Razlika između verzija stranice "Aleksandar Aljehin"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
{{Link GA|sr}}
No edit summary
Red 17:
'''Aleksandar Aleksandrovič Aljehin''' ([[ruski jezik|rus.]] Алекса́ндр Алекса́ндрович Але́хин)<ref>Ostali članovi njegove porodice izgovaraju prezime kao {{IPA|[aˈlʲɔxin]}} (Aljohin). ''Alekhine'' je najčešća [[transkripcija]] u [[engleski jezik|engleskim]] pisanim izvorima, kao i u [[francuski jezik|francuskom]], [[katalonski jezik|katalonskom]], [[portugalski jezik|portugalskom]], [[turski jezik|turskom]] jeziku. Postoji još nekoliko transkripcija za druge jezike: ''Aljechin'' ([[njemački jezik|njemački]], [[danski jezik|danski]], [[holandski jezik|holandski]], [[češki jezik|češki]]), ''Aljehin'' ([[mađarski jezik|mađarski]], [[bosanski jezik|bosanski]]/[[hrvatski jezik|hrvatski]]/[[srpski jezik|srpski]], [[slovenski jezik|slovenski]]), ''Alejin'' ([[španski jezik|španski]]), ''Alechin'' ([[italijanski jezik|italijanski]], [[poljski jezik|poljski]], [[slovački jezik|slovački]], [[švedski jezik|švedski]]), ''Alekhin'' ([[norveški jezik|norveški]]), ''Alehhin'' ([[estonski jezik|estonski]]), ''Alehin'' ([[rumunski jezik|rumunski]], [[finski jezik|finski]]), ''Aļehins'' ([[latvijski jezik|latvijski]]), ''Alechinas'' ili ''Aliochinas'' ([[litvanski jezik|litvanski]]).</ref> bio je četvrti svjetski šahovski prvak. Često se uzima kao jedan od najboljih [[šah]]ista svih vremena.
 
Aljehin je već sa 22 godine bio među najjačim šahistima svijeta. Tokom [[1920te|1920-ih]] osvaja većinu turnira na kojima učestvuje. Godine [[1927]]. postaje četvrti4. svjetski[[Svetsko šahovskiprvenstvo u šahu|svjetski prvak]] nakon pobjede nad [[José Raúl Capablanca|Capablankom]], dotada smatranim nepobjedivim, u najdužem finalnom meču sve do [[1985]].
 
Tokom ranih [[1930te|1930-ih]] Aljehin dominira na turnirima i osvaja 2 vrhunska takmičenja s velikom razlikom. Također se takmiči kao prva tabla Francuske na četiri šahovske olimpijade, osvajajući individualne nagrade na svakoj. Od sredine 1930-ih njegovi turnirski rezultati počinju varirati, što se najviše pripisuje [[alkoholizam|alkoholizmu]]. Aljehin nudi revanš Capablanki pod istim uvjetima koji su ranije njemu postavljeni, ali se pregovori vuku godinama, bez velikog pomaka. U međuvremenu s lahkoćom brani titulu u mečevima protiv [[Efim Bogoljubov|Bogoljubova]] [[1929]]. i [[1934]]. Godine [[1935]]. gubi titulu protivod [[Max Euwe|Euwea]], ali je vraća u revanšu 1937. Njegovi turnirski rezultati i dalje ostaju promjenjivi, u vrijeme kadakad se uzdižu mlade zvijezde, poput [[Paul Keres|Keresa]] i [[Reuben Fine|Finea]], a [[Mihail Botvinik|Botvinik]] opasno ugrožava njegovu titulu. Pregovori za meč sas Keresom ili Botvinikom bivaju prekinuti zbog izbijanja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u Evropi [[1939]].
 
Aljehin ostaje u okupiranoj Evropi i za vrijeme rata učestvuje na turnirima koji su organizirani od strane [[Nacizam|nacista]]. U to vrijeme pojavljuju se i [[Antisemitizam|antisemitski]] članci pod njegovim imenom, iako je kasnije tvrdio da su oni zapravo napisani od strane nacista. On je imao dobre odnose s nekoliko [[Jevreji|jevrejskih]] šahista, a njegova četvrta žena[[brak|supruga]] bila je [[Jevrej]]kaJevrejka. Nakon rata je bio nepoželjan od strane drugih igrača i organizatora turnira zbog pomenutihspomenutih tekstova. Pregovori ssa Botvinikom za meč za titulu svjetskog prvaka bili su u toku kad Aljehin 1946. iznenada [[smrt|umire]] u Portugalu, pod nerazjašnjenim okolnostima.
 
AljehinBio je bio poznat po žestokom i maštovitom napadačkom stilu, kombiniranim s velikim pozicionim umijećem i spretnošću u završnici. On je, također, proizveo inovacije u širokom rasponu šahovskih otvaranja. Statistička mjerenja različito ocjenjuju njegovu snagu u poređenju ssa drugim igračima, dajućistavljajući muga između 4. i 18. mjesta u svojim listama najboljih šahista svih vremena. Iako je proglašen "neprijateljem [[SSSR]]-a", nakon antiboljševičkih stavova 1927, tokom [[1950te|1950-ih]] posmrtno je rehabilitiran i priznat kao jedan od osnivača "sovjetske škole", koja je dominirala šahom nakon Drugog svjetskog rata. Visoko je cijenjen kao šahovski pisac i teoretičar, a po njemu nosi ime nosi [[Aljehinova odbrana]], kao i nekoliko varijacija drugih [[šahovsko otvaranje|otvaranja]], a ite nekoliko [[šahovska studija|studija]] [[Šahovska završnica|završnice]]. Postoje jaki dokazi da je Aljehin objavio "poboljšane" rezultate nekih svojih partija, mada u jednom slučaju možda i nije bio krivac za to.
 
