Razlika između verzija stranice "Jerusalem"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
Red 30:
'''Jerusalem''' (hebrejski: יְרוּשָׁלַיִם‎, Yerushaláyim; arapski: القُدس, al-Quds) je najveći grad na području [[Izrael]]a odnosno [[Palestina|Palestine]], a obje države ga smatraju za svoj glavni grad. Broji 747.600 stanovnika, i zauzima površinu od 125,1 kvadratnih kilometara (u slučaju kada se računa i istočni dio grada). Smješten je u Judejskim planinama, između [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]] i sjevernog dijela [[Mrtvo more|Mrtvog mora]].
 
Historija grada seže unazad do četvrtog milenijuma prije nove ere, što ga čini jednim od najstarijih gradova u svijetu <ref> [http://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/Peace/jerutime.html Jewish Virtual Library - Timeline for the History of Jerusalem] </ref>. JeruselemJerusalem je najsvetiji grad [[Judaizam|Judaizma]] i duhovni centar [[Jevreji|Jevrejskog]] naroda još od desetog vijeka prije nove ere. Također sadrži određeni broj historijskih lokacija značajnih za [[Kršćanstvo]], a muslimani ga priznaju za treći najsvetiji grad [[Islam]]a. Iako ima površinu od svega 0,9 kvadratnih kilometara <ref>Kollek, Teddy (1977). "Afterword". in John Phillips. A Will to Survive - Israel: the Faces of the Terror 1948-the Faces of Hope Today. Dial Press/James Wade. "about 225 acres (0.91 km2)"</ref> Stari grad (Jerusalema) je dom historijskim mjestima od velike važnosti za tri najveće svjetske monoteističke religije (između ostalih [[Džamija al-Aqsa]], [[Zapadni zid]] (tzv. Zid plača), i [[Crkva svetog Groba]]). Stari grad, mjesto svjetskog naslijeđa, je tradicionalno podijeljen na četiri dijela: Armensku, Kršćansku, Jevrejsku i Muslimansku četvrt. Stari grad je nominovan za uvrštavanje na listu Mjesta svjetskog naslijeđa koja su u opasnosti od uništenja. Na ovu listu ga je nominovala država Jordan 1982. godine. U toku svoje historije grad je bio uništen dva puta, pod opsadom 23 puta, napadnut 52 puta, a 44 puta je bio zauziman.
 
Danas je status grada izvor velikih nesuglasica. Izraelska [[aneksija]] Jerusalema je više puta osuđivana od strane Ujedinjenih Nacija <ref>[http://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/UN/unres252.html Jewish Virtual Library United Nations Security Council Resolution 252]</ref> <ref>[http://domino.un.org/UNISPAL.NSF/eed216406b50bf6485256ce10072f637/441329a958089eaa852560c4004ee74d!OpenDocument Resolution 298 of 25 September 1971]</ref>. Palestinci su proglasili Istočni Jerusalem za glavni grad svoje buduće države <ref>[http://www.publicpolicy.umd.edu/IPPP/Fall97Report/negotiating_jerusalem.htm Segal, Jerome M. - Negotiating Jerusalem 1997]</ref>. U skladu sa rezolucijom Ujedinjenih Nacija 478. (usvojena 1980. godine) najveći broj ambasada je preseljen iz ovog grada, iako neke od država (kao SAD) još uvijek posjeduju zemlju u gradu namijenjenu smještaju ambasade, kada bude postignut eventualni konsenzus međunarodne zajednice o tome.