek srušen zbog svojih mana." Shakespeare je uticao i na niz engleskih pjesnika, posebno na [[Romantizam|Romantične]] [[Pjesnik|pjesnike]] koji su opsjednuti samosviješću, modernom temom koju je Shakespeare namijenio za predstave kao što su Hamlet. Njegova djela su bila tako uticajna na poeziju na engleskom jeziku iz [[19. vijek|19.vijeka]] da je kritičar George Steiner nazvao sve Engleske poetske drame od [[Samuel Taylor Colridge|Coleridgea]] do [[Alfred Tennyson|Tennysona]] "slabom varijacijom na Shakespearove teme."
Shakespeare je ujedinio tri glavne struje u literaturi: stih, poeziju i dramu. Za pjesništvo jezika, on je uveo svoju elokventnost i raznovrsnost dajući najuzvišenijim izrazima elastičnost jezika. Drugo, [[sonet|sonete]] i poeziju je vezao u strukturi, a uveo je ekonomiju i intenzitet u jezičkom izrazu. U trećem i najvažnijem području, drami, on je spasio jezik od nejasnoća i nepreglednosti unošenjem stvarnosti i živosti. Shakespearov rad u prozi, poeziji i drami označava početak modernizacije [[Engleska književnost|engleske književnosti]] uvođenjem riječi i izraza, stila i oblika u jezik.
Njegova upotreba stiha je jedan od njegovih najvažnijih uticaja na način kako je engleski jezik napisan. On je koristio tzv. prazan stih u cijeloj svojoj karijeri, eksperimentišući i usavršavajući ga. Slobodni ritam govora dao je Shakespearu više slobode za eksperimente. Izuzetan izbor riječi u zajedničkom mjestu stiha, kaže Boris Ford, utiču da se {{Citat| "tok samog stiha, širi u slike koje izgleda na kraju snose značajke ponavljanja, i da se oblikuju uz predstavljanje likova i djelovanja u suptilnije i sugestivnije jedinstvo."}} emocije i situacije u formi stiha daju prirodni tok jeziku sa dodatnim osjećajem fleksibilnosti i spontanosti.
Naučnici su također otkrili 20.000 muzičkih djela povezanih sa djelima Shakespearea. Tu su i dvije [[Opera (muzika)|opere]] [[Giuseppe Verdi|Giuseppea Verdija]], [[Otello (opera)|Otello]] i [[Falstaff (opera)|Falstaff]] , čija se kritičnost uspoređuje s onom od izvornih predstava ovog pisca. Shakespeare je također inspirisao mnoge [[Slikar|slikare]], uključujući romantičare i slikare prije [[Raffaello Santi|Rafaela]]. [[Psihoanaliza|Psihoanalitičar]] [[Sigmund Freud]] je na osnovu Shakespearove [[Psihologija|psihologije]], a posebno one iz djela Hamlet, koristio za njegove teorije ljudske prirode. <ref name="newworldencyclopedia.org">http://www.newworldencyclopedia.org/entry/William_Shakespeare </ref>
=== Tragedije ===
| |||