== Biografija ==
Aleksandar Aljehin rođenRođen je u imućnoj [[Plemstvo|plemićkoj]] moskovskoj porodici 31. 10. 1892. <ref>{{cite web
| url=http://www.geocities.com/SiliconValley/Lab/7378/alekhine.htm
| title= ALEXANDER ALEKHINE (1892-1946); autor: Bill Wall
Red 48:
| pages=8 (rusko izdanje)
| accessdate=24. 7. 2008
}}</ref> Njegov otac, Aleksandar Ivanovič Aljehin, bio je zemljoposjednik i poslanik konzervativne zakonodavne "Četvrte Dume" <ref name="DenkerParr">Denker 1995</ref>, a njegova majka, Anisja Ivanovna Aljehina (r. Prohorova), bila je kći bogatog industrijalca. Aleksandar prvePrve šahovske lekcije dobija od majke, starijeg brata, Alekseja i starije sestre, Varvare (Barbare) .<ref>{{cite web
| url=http://www.supreme-chess.com/famous-chess-players/alexander-alekhine.html
| title=Aljehinova biografija na supreme-chess.com
Red 56:
| title=Aljehinova biografija na chessgames.com
| accessdate=23. 5. 2008
}}</ref>.
=== Rana šahovska karijera ([[1902]]-[[1914]]) ===
[[Datoteka:Aliochin A.A. 1909 Karl Bulla.jpg|mini|desno|160p|Aljehin [[1909]].]]
Prva poznata Aljehinova partija bila je ssa [[dopisni šah|dopisnog]] turnira koji se održavao [[3. decembar|3. 12.]] [[1902]], kadakad je imao 10 godina. UčestvovatIzmeđu će1902. i [[1911]]. učestvovao je na nekoliko dopisnih turnira koje je sponzorirao časopis "Šahovski vjesnik", između 1902. i [[1911]]. Godine [[1907]]. odigrava svoje prvo zvaničnoslužbeno takmičenje, proljetni turnir ŠK "Moskva". Kasnije te godine Aleksandarzavršava dijelina diobi od 11-. do 13. mjestomjesta na klupskom jesenjem turniru, a njegov brat Aleksej dijelina diobi od 4-6. mjestodo 6-og. Sljedeće godine Aleksandar osvaja proljetni turnir, s 15 godina. Godine 1909. osvaja Sverusko amatersko prvenstvo održano u [[Sankt PetersburgPeterburg]]u. U narednih nekoliko godina učestvuje na sve jačim turnirima, od kojih su neki bili održani izvan [[Rusija|Rusije]]. Isprva je bilježio promjenjive rezultate, ali se već sa 16 godina učvrstio kao jedan od najboljih igrača Rusije .<ref name="Fine1952WorldsGreatChessGames">Fine 1952</ref>. Igrao je prvu tablu u dva2 prijateljska meča reprezentacija: St. PetersburgPeterburg - Moskva 1911. i Moskva - St. PetersburgPeterburg [[1912]] (oba puta remizira s Eugenom Borovskim). <ref>http://www.olimpbase.org</ref>. Krajem 1911. seli se u St. PetersburgPeterburg, gdje se upisuje na Carski pravni fakultet za više društvene slojeve. Do 1912. bio je najjači igrač u petersburškompeterburškom klubu. Marta 1912. osvaja Zimski turnir petersburškogpeterburškog kluba. Aprila iste godine osvaja turnir 1. kategorije u istom klubu .<ref>{{cite web|title=Title(Naslov Unknown <!-- BOT GENERATED TITLE -->nepoznat)|url=http://www.geocities.com/SiliconValley/Lab/7378/alekhine.htm|work=|archiveurl=http://www.webcitation.org/5kmWZHEVW|archivedate=25. 10. 2009|deadurl=yes}}</ref>. Januara 1914. Aljehin osvaja svoj prvi veliki ruski turnir, kada dijeli prvo1. mjesto s [[Aron Nimzowitsch|Aronom Nimzowitschem]] na "Sveruskom majstorskom turniru" u St. PetersburguPeterburgu. Poslije toga su igrali mini-meč za prvu nagradu (oba su dobili po partiju) .<ref name="Khalifman_1902-1922">Khalifman 2002</ref>. AljehinTakođer je, također, odigrao nekoliko mečeva u tom razdoblju i njegovi rezultati pokazivali su isti obrazac: promjenjivo na početku, ali kasnije konstantno dobra igra.
 
=== Velemajstor najvišeg ranga (1914-1927) ===
Tokom aprila i maja [[1914]] još jedan veliki turnir održan je u prijestonici Ruskog carstva, Sankt Petersburgu, i na njemu Aljehin zauzima 3. mjesto iza [[Emanuel Lasker|Emanuela Laskera]] i Capablanke. Po nekim izvorima, car [[Nikola II, car Rusije|Nikolaj II]] dodijelio je titulu "velemajstora[[velemajstor]]a" svakom od pet5 prvoplasiranih (Lasker, Capablanca, Aljehin, [[Siegbert Tarrasch|Tarrasch]] i [[Frank James Marshall|Marshall]]). ŠahovskiHistoričar šaha [[Edward Winter (historičar šaha)|Edward Winter]] bavio se ovim pitanjem, istakavši da su prvi podaci koji podržavaju ovu priču članak Roberta Lewisa Taylora u broju ''New Yorkera'' od [[15. juni|15. 6.]] [[1940]] i Marshallova autobiografija "Mojih 50 godina šaha" ([[1942]]) .<ref name="KCAK">Winter 1999, pstr. 315-316</ref><ref name="Chess Omnibus">Winter 2003, pstr. 177-178</ref><ref>{{cite web
 
