Razlika između verzija stranice "Afrodita"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 2:
[[Datoteka:Linz Aphrodite.jpg|mini|190 px|Kip Afrodite, Austrija]]
'''Afrodita''' ('''Ἀφροδίτη''', ''Aphrodítê'' = rođena iz morske pjene) [[bog|božica]] je [[ljubav]]i, [[ljepota|ljepote]], požude i [[spolnost]]i. Afroditin je pandan u [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]] [[Venera (mitologija)|Venera]], a u [[egipatska mitologija|egipatskoj]] [[Hathor]]. Afrodita se opisuje sa [[plava kosa|plavom kosom]].
 
== Rođenje iz mora ==
[[Datoteka:Corset1908 243Fig121.png|mini|lijevo|200 px|Sandro Botticceli: Rođenje Venere, Afroditinog pandana. Ova je slika vjerojatno inspirirana slikom iz Pompeja.]]
== Rođenje iz mora ==
Njeno je porijeklo nejasno. Prema [[Homer]]u ona je kći vrhovnog [[bog]]a [[Zeus]]a i božice [[kiša|kiše]] [[Diona (mitologija)|Dione]]. Prema [[Heziod]]u u ''[[Teogonija|Teogoniji]]'' rodila se iz morske pjene, koju je oplodio bog neba [[Uran]], nakon što mu je [[Kron]] odsjekao genitalije. Izašla je iz mora na ostrvo [[Kipar]]. Treća je verzija ta da je [[Talasa (mitologija)|Talasina]] i [[Zeus]]ova kći, budući da je Talasa božica mora. Po četvrtoj je kćer Talase i Urana.
== Uloga ==
Line 10 ⟶ 11:
Afrodita nije znala zadržati nijednog svog ljubavnika. Ni brak joj nije sretan. Afrodita je udata za boga-kovača [[Hefest]]a, koji je hrom i ružan. Kao naknadu za to tražila je utjehu kod živahnog boga [[rat]]a [[Ares]]a, s kojim je imala petero djece ([[Eros (mitologija)|Erosa]], [[Anteros]]a, [[Demos|Dima]], [[Fobos (mitologija)|Foba]] i [[Harmonija|Harmoniju]]), zatim kod boga vina [[Dioniz]]a (s kojim je imala sina [[Prijap]]a), uz ostale i kod boga [[Hermes]]a. Utjehu je tražila i kod običnih smrtnika, dardanskog kralja [[Anhiz]]a (kojem je rodila sina [[Eneja|Eneju]]) i kod lijepog [[Adonis]]a, strastvenog lovca, za kojega je od Zeusa izmolila besmrtnost. Prema jednom mitu, Eros je Hefestov, a ne Afroditin sin.
== [[Trojanski rat]] ==
[[Datoteka:Gavin Hamilton 001.jpg|mini|lijevodesno|Gavin Hamilton: Venera daje Parisu Helenu za ženu<small>, 1782. - 1784.</small>]]
Od njenih uplitanja u veće događaje iz svijeta mitova, najdalekosežnije je posljedice imala njena naklonost prema sinu [[troja]]nskog kralja [[Prijam]]a, mladom [[Paris]]u. Kao nagradu za to što joj je u sporu sa boginjama [[Hera|Herom]] i [[Atena (mitologija)|Atenom]] dao prvenstvo u ljepoti, obećala mu je najljepšu od svih smrtnih žena. Ta žena, po nepodijeljenom mišljenju bogova i ljudi, bila je [[Helena (mitologija)|Helena]] iz [[Arg]]a, žena spartanskog kralja [[Menelaj]]a. Afrodita je pomogla Parisu da odvede [[Helena (mitologija)|Helenu]] u |Troju. Menelaj se nije htio odreći svoje žene i tražio je da mu se vrati. Budući da je Paris to odbio, Menelaj je uz pomoć svog brata [[Agamemnon]]a, moćnog [[Mikena|mikenskog]] kralja, podigao sve ahejske kraljeve u kazneni pohod protiv Troje. Pod Agamemnonovim vođstvom otplovilo je sto hiljada Ahejaca preko mora i napalo Troju.