Verzija na dan 18 april 2013 u 23:09 uredi EdinBot (razgovor \| doprinosi) Botovi, Urednici, Administratori 385.142 edits m +{{Nedostaju izvori}} ← Starija izmjena		Verzija na dan 19 oktobar 2013 u 18:19 uredi poništi Xqbot (razgovor \| doprinosi) Botovi 67.182 edits m Bot: de:Benzol je dobar članak.; kozmetičke promjene Novija izmjena →
Red 10: \| Agregatno stanje = tekuće \| Gustoća = 0,8842 g·cm<sup>−3</sup> \| Tačka topljenja = 5,5  °C \| Tačka ključanja = 80,1  °C \| Pritisak pare = 100 hPa (20  °C) \| Rastvorljivost = 1,77 g·l<sup>−1</sup> (u [[voda\|vodi]]) \| Dipolni moment = 0 [[Debye\|D]] \| NFPA 704= {{NFPA 704 \| H = 2 \| F = 3 \| R = 0}} }} '''Benzen''' ([[IUPAC]]-nomenklaturi - ''benzen'' iako nije [[alkeni\|alken]], naziva se još i '''benzol''' mada ne spada u [[alkohol~~\|alkohole~~]]e) je bezbojna tekućina karakterističnog mirisa. Spada u aromatske ugljikovodike. Sumarna formula mu je C<sub>6</sub>H<sub>6</sub>. Benzen je kancerogen, te je stoga zamijenjen kao otapalo. Danas je umjesto njega upotrebljavaju [[toluen\|toluol]] i [[ksilol]]. Danas se benzen upotrebljava gotovo isključivo u hemijskoj industriji za proizvodnju nekih [[hemikalija]]. Pošto se nalazi u [[nafta\|nafti]], jedan je od sastojaka pogonskog [[benzin]]a i [[dizel gorivo\|dizela]]. == Historija == [[Datoteka:Benzol.JPG\|mini\|lijevo\|140px\|Benzen u boci]] Riječ ''benzen'' potječe od [[Arapski jezik\|arapske]] riječi ''luban dschawi'', koja doslovno znači ''Tamjan sa Jave''. Putem trgovačkih veza u srednjem vijeku, ovaj pojam je došao u [[Evropa\|Evropu]], te je nazvan ''benjui'' ([[italijanski jezik\|ital]].) i ''benzoé'' ([[latinski jezik\|lat]].) Engleski fizičar [[Michael Faraday]] je [[1825]]. godine uspio izolirati benzen iz tekućih ostataka nafte nakon sagorijevanja i [[destilacija\|destilacije]]. == Hemijske reakcije == Potpuna oksidacija (sagorijevanje) benzena: :<math> 2\ \mathrm{C}_6\mathrm{H}_6 + 15\ \mathrm{O}_2\ \rightarrow\ 12\ \mathrm{CO}_2 + 6\ \mathrm{H}_2\mathrm{O} </math> Red 30: [[Friedel-Craftovo aciliranje]]: [[Datoteka:Fcacyl.png\|lijevo\|mini\|490p]] <br /><br /> == Reference == * Edgar Heilbronner, Jean Jacques: ''Paul Havrez und seine Benzolformel'' u: ''Chemie in unserer Zeit.'' 32.[[1998]],5, Strana 256-264. ISSN 0009-2851 * Elke Schimming: ''Die Belastung des Menschen durch Benzol und andere aromatische Kohlenwasserstoffe unter besonderer Berücksichtigung des Beitrages der Innenraumluft ''. Cuvillier, Göttingen [[1998]]. ISBN ~~3897121956~~3-89712-195-6 * Reichelt Pfeifer: ''H<sub>2</sub>O & Co Organische Chemie''. Oldenburg, Minhen [[2003]], ISBN 3-486-16032-X * C.J. Estler: ''Pharmakologie und Toxikologie''. Schattauer, Štutgart [[1992]], [[2005]]. ISBN 3-7945-2295-8 * Nabil Osman: ''Kleines Lexikon deutscher Wörter arabischer Herkunft.'' 6. izdanje, Minhen [[2002]]. ISBN 3-406-~~475841~~47584-1 == Vanjski linkovi == * [http://www.seilnacht.tuttlingen.com/Chemie/ch_benzo.htm Osobine, opasnosti, upotreba i proizvodnja] {{Simboli jezika\|de\|Njemački}} * [http://www.umad.de/infos/wirkungen/benzol.htm Djelovanje, tendencije i proizvodnja] {{Simboli jezika\|de\|Njemački}}

Razlika između verzija stranice "Benzen"