Tokom aprila i maja [[1914]] još jedan veliki turnir održan je u prijestonici Ruskog carstva, Sankt Petersburgu, i na njemu Aljehin zauzima 3. mjesto iza [[Emanuel Lasker|Emanuela Laskera]] i Capablanke. Po nekim izvorima, car [[Nikola II, car Rusije|Nikolaj II]] dodijelio je titulu "velemajstora" svakom od pet prvoplasiranih (Lasker, Capablanca, Aljehin, [[Siegbert Tarrasch|Tarrasch]] i [[Frank James Marshall|Marshall]]). Šahovski historičar Edward Winter bavio se ovim pitanjem, istakavši da su prvi podaci koji podržavaju ovu priču članak Roberta Lewisa Taylora u broju ''New Yorkera'' od [[15. juni|15. 6.]] [[1940]] i Marshallova autobiografija "Mojih 50 godina šaha" ([[1942]]) <ref name="KCAK">Winter 1999, p.315-316</ref><ref name="Chess Omnibus">Winter 2003, p.177-178</ref><ref>{{cite web
| url=http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:Uv0K9qUrveUJ:www.chesshistory.com/winter/winter38.html+site:chesshistory.com/winter+Grandmaster+Tsar&hl=en&ct=clnk&cd=1&gl=us
| title=Chess Note 5144
| accessdate=15. 6. 2008
}}</ref>. Aljehina je iznenađujući rezultat načinio ozbiljnim kandidatom za Svjetsko prvenstvo u šahu.<ref name="Fine1952WorldsGreatChessGames"/>. Bez obzira na to da li je ili nije dobio ovo formalno priznanje, "Aljehin je postao velemajstor u svojim vlastitim očima i u očima publike" .<ref>Kalendovský 1992, pstr. 122</ref>. U julu 1914. Aljehin dijeli prvo1. mjesto u [[Pariz]]u s Marshallom .<ref name="Soltis1994FJMarshall">Soltis 1994.</ref>.
==== Prvi svjetski rat i postrevolucionarna Rusija ====
U toku jula i augusta 1914, početkom Prvog svjetskog rata, Aljehin vodi na turniru u [[Mannheim]]u u [[Njemačka|Njemačkoj]], povodom 19. kongresa Njemačkog šahovskog saveza (''Deutscher Schachbund - DSB'') ssa 9 pobjeda, [[remi (šah)|remijem]] i porazom. Dobija nagradu od 1.100 maraka (izračunato u današnjoj protuvrijednostiprotivvrijednosti iznosi oko 11.000 [[euro|eura]]) .<ref>{{cite web
| url=http://www.chessbase.de/nachrichten.asp?newsid=5003
| title=Das unvollendete Turnier: Mannheim 1914
| accessdate=30. 5. 2008
}}</ref>. Nakon objave rata Rusiji, 11 ruskih igrača (Aljehin, Bogoljubov, Bogarčuk, Flamberg, Kopelman, Maljutin, Rabinovič, Romanovski, Saburov, Seležnjev, Weinstein) biva internirano u [[Reichstadt]] (današnji grad [[Zákupy]] u [[Češka|Češkoj]]). Datuma [[14. septembar|14]], [[17. septembar|17.]] i [[29. septembar|29. 9.]] 1914. četverica od njih (Aljehin, Bogarčuk, Saburov i Kopelman) bivaju oslobođeni i dopušta im se povratak kući.<ref>{{cite web
| url=http://www.chesscafe.com/text/mannheim.txt
| title=Manheim 1914, The Legend
| accessdate=5. 6. 2008.
}}</ref>. Aljehin se vraća u Rusiju krajem oktobra 1914. (idući preko [[Švicarska|Švicarske]], [[Italija|Italije]], [[London]]a, [[Stockholm]]a i [[Finska|Finske]]). Peti ruski igrač, Romanovski, oslobođen je [[1915]] <ref>{{cite book
| author=Romanov, Isaak Zalmanovich
| title=''Petr Romanovsky''
Line 89 ⟶ 88:
| title=3540. The internees
| accessdate=30. 5. 2008
}}</ref>.
Nakon povratka u Rusiju, Aljehin pomaže u prikupljanju novca za pomoć ruskim šahistima koji su ostali internirani u Njemačkoj igrajući egzibicijske [[simultanka|simultanke]]. Decembra 1915. osvaja turnir u Moskvi. U aprilu 1916. dobija mini-meč protiv Aleksandra Ajvensona ssa 2 pobjede i porazom u [[Kijev]]u, a tokom ljeta iste godine služi u Savezu gradova ([[Crveni krst|Crvenom krstu]]) na austrijskom frontu. U septembru igra simultanku [[šah naslijepo|naslijepo]] protiv peterice ljudi u ruskoj vojnoj bolnici u Tarnopolju. Godine 1918. osvaja "Trokružni turnir" u Moskvi. U junu naredne godine nakratko biva zatvoren u "Odesinoj ćeliji smrti" pri odsjeku ''Čeke'' (tajne policije sovjetske Rusije) u [[Odesa|Odesi]], pod sumnjom da je špijun. Optužen je za veze s tzv. bijelom inteligencijom kao njihov kontraobavještajac, nakon ruskog oslobođenja [[Ukrajina|Ukrajine]] od njemačke okupacije. Na zapadu se pojavljuju glasine da je Aljehin likvidiran od strane [[boljševici|boljševika]].
 
==== Period 1920—19271920-1927. ====
[[Datoteka:Romanovsky-Alekhine_(1920).jpg|mini|desno|230p|Romanovski i Aljehin [[1920]].]]
KadaKad su se uvjeti u Rusiji poboljšali, Aljehin pokazuje da je među najjačim ruskim igračima. Januara 1920. on osvaja "Moskovski šampionat" (11-11), ali nije proglašen prvakom Moskve, jer nije bio stanovnik [[grad (naseljeno mjesto)|grada]]. Također, oktobra 1920. osvaja "Sverusku šahovsku olimpijadu" u Moskvi (9 pobedapobjeda, 6 remija, bez poraza), a ovaj turnir biva retroaktivno proglašen za prvoPrvim prvenstvoprvenstvom SSSR-a u šahu. Njegov brat Aleksej zauzima 3. mjesto na turniru amatera.
 
Marta 1920. Aljehinoženio se oženio Aleksandrom Batajevom. Razveli su se iduće godine .<ref>{{cite book |last= Shaburov |first= Yuri |title= Alexander Alekhine. Nepobezhdyonny chempion |trans_title= Alexander Alekhine. Unbeaten champion. |publisher= Golos |year= 1992 |isbn= 5-7055-0852-2 |page=104}}</ref>. Kratko vrijeme (1920—211920-21) radi kao [[prevođenje|prevodilac]] za Komunističku iInternacionaluinternacionalu - [[Kominterna|Kominternu]] i biva imenovan sekretaromza sekretara u uredu za obrazovanje. U tom svojstvu upoznaje švicarsku novinarku i izaslanicu Kominterne, Annalisu Ruegg, koja je bila 13 godina starija od njega 13 godina, te se vjenčavaju [[15. mart|15. 3.]] [[1921]]. Ubrzo nakon toga, dobija dozvolu da sa suprugom napusti Rusiju radi posjete Zapadu[[Zapad]]u, ali se iz te posjete nikad nije vratio. Juna 1921. Aljehin napušta suprugu u Parizu i seli se zau [[Berlin]].
 
