Razlika između izmjena na stranici "Hadž"

Uklonjena 5.024 bajta ,  prije 8 godina
== Opis hadža ==
''Za detaljni opis hadža, molim vas da pogledate '' {{glavni|Opis hadža}}
 
== Skupljanje kamenčića i noćenje na Muzdelifi ==
 
Na Muzdelifi će provesti noć, s tim što je neće provesti u [[namaz]]u ili u nekom drugom ibadetu, postupajući shodno [[sunnet]]u [[Muhamed|Poslanik]]a, sallallahu alejhi ve sellem. Muslim bilježi hadis od Džabira ibn Abdullaha, radijallahu anhuma, u kojem se kaže da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada je došao na Muzdelifu, klanjao akšam i jaciju, sa jednim ezanom i dva ikameta, a zatim je legao i nije ustajao do sabaha.
 
Dozvoljeno je nemoćnima i onima koji imaju razlog, otići sa Muzdelife na Minu nakon ponoći, kako bi ranije bacali kamenčiće na veliko džemre. Ostali koji, nemaju razlog, moraju čekati na Muzdelifi do sabaha. Danas mnogi žure sa bacanjem kamenčića prije vremena kako bi izbjegli napor, međutim time samo rade djelo koje je suprotno uputi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
Nakon što hadžija klanja sabah-namaz na Muzdelifi, doći će do mjesta El-Meš'aru-l-haram i tu će, okrenut kibli, dignuti ruke i moliti Allaha učeći dove sve do pred izlazak Sunca. Međutim, nema smetnje ukoliko to bude radio na bilo kom mjestu Muzdelife, jer kaže Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem:
:''Stao sam ovdje, a čitavo mjesto (Muzdelifa), je mjesto za stajanje (ar. mevkif).'' (hadis bilježi Muslim)
 
Prije izlaska Sunca prvi dan Bajrama, hadžije kreću sa Muzdelife na Minu da bi tu bacali kamenčiće na veliko džemre. Baca se sedam kamenčića, koji ne bi trebali biti veći od zrna lješnaka.
Učenjaci su se složili na tome da je dozvoljeno bacati kamenčiće sa bilo koje strane džemreta, a najbolje je bacati sa mjesta na kojem će nam Ka'ba biti s lijeve, a Mina s desne strane. Ibn Mes'ud, radijallahu anhu, prenosi hadis u kojem se kaže da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, stao kod velikog džemreta tako da me je Ka'ba bila s lijeve, a Mina s desne strane, pa je bacao sedam kamenčića, a zatim je rekao:
:''Ovako je bacanje koje je objavljeno u suri Bekare.'' (muttefekun alejhi).
 
Nije dozvoljeno bacati veliko kamenje, niti obuću ili neke druge predmete. Prije nego što baci kamenčiće hadžija prestaje sa telbijom.
 
Sunnet je da hadžija prvo baci kamenčiće, zatim da zakolje kurban, ukoliko je bio mutemetti' ili karin, a poslije toga da obrije ili da skrati kosu, s tim što je brijanje bolje, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, molio za milost i oprost onima koji obriju kosu, tri puta, a za one koji skrate, jedanput, kao što stoji u hadisu kojeg bilježe El-Buhari i Muslim. Nakon toga hadžija odlazi do [[Kaba|Ka'be]] kako bi obavio hadžski tavaf (ar. tavafu-l-ifada). Muslim bilježi hadis od Džabira ibn Abdullaha, radijallahu anhuma, u kojem se kaže da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, došao do džemreta koje je bilo kod drveta (veliko džemre), pa je bacio sedam kamenčića. Prilikom svakog bacanja je donosio tekbir, zatim je otišao do mjesta gdje se kolju kurbani i zaklao kurbane, a poslije toga je uzjahao svoju jahalicu i otišao u Mekku gdje je obavio hadžski tavaf i klanjao podne namaz.
 
Nema smetnje da se ovi obredi (bacanje kamenčića, klanje kurbana, brijanje glave i tavaf) obave bilo kojim redosljedom, shodno hadisu kojeg bilježe El-Buhari i Muslim od Abdullaha ibn 'Amra, radijallahu anhu, u kojem se kaže da su ljudi na oprosnom hadžu dolazili i pitali [[Muhamed|Poslanika]], sallallahu alejhi ve sellem, tako da tog dana nije upitan ni o jednoj stvari koja je urađena mimo redoslijeda, a da nije odgovorio:
:''Obavljaj, nema smetnje.''
 
Ukoliko hadžija bude obavljao temetu', nakon završenog tavafa dužnost mu je obaviti hadžski s'aj, jer je prvi s'aj bio za 'umru. Ukoliko je obavljao kiran ili ifrad nije dužan drugi put obavljati s'aj ukoliko je to uradio poslije tavafi kuduma.
 
Džabir, radijallahu anhu, kaže:
:''Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i njegovi ashabi nisu obavljali s'aj drugi put, nakon što su to uradili po dolasku u Mekku.'' (hadis bilježi Muslim)
 
Ejjamu-t-tešrik su 11., 12. i 13. dan zu-l-hidžeta. Onaj ko ne bude žurio sa odlaskom bacat će kamenčiće sva tri dana, a onaj koji bude žurio bacaće samo prva dva dana. To je objašnjeno u [[sura|suri]] [[El-Bekara]]:
:''I spominjite Allaha u određenim danima. A ni onome ko požuri i ostane samo dva dana nije grijeh; a neće se ogriješiti ni onaj koji se duže zadrži, samo ako se grijeha kloni.'' ([[Kur'an]]a 2:203).
 
Hadžija će u tim danima bacati kamenčiće na sva tri džemreta počevši od malog džemreta, zatim će bacati na srednje, pa tek onda na veliko džemre. Na svako džemre će bacati po sedam kamenčića donoseći tekbire kod svakog bacanja. Sunnet je da nakon prvog džemreta zastane malo duže i okrene se prema kibli, tako da mu džemre bude s lijeve strane, a zatim da moli Allaha ono što poželi. Tako će uraditi i nakon drugog (srednjeg) džemreta, s tim što će mu ovaj put džemre biti sa desne strane, a poslije zadnjeg (velikog) džemreta se neće zadržavati i [[dova|doviti]].
 
== Bacanje džemreta ==
Anonimni korisnik