Razlika između verzija stranice "Gudački instrumenti"

[nepregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 1:
 
{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Bow Cello.jpg|mini|desno|200px|Gudalo]]
'''Gudački instrumenti''' su [[muzički instrumenti]] koji pripadaju grupi [[žičani instrumenti|žičanih instrumenata]] i koji se sviraju tako što se [[gudalo]]m povlači preko žica.
 
Danas se u [[Klasična muzika|klasičnoj muzici]] koriste četiri standardna gudačka instrumenta: [[violina]], [[viola]], [[violončelo]] i [[kontrabas]]. U posljednje vrijeme pokušava se oživjeti upotreba izumrlih gudačkih instrumenata za potrebe stilskog izvođenja stare muzike. Danas se u [[tehno muzika|tehno muzici]] koriste čak i električni gudački instrumenti.
 
Gudački instrumenti odlikuju se širokim registrom (dakle u mogućnosti su svirati velik broj tonova), sposobnošću regulisanja dinamike, agogike i boje tona (što omogućuje izražajnost) te virtuozitetom. Zato su prihvaćeni kao najvažniji instrumenti u [[klasična muzika|klasičnoj muzici]]. Čine temelj [[simfonijski orkestar|simfonijskog orkestra]] i imaju važne dionice u komornim sastavima.
 
Gudački instrumenti odlikuju se širokim registrom (dakle u mogućnosti su svirati velik brojrasponom tonova), sposobnošću regulisanja dinamike, agogike i boje tona (što omogućuje izražajnost) te virtuozitetomvirtuoznošću. Zato su prihvaćeni kao najvažniji instrumenti u [[klasična muzika|klasičnoj muzici]]. Čine temelj [[simfonijski orkestar|simfonijskog orkestra]] i imaju važne sviračke dionice u komornimkamernim sastavima.<ref>http://www.muzicari.org/showthread.php?46-Gudacki-instrumenti-Upoznavanje-i-objasnjenje-instrumenta</ref>
 
== Gudački instrumenti ==
Line 15 ⟶ 14:
* [[Gusle]]
 
{|
|-
| style="vertical-align:bottom;" | [[Image:violin VL100.jpg|68px]]
| style="vertical-align:bottom;" | [[Image:Bratsche.jpg|68px]]
| style="vertical-align:bottom;" | [[Image:Cello front side.jpg|147px]]
| style="vertical-align:bottom;" | [[Image:AGK bass1 full.jpg|220px]]
|-
! Violina || Viola || Violončelo || Kontrabas
|}
 
Violina je žičani gudački instrument sa četiri žice, i od svih gudačkih instrumenata proizvodi najviše tonove i najmanjih je dimenzija. Riječ violina posredstvom romanskih jezika dolazi iz srednjovjekovne latinske riječi vitula što označava žičani instrument.
Historija[uredi]
 
Violina je nastala u sjevernoj [[Italija|Italiji]] u ranom [[16. vijek|16. vijeku]]. Prvi graditelji violina vjerovatno su spojili elemente tri tada raširena instrumenta: ''rebek'' koji je bio u upotrebi od [[10. vijek|10. vijeka]] (nastao od [[Arapi|arapskog]] instrumenta zvanog ''rabab''), [[Renesansa|renesansne]] [[gusle]] i ''lira da braccio''. Jedan od najranijih detaljnih opisa tog instrumenta, uključujući i njegovo ugađanje je Jambe de Ferov '''Epitome musical''', objavljen u [[Lyon|Lyonu]] [[1556]]. Do tada se violina već bila počela širiti [[Evropa|Evropom]]. Najstariju dokumentiranu violinu sa četiri žice nalik današnjoj, izgradio je [[1555]]. godine Andrea Amati. Druge violine koje se spominju ranije imale su samo tri žice. Postala je omiljeni instrument među uličnim sviračima i [[Plemstvo|plemstvom]], što pokazuje i činjenica da je [[Karlo IX, kralj Francuske|francuski kralj Karlo IX]] [[1560]]. godine od Amatija naručio 24 violine. Iz togatog kompleta je i najstarija očuvana violina poznata kao "Karlo IX", proizvedena u [[Cremona|Cremoni]] oko 1560. Violina "Mesija" ili "Le Messie" (poznata i kao "Salabue" koju je proizveo [[Antonio Stradivari]] [[1716]]. nikada nije korištena i još uvijek je u neiskvarenom stanju. Danas se nalazi u [[muzej Ashmolean|muzeju Ashmolean]] u [[Oxford|Oxfordu]].
 
VIOLINA
*Violina se može posmatrati kao obrazac gudačkog instrumenta uopšte, opis njene građe važi za sve gudačke instrumente, samo se veličina mijenja, i donekle oblik.
*Violoina ima četiri žice (g-d1-a1-e2).
*Desna ruka svirača neposredno gudalom proizvodi ton, a lijeva podešava visinu tona, pritiskajući žice.
*Veoma virtuozan muzički instrument, dosta muzičkih djela je napisano za solo violinu, ali je takodjer važan instrument u orkestru.
*Najvažniji graditelji violina: Amati, Gvarneri i Stradivari.
 
VIOLA
*Veca je od violine za nekoliko centimetara, podešava se za kvintu niže, manje je zastupljena u solističkoj muzici, orkestarski i kamerni instrument.
*Zvuk je tamniji i napet
*Muzička dionica za violu se pise u altovskom (C) kljucu.
 
VIOLONČELO
Dosta većih dimenzija od violine, pa se zato drugačije i drži - među koljenima, nožicom oslonjenom na pod.
Podešava se: a-d-G-C, osnovni ključ mu je bas ključ.
Pun i bogat zvuk, dolazi do izražaja u muzici [[Romantizam|romantičnog]] stila.
 
KONTRABAS
*Srazmjerno najdubljem registru, i dimenzije kontrabasa su najveće, zato svirač uz njega stoji, a instrument je oslonjen nožicom o pod.
*Zbog debljine žica, gudalo je masivno, potrebno je snažno pritiskati žice, pa je virtuozitet na ovom instrumentu veoma mali.
*Podešava se: G-D-1A-1E, a neki imaju i petu žicu-1C ili 2H.
*Zvučnost je puna, ali bez sjaja i prodornosti.<ref>http://www.znanje.org/i/i21/01iv08/01iv0806/gudacki.htm</ref>
 
{{Muzika}}
 
== Reference ==
 
<references>
 
</references>
 
{{Stub-muz}}