U periodu odOd 1921. do [[1923]]. Aljehinodigrao je odigrao 7 mini-mečeva. Prvo 1921. u Moskvi pobjeđuje Nikolaja Grigorijeva (+2, -0, =5). Zatim, nakon odlaska iz Rusije, remizira s Richardom Teichmannom (+2, -2, =2) i pobjeđuje [[Friedrich Sämisch|Friedricha Sämischa]] (+2, -0, =0) u Berlinu. 1922. godine pobjeđuje [[OssipOsip BernsteinBernstejn|OssipaOsipa BernsteinaBernstejna]] (+1, -0, =1) i Arnolda Aurbacha (+1, -0, =1) u mečevima odigranim u Parizu, ite Manuela Golmaya (+1, -0, =1) u Madridu .<ref>{{cite web
| url=http://www.thechesslibrary.com/files/ShortMatchesOf20thCentury.htm
| title=Kratki mečevi 20. stoljeća
| accessdate=20. 5. 2008
}}</ref>. Konačno, 1923. dobija Andréa Muffanga (+2, -0, =0) u Parizu.
 
Od 1921—271921. Aljehindo 1927. osvaja ili dijeli prvo1. mjesto na oko 2/3 od mnogih turnira na kojima je igrao. Njegovi ''najmanje uspješni'' rezultati bili su dioba 3. mjesta na turniru u [[Beč]]u 1922, iza [[Akiba Rubinstein|Akibe Rubinsteina]] i [[Richard Réti|Richarda Rétija]], ite 3. mjesto u [[New York]]u 1924. iza eks-bivšeg prvaka svijeta, Laskera, i aktuelnog šampionaprvaka, Capablanke (ali ispred Marshalla, Rétija, [[Géza Maróczy|Géze Maróczyja]], Bogoljubova, [[Savielly Tartakower|Tartakowera]], [[Frederick Yates|Fredericka Yatesa]], [[Edward Lasker|Edwarda Laskera]] i [[David Janowski|Davida Janowskog]]).<ref name="Khalifman_1902-1922"/><ref name="KhalifmanAlekhine1923To1934">Khalifman 2002</ref>. Tehnički, Aljehinova igra uglavnom je bila bolja od konkurencije, čak i Capablankine, ali je problem bio nedostatak samopouzdanja u partijama protiv najvećih rivala .<ref name="Fine1952WorldsGreatChessGames"/>.
 
Aljehinu je u cijelom ovom periodu glavni cilj bio organizirati meč sprotiv CapablankomCapablanke.<ref name="Fine1952WorldsGreatChessGames"/>. Smatrao je da najveća prepreka nije Capablankina igra, već jedan uvjet iz "Londonskih pravila 1922" (na kojem je sam Capablanca insistirao) da izazivač mora obezbijeditiosigurati 10.000 [[američki dolar|dolara]], od kojih više od pola pripada braniocu titule, čak i u slučaju poraza (10.000 dolara je 1927. vrijedilo kao 391.000 $ [[2006]].<ref name="measuringworthUSDollars">Za konverziju su korištene zarade. Ako se koristi potrošačka cijena, iznos je oko 257.000 $.}- {{cite web
| url=http://www.measuringworth.com/uscompare/
| title=Šest načina da se izračuna relativna vrijednost iznosa u američkim dolarima, od 1774. do danas
| accessdate=23. 5. 2008
}}</ref>). Aljehin u novembru 1921, a Rubinstein i Nimzowitsch 1923. izazivaju Capablanku, ali bezuspješno pokušavaju sakupiti navedeni iznos .<ref name="chessmaniacCapablancaOnlineTribute">{{cite web
| title= Jose Raul Capablanca: Online Chess Tribute
| url=http://www.chessmaniac.com/2007/06/jose-raul-capablanca-online-chess.php
Line 120 ⟶ 119:
| publisher=chessgames
| accessdate=20. 5. 2008
}}</ref>. Prikupljanje novca bio je Aljehinov primarni cilj, tako da čak i odlazi na turneju, igrajući egzibicijske simultanke za skromne naknade iz dana u dan.<ref name="ScottishChessAlekhine1923">{{cite journal
| title=Aljehin i ljubav: Greenock, 1923.
| author=Linklater, J.
Line 128 ⟶ 127:
| url=http://www.chessscotland.com/history/Alekhine_visit.htm
| accessdate=20. 5. 2008
}}</ref>. U New Yorku [[27. april|27. 4.]] [[1924]] obara svjetski rekord igrajući simultanku naslijepo na 26 [[šahovska tabla|tabli]] (prethodni rekord bio je 25, koji je postavio Gyula Breyer), dobivši 16, remiziravši i izgubivši po 5 partija, nakon 12 sati igre. Obara vlastiti rekord [[1. februar|1. 2.]] [[1925]], igrajući u Parizu vezanih očiju simultanku istovremeno na 28 tabli, ostvarivši pri tom 22 pobjede, 3 remija i 3 poraza.<ref>{{cite web
|url=http://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=10240
|title=Aljehin na www.chessgames.com
|accessdate=23. 5. 2008
}}</ref>.
 
Tokom 1925. postaje francuski državljanin i upisuje pravnise na Pravni fakultet na [[Sorbona|Sorboni]]. Iako se izvori razlikuju pou tomevezi s tim da li je ili nije završio te studije, tokom [[1930te|1930-ih]] bio je poznat kao "dr. Aljehin" .<ref name="Fine1952WorldsGreatChessGames"/><ref>{{citation
| title=Chess Champion
| newspaper=Time Magazine
Line 140 ⟶ 139:
| url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,848404,00.html
| accessdate=20.5.2008
}}</ref>. Tema njegove teze je bila je "Kineski zatvorski sistem". On je, međutim, još 1914. diplomirao pravo u Sankt PetersburguPeterburgu, ali se njime nije nikada bavio.<ref>Reshevsky 1976, pstr. 77</ref>.
 
Oktobra 1926. osvaja turnir u [[Buenos Aires]]u. Od decembra 1926. do januara 1927. igra meč protiv Euwea i pobjeđuje (5.,5 : -4.,5). Iste godine oženio se treći put, sada Nadeždom Vasilijevom (r. Fabricki), starijom ženom, udovicom ruskog generala V. Vasilijeva .<ref>{{cite web
| url=http://canal-h.net/webs/rguerrero001/alekhine1.htm
| title=Aljehinova biografija na canal-h.net
| accessdate=20. 5. 2008
}}</ref>.
 
