Razlika između verzija stranice "Bosanska banovina"
[pregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 63:
Bosanski posjedi razlikovali su se od posjeda susjednih zemalja jer su oni bili porodična nedjeljiva svojina. Brojniji dio stanovništva tadašnje Bosne činili su i ovisni ljudi u koje su spadali ''[[zemljoradnici]] (kmetovi)'' i ''[[stočari]] (vlasi)''. Sve do [[14. vijek]]a u Bosni je postojalo ropstvo. U razvijenoj feudalnoj Bosni vladar se zvao ''banom'' (od [[Avari|avarske]] riječi što znači ''bajan'' - bogat). Od krunisanja bana Tvrtka za kralja ([[1377]].) bosanski vladari će ovu titulu nositi sve do gubitka državne samostalnosti, tj. do prodora Osmanlija na ove prostore.
{{Historija BiH}}
Značajnu ulogu u političkom životu Bosne odigrale su susjedne zemlje, a najviše Bizantija i [[Mađarska|Ugarsko carstvo]]. Te dvije državne sile tog doba na našim prostorima međusobno su se borile za prevlast na [[Balkan|Balkanskom poluotoku]]. Prvi bosanski
Nakon poraza bana Borića od Bizanta, na vlast u Bosni dolazi Borićev sin ''[[ban Kulin]]'' ([[1180]]. - [[1204]].) [[Ban Kulin]] na vlast dolazi možda i prije [[1180]]. godine, ali zbog smrti bizantijskog cara Manuela I Komnena te godine, ista se i uzima kao početak banovanja Kulinovog Bosnom. U tom periodu nastaje i vojno, te i ekonomsko slabljenje Bizantije. Takvo stanje koristi [[ban Kulin]] koji sve više i više priznaje vlast ugarskog kralja.
[[Datoteka:Poveljakulinbana.png|lijevo|mini|120p|Povelja Kulin bana, [[1189]]. godine.]]
Bosna je naime u tom periodu uvijek bila vezana za Ugarsku, međutim to nije imalo nikakvih opasnosti za Bosnu po gubitak svoje samostalnosti. [[Ban Kulin]] svoju vlast proširuje na prostore župa [[Soli]] i [[Usora|Usore]], tako da je Bosanska vlast bila uspostavljna na cijelom prostoru [[Rijeka Bosna|rijeke Bosne]]. što je napredovalao proširenje državne teritorije, to je napredovala i privreda.
|