=== Svjetski šahovski prvak,: prvaPrva vladavina (1927—19351927-1935) ===
[[Datoteka:Capablanca - portret.jpg|mini|desno|250p|Capablanca, protiv koga Aljehin osvaja titulu svjetskog prvaka 1927. Pregovori za revanš -meč odužili su se i nikadanikad nisu urodili plodom.]]
Konačno, 1927. godine Aljehin uspijeva izazvati Capablanku, jer iza njega staje grupa argentinskih biznismena i sam predsjednik [[Argentina|Argentine]], koji su garantirali sredstva<ref name="chesscornerCapablanca">{{cite web
| url=http://www.chesscorner.com/worldchamps/capablanca/capablanca.htm
| title=Jose Raul Capablanca
| publisher=chesscorner.com
| accessdate=23. 5. 2008
}}</ref>, i organizirajuorganizirali meč u šahovskom klubu "Club de ajedrez Argentino" iz Buenos Airesa.<ref name="WinterCapablancaVsAlekhine1927">{{cite web
| url=http://www.chesshistory.com/winter/extra/capablancaalekhine1927.html
| title=Capablanca v Alekhine, 1927
Line 180 ⟶ 179:
| date= 14. 9. 1927
}};
Odmah nakon pobjede, Aljehin je objavio svoje uvjete za revanš, kako je navedeno u: {{cite journal
| date=30. 11. 1927
| journal=La Prensa
| title=(naslov nepoznat)
}}</ref>. Meč je održan od septembra do novembra 1927. u Buenos Airesu i Aljehin osvaja titulu skorom +6, -3, =25 .<ref name="graemecreeWorldChessChampionship1927"/>. Ovo će biti formalno najduže igrani meč za titulu prvaka sve do [[1984]],. ui dueluduela [[Anatolij Karpov|Anatolija Karpova]] i [[GarryGari Kasparov|GarryjaGarija Kasparova]] .<ref>{{cite journal
| last=Byrne
| first=R.
Line 192 ⟶ 191:
| url=http://www.nytimes.com/1984/12/21/nyregion/chess-title-match-to-become-longest-one-in-modern-era.html
| accessdate=3. 6. 2009
}}</ref>. Rezultat meča iznenadio je gotovo ciočitav šahovski svijet, jer Aljehin prethodno Aljehin nikad nije dobio nijednu partiju protiv [[Kuba]]nca .<ref name="graemecreeWorldChessChampionship1927">{{cite web
| archiveurl=http://web.archive.org/web/20050121124900/http://members.aol.com/graemecree/chesschamps/world/world1927.htm
| url=http://members.aol.com/graemecree/chesschamps/world/world1927.htm
Line 200 ⟶ 199:
| first=G.
|accessdate=2. 6. 2009
}}</ref>. Nakon Capablankine smrti, i sam Aljehin izrazio je iznenađenje svojom pobjedom, smatrajući da 1927. on nije bio bolji igrač od Kubanca i sugerirajući na Capablankine probleme sa samopouzdanjem kadakad stvari krenu nepredviđenim tokom.<ref name="AlekhineTribToCapa">AlekhineA. Aljehin, A., U počast Capablanki, ppstr. 157–158, u: Alekhine, A. Aljehin, ''107 velikih šahovskih bitaka'', tr. E. G. Winter, [[Oxford University Press]], [[1980]].</ref>. Capablanca je ušao u meč bez fizičke i psihičke pripreme<ref name="Dumont1959MemoirOfCapa">{{cite book
| author=Du Mont, J.
| chapter=Memoir of Capablanca
Line 206 ⟶ 205:
| editor=Golombek, H.
| publisher=G. Bell & Sons
| date=[[1959]]
| pages=1-18
}}</ref><ref name="Reinfeld1942ImmortalGamesOfCapaBio">{{cite book
Line 213 ⟶ 212:
| title=The Immortal Games of Capablanca
| publisher=Courier Dover Publications
| date=[[1942]]; reprint [[1990]]
| pages=1-13
| chapter=Biography
| ISBN=0486263339
| url=http://books.google.co.uk/books?hl=en&lr=&id=bUdw5Zc1diEC&oi=fnd&pg=PA1&dq=capablanca+biography&ots=nh0yLZNBgR&sig=Cz58-_tgv-FDcavyRz1N6fzLx3Q#PPA13,M1|accessdate=1. 6. 2009
}}</ref>, dok je Aljehin bio u dobrom fizičkom stanju, detaljno prostudiravši protivnikovu igru.<ref>{{cite book
| author=Pachman, L.
| coauthors=Russell, A.S.
| title=Modern chess strategy
| publisher=Courier Dover
| date=[[1971]]
| pages=306
| chapter=Individual Style: Psychological Play
Line 229 ⟶ 228:
| url=http://books.google.co.uk/books?id=TdWNkSYLQ8gC&pg=PA306&dq=alekhine+change+style&lr=#PPA305,M1
| accessdate=2. 6. 2009
}}</ref>. Prema Kasparovu, Aljehinove analize otkrivaju mnoge sitne slabosti, koje su postojale, jer Capablanca nije radio na poboljšanju igre.<ref>{{cite web
| url=http://www.chesscafe.com/text/skittles209.pdf|title=Interview with Garry Kasparov: Part 2
| last=Kasparov
Line 236 ⟶ 235:
| date=28. 7. 2003
| accessdate=3. 6. 2009
}}</ref>. [[Vladimir Kramnik]] dodaje da je to bio prvi meč u kojem Capablanca nije lahko dobijao partije.<ref name="KramnikSteinitzToKasparov">{{cite web
| url=http://www.kramnik.com/eng/interviews/getinterview.aspx?id=61
| title=Interviju s Kramnikom: Od Steinitza do Kasparova
| author=[[Vladimir Kramnik|Kramnik, V.]]
| accessdate=20. 5. 2008
}}</ref>.
 
Tokom cijelog meča iz 1927. vodila se žestoka borba, koja je trajala gotovo 2 i po [[mjesec (period)|mjeseca]]. Aljehin dobija prvu partiju kao crni igrajući [[Francuska odbrana|Francusku odbranu]], uz Capablankinu pomalo pasivnu igru u [[Šahovska središnjica|središnjici]]; ovo je ujedno bila i njegova prva pobjeda nad Kubancem u nekom ozbiljnijem takmičenju, nakon 13 godina pokušavanja. Capablanca izjednačuje u trećoj partiji, a zatim dobija i sedmu, obje bijelim figurama, te tako prelazi u vodstvo. Aljehin vezujeveže 2 pobjede u 11. i 12. partiji nakon što je u objema primorao protivnika na predaju, te ponovo preuzima vodstvo. Čak je i nakon 31. partije vodio 4-3, uz 24 remija, te je izgledalo da će meč trajati još nekoliko sedmica. Ali potom dobija 32. i 34. partiju, dok u 33. remizira, da bi potvrdio titulu. Capablanca ne dobija nijedan meč kao crni, dok je Aljehin istim figurama dobio čak 3 partije. Tokom cijelog meča Aljehin je igrao mnogo više oprezno, solidno i tiho nego što je to radio u prethodnim susretima s Capablankom, izbjegavajući nepotrebne ili nezdravenelogične [[šahovska taktika|taktičke]] avanture, koje su ga često u prethodnim mečevima često dovodile do poraza. Čini se da je njegova [[šahovska strategija|strategija]] bila čekanje da se šampionprvak umori i oslabi, što se na kraju vjerovatno i desilo. Što se tiče otvaranja, oba igrača favorizirala su različite oblike [[Damin gambit|Daminog gambita]] u većini igarapartija, izbjegavajući oštrija i manje analizirana [[hipermodernizam (šah)|hipermoderna]] otvaranja. Tokom cijele svoje profesionalne karijere Capablanca nije bio izazivan nitini pritiskan većim brojem uzastopnih veoma teških partija, na način na koji je to Aljehin bio u stanju postići.
 
Odmah nakon pobjede Aljehin najavljuje da je spreman dati priliku za revanš Capablanki, pod istim uvjetima koje je tražio i Capablanca, tj. da izazivač treba obezbijeditiosigurati iznosodiznos od 10.000 dolara, od čega više od pola pripada braniocu titule, čak i u slučaju poraza.<ref name="WinterCapablancaVsAlekhine1927"/>. Nakon Capablankine smrti, Aljehin je izjavio da je taj čuveni uvjet zapravo bio pokušaj Kubanca da izbjegne izazivače.<ref name="AlekhineTribToCapa"/>. Pregovori su se vukli nekoliko godina, prekidajući se kadakad se činilo da je dogovor postignut. VremenomS vremenom je njihov odnos jako zahladnio, a Aljehin počinje tražiti mnogo veće iznose za učešće na turnirima gdje nastupa i Capablanca .<ref name="Fine1952WorldsGreatChessGames"/>.
 
Velemajstor [[Robert Byrne]] pisao je da je Aljehin otada svjesno za naredne mečeve svjesno počeo mnogo više favorizirati nešto slabije protivnike nego opciju da Kubancu pruži revanš.<ref>''The Immortal Games of Capablanca'', autor: Fred Reinfeld, "Dover Publishers," introduction(uvod)</ref>
[[Datoteka:Aljehin - Bogoljubov.jpg|mini|desno|250p|Bogoljubov (desno) gubi mečeve za titulu protiv Aljehina (lijevo) 1929. i 1934. Emanuel Lasker (u sredini) prati meč.]]
Iako se nikadanikad nije dogovorio oko uvjeta revanša s Capablankom, igra dva2 meča sprotiv BogoljubovimBogoljubova, "službenimslužbenog [[FIDE]] izazivačemizazivača", [[1929]]. i [[1934]]; oba puta dobija hendikep .<ref name="WinterChessNotesArchive17">{{cite web
| url=http://www.chesshistory.com/winter/winter17.html
| title=Chess Notes Archive [17]
Line 259 ⟶ 258:
| title=Aljehin - Bogoljubov 1934
| accessdate=24. 5. 2008
}}</ref>. Prvi meč održan je održan u [[Wiesbaden]]u, [[Heidelberg]]u, [[Berlin]]u, [[Den Haag]]u i [[Amsterdam]]u od septembra do novembra 1929. Aljehin odbranjuje naslov skorom (+11, -5, =9). Od aprila do juna 1934. ponovo se suočava ssa Bogoljubovim u revanš -meču, održanom u 12 njemačkih gradova i dobija ga s 5 poena razlike (+8, -3, =15). Već 1929. Bogoljubov je 1929. imao već 40 godina i vjerovatno je i njegov igrački zenit bio prošao.
 
Nakon meča za titulu prvaka, Aljehin se vraća u Pariz i govori protiv boljševizma. Nakon toga, Nikolaj KrilenkoKriljenko, predsjednik Sovjetskog šahovskog saveza, objavljuje službeni memorandum u kojem navodi da Aljehina treba smatrati neprijateljem Sovjeta. Sovjetski šahovski savez prekida svaki kontakt s Aljehinom do kraja 1930-ih. Njegov stariji brat Aleksej, s kojim je Aleksandar imao veoma blizak odnos, javno odbacuje i njega i njegova antisovjetska gledišta ubrzo nakon ove objave, no Aleksej je imao vrlo malo izbora pri donošenju ove odluke.<ref name="chessarchAlexey">{{cite web
| url=http://www.chessarch.com/excavations/0009_alexey/alexey.shtml
| title=Aleksej, Aljehinov brat
| author=Lissowski, T.
| accessdate=20. 5. 2008
}} Glavni izvor je: Kotov 1975, pstr. 140</ref>. Augusta 1939. Aleksej biva ubijen u Rusiji.<ref name="WallAlekhineandtheNazis">{{cite web
| url=http://www.geocities.com/SiliconValley/Lab/7378/nazi.htm
| title=Alekhine and the Nazis
| author=Wall, W.
| accessdate=24. 05. 2008.
|archiveurl=http://www.webcitation.org/query?id=1256086249642398|archivedate=21. 10. 2009.|deadurl=yes}}</ref>.
 
Aljehin dominira šahom sredinom 1930-ih.<ref name="Fine1952WorldsGreatChessGames"/>. Njegove najčuvenije turnirske pobjede bile su u [[Šahovski turnir u San RemoRemu 1930.|San Remu 1930]] 1930 (+13, =2, 3.,5 poenaboda ispred Nimzowitscha) i na šahovskom turniru u [[Bled]]u 1931. (+15 =11, 5.,5 poenabodova ispred Bogoljubova). Osvaja većinu drugih turnira na kojima igra, dijeli prvo1. mjesto una dva, a njegovo prvo slabije mjesto biva na šahovskom turniru u Hastingsu 1933/34 (dijeli 2. mjesto, 0.,5 poenabodova iza [[Salo Flohr|Flohra]]). Godine 1933. također dobija egzibicijski meč sprotiv RafaelomRafaela CintronomCintrona (+4, -0, =0) u [[San Juan (Portoriko)|San Juanu]], ali dobija samo remi protiv O. BernsteinaBernstejna uspijeva samo remizirati (+1, -1, =2) u Parizu.<ref name="alekhinechessAlekhineResults">{{cite web
| url=http://www.alekhinechess.com/english/alekhine/results.html
| title=Aljehinovi rezultati na www.alekhinechess.com
| accessdate=20. 5. 2008.
}}</ref>.
 
Od 1930—351930. Aljehindo 1935. nastupa kao prva tabla Francuske na četiri4 [[Šahovska olimpijada|šahovske olimpijade]], osvojivši prvu nagradu za briljantnost u [[Hamburg]]u [[1930]], zlatnu medalju za igru u [[Prag]]u [[1931]]. i Folkestoneu [[1933]]. i srebrnu medalju za duel "jedan1-na-jedan1" u Varšavi [[1935]]. Njegov poraz od [[Latvija|latvijskog]] [[Šahovski majstor|majstora]] [[Hermanis Matisons|Hermanisa Matisonsa]] u Pragu 1931. bio je ujedno i njegov prvi poraz na nekom ozbiljnijem šahovskom nadmetanjutakmičenju od osvajanja svjetskog šampionataprvenstva.
 
Ranih 1930-ih putuje po svijetu istovremeno igrajući simultanke poput onih na [[Havaji]]ma, u [[TokioTokyo|TokijuTokyju]], [[Manila|Manili]], [[Singapur]]u <ref>{{cite web
| url=http://www.chesscafe.com/text/skittles217.pdf
| title=Aljehinove šahovske egzibicije u Singapuru 1933
| format=PDF
| accessdate=20. 5. 2008
}}</ref>, [[Šangaj]]u, [[Hong Kong]]u i [[Holandska Istočnaistočna Indija|Holandskoj Istočnojistočnoj Indiji]] (današnjoj [[Indonezija|Indoneziji]]). Jula 1933. Aljehin igra simultanku naslijepo na 32 table (ponovo svjetski rekord) u [[Chicago|Chicagu]], dobivši 19, remiziravši 9 i izgubivši 4 partije .<ref>Donaldson 1992, pstr. 35</ref>.
 
Godine 1934. ženi se četvrti put, sada sa Grace Freeman (r. Wishard), 16 godina starijom od njega. Rođena Amerikanka, udovica britanskog plantažera [[čaj]]a na [[Cejlon]]u, zadržava do kraja života svoje [[Velika Britanija|britansko]] državljanstvo i ostaje AleksandrovaAljehinova ženasupruga sve do njegove smrti.
 
=== Gubitak titule prvaka (1935—19371935-1937) ===
[[Datoteka:Max_Euwebeeld.jpg|mini|desno|160p|Statua Maxa Euwea]]
Godine 1933. holandski šahistašahist Max Euwe izaziva Aljehina za titulu prvaka. Euwe je ranih 1930-ih smatran jednim od tritriju dostojnadostojnih izazivača (pored Capablanke i Flohra).<ref name="Fine1952WorldsGreatChessGames"/>. [[3. oktobar|3. 10.]] 1935. počinje meč za titulu u Zandvoortu, [[Holandija]]. Iako Aljehin stječe rano vodstvo, od 13. partije pa nadalje Euwe dobija dvostruko više partija od Aljehina. Izazivač postaje novi prvak svijeta [[15. decembar|15. 12.]] 1935, skorom od 9 pobjeda, 13 remija i 8 poraza.<ref name="chessgamesAlehineEuwe1935Table">{{cite web
| url=http://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=54135
| title=Alekhine vs Euwe 1935
| publisher=chessgames.com
| accessdate=23. 5. 2008
}}</ref>. Ovo je ujedno bio i prvi meč za titulu koji je imao službene sekundante: Aljehinov je bio [[Salo Landau]], a Euweov Géza Maróczy.<ref name="WinterChessNotes5202">{{cite web
| url=http://www.chesshistory.com/winter/winter39.html#5214._Ernst_Klein_C.N._5202
| title=Chess Notes (5202)
| author=Winter, E.
| accessdate=20. 5. 2008
}}</ref>. Euweova pobjeda bila je veliko iznenađenje i ponekad se pripisuje Aljehinovom alkoholizmu. Flohr, koji je, također, pomogao Euweu u toku meča, ističe da je Aljehinu više problema napravilo preveliko samopouzdanje nego alkohol, a i sam Aljehin je ranije je rekao da će lahko pobijediti.<ref name="Sosonko2001RememberingEuwePart1"/><ref name="Münninghoff2001EuweBiography">Münninghoff 2001</ref>. Kasniji svjetski prvaci, [[Vasilij Smislov]], [[Boris Spaski]], Anatolij Karpov i Gari Kasparov, koji su analizirali meč za svoje potrebe, potvrdili su da je Euweova pobjeda bila opravdana i da je standard njegove igre bio dostojan titule svjetskog prvaka.<ref name="Sosonko2001RememberingEuwePart1">{{cite web
| url=http://www.chesscafe.com/text/skittles167.pdf
| title=Remembering Max Euwe, Part 1
Line 309 ⟶ 308:
| publisher=The Chess Cafe
| accessdate=20. 5. 2008
|format=PDF}}</ref>.
 
U 18 mjeseci po gubitku titule Aljehin nastupa na 10 turnira, s promjenjivim rezultatima: dijeli 1. mjesto s Keresom na šahovskom turniru u [[Bad NeuheimuNeuheim]]u maja 1936, pobjeđuje u [[Dresden]]u juna 1936, drugi je, (iza Flohra,) jula 1936. na turniru u Poděbradyju[[Poděbrady]]ju, šesti je augusta 1936. na turniru u [[Nottingham]]u, (iza Capablanke, Botvinika, Finea, [[Samuel Reshevsky|Reshevskyja]] i Euwea), oktobra 1936. biva treći u Amsterdamu, (iza Euwea i Finea), dijeli 1. mjesto s Landauom na "Kvadringalu" u Amsterdamu, također oktobra 1936, osvaja Novogodišnji šahovski turnir u Hastingsu 1936/37,. ispred Finea i [[Erich Eliskases|Ericha Eliskasesa]], 1. mjesto na "Kvadrangularu" u [[Nica|Nici]] marta 1937, treći je, (iza Keresa i FajnaFinea) u Margejtu[[Margate]]u, aprila 1937; delidijeli četvrto4. mestomjesto sas Keresom, iza FloraFlohra, ReševskogReshevskyja i Vladimira PetrovsaPetrova u Kemeriju juna i jula 1937; zatim delidijeli drugu2. pozicijumjesto sa Bogoljubovim, iza EveaEuwea, na "Kvadrangularu" u Bad Neuheimu jula 1937.<ref name="WallAlekhine">{{cite web
| url=http://www.geocities.com/SiliconValley/Lab/7378/alekhine.htm
| title=Alexander Alekhine (1892-1946)
| author=Wall, W.
| accessdate=20. 5. 2008
|archiveurl=http://www.webcitation.org/5kmWZHEVW|archivedate=25. 10. 2009.|deadurl=yes}}</ref>.
 
=== Povratak titule i druga vladavina (1937—19461937-1946) ===
==== 1937—19391937-1939. ====
[[Datoteka:Bundesarchiv_Bild_102-10524,_Alexander_Aljechin.jpg‎|mini|desno|230p|Aljehin na jednoj od svojih brojnih simultanki.]]
Euwe je brzo organizirao revanš -meč, nešto što Capablanca nikako nije uspio nakon 1927. Aljehin je povratio titulu od Euwea decembra 1937, s velikom razlikom (+10, -4, =11). U ovom meču, koji je održan u Holandiji, Euweov sekundant bio je Fine, a Aljehinov Eliskases. Meč je u početku bio prava borba, ali ćeje u finišu Euwe drastično popustitipopustio, izgubivši 4 od posljednjih 5 partija.<ref name="KramnikSteinitzToKasparov"/><ref name="chessgamesAlehineEuwe1937Table">{{cite web
| url=http://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=54136
| title=Alekhine vs Euwe 1937
| publisher=chessgames.com
| accessdate=20. 5. 2008
}}</ref>. Fine ovaj kolaps pripisuje živčanim napetostima, do kojih je vjerovatno došlo zbog velikog truda da se podjednako održe mirnoća i koncentracija tokom cijelog meča. Aljehin više nije igrao šampionske mečeve i držao je titulu do smrti.<ref name="Fine1952WorldsGreatChessGames"/>.
 
Godina [[1938]]. počinje sjajno za Aljehina, jer osvaja "[[Montevideo]] turnir" u Carrasku (mart), Margate (april) i dijeli 1. mjesto sa ''sir'' Georgeom Alanom Thomasom u [[Plymouth]]u (septembar). U novembru, međutim, dijelizavršava 4—6na diobi od 4. mjestodo 6. mjesta s Euweom i Reshevskyjem, iza Keresa, Finea i Botvinika, ali ispred Capablanke i Flohra, na poznatom "AVRO turniru" u Holandiji. Ovaj se turnir igrao u svakom od nekoliko gradova domaćina za nekoliko dana u isto vrijeme, te zbog toga možda i ne čudi da mlade zvijezde u usponu osvajaju prva tri3 mjesta, dok su za starije igrače česta putovanja postala vrlo naporna.<ref name="Fine1952WorldsGreatChessGames"/>.
 
Odmah nakon "AVRO turnira", Botvinik, koji zauzima 3. mjesto, izaziva Aljehina za titulu prvaka. Složili su se da nagradni fond bude 10.000 američkih dolara, od kojih 2/3 idu pobjedniku, i da će, ako meč bude održan u Moskvi, Aljehin biti pozvan najmanje tri3 mjeseca ranije, kako bi učestvovao na turniru i kako bi se dobro pripremio. Ostali detalji nisu bili ugovoreni kadakad je izbio [[Drugi svjetski rat]], koji prekida pregovore, koji će biti obnovljeni tek nakon rata.<ref name="KharitonBattleThatNeverWas">{{cite web
| url=http://ryxi.com/games/78-639-lev-khariton-the-battle-that-never-was-read.shtml
| title=Lev Khariton:The Battle That Never Was
Line 336 ⟶ 335:
| date=29. 12. 2004.
| accessdate=23. 5. 2008
}} BasedZasnovano onna Botvinnik'sBotvinikovim memoirsmemoarima.</ref>.
 
Keres, koji osvaja "AVRO turnir" na produžetke protiv Finea, također izaziva Aljehina na meč za titulu. Pregovori su vođeni tokom 1939, kad izbija rat. Tokom rata Keresova domovina, [[Estonija]], biva napadnuta od [[SSSR]]-a, zatim od Njemačke, a onda ponovo od SSSR-a. Na kraju rata, sovjetska vlada sprečava Keresa da nastavi pregovore, na osnovu optužbe da je tokom rata sarađivao s Nijemcima u okupiranoj Estoniji.<ref name="=KingstonKeresBotvinnik1">{{cite web
| url=http://www.chesscafe.com/text/kb1.txt
| title=The Keres-Botvinnik Case: A Survey of the Evidence
| author=Kingston, T.
| accessdate=23. 5. 2008
}}</ref>.
 
Aljehin je, kao prva tabla, predstavljao Francusku na 8. šahovskoj olimpijadi u Buenos Airesu 1939, kad izbija rat u Evropi. U dogovoru s kapitenima ekipa, prije svega s Aljehinom (Francuska), Tartakowerom ([[Poljska]]) i Albertom Beckerom ([[Treći rajh|Njemačka]]), uz predsjednika argentinskog šahovskog saveza, Augusta de Mura, odlučeno je da se nastavi s takmičenjem .<ref>{{cite book
| author=Gawlikowski, Stanisław
| title=''Olimpiady szachowe 1924 - 1974''
Line 352 ⟶ 351:
| pages=102 (poljsko izdanje)
| accessdate=28. 1. 2009
}}</ref>.
 
AleksandarAljehin osvaja srebrnu medalju u pojedinačnoj konkurenciji (9 pobedapobjeda, bez poraza i 7 remija) iza Capablanke (samo rezultati iz A- i B-finala - odvojeno za oba dijela, računatimračunati za najbolje pojedinačne rezultate). Ubrzo nakon Olimpijade, Aljehin osvaja turnir u [[Montevideo|Montevideu]] (7-7) i [[Caracas]]u (10-10).
 
Krajem augusta 1939. i Aljehin i Capablanca pišu deDe Muru o mogućnosti revanš -meča. Dok je Aljehin o meču govorio kao o sigurnoj stvari, navodeći želju Kubanca da se i revanš održi u argentinskoj [[prijestonica|prijestonici]], Capablanca se dotakao finansijskog tereta nakon Olimpijade.<ref>http://www.chesshistory.com/winter/winter28.html</ref>. Podržan od [[Latinska Amerika|latinoameričke]] finansijske injekcije, Capablanca šalje ponudu u novembru. Međutim, ovi planovi nisu imali realnu osnovu u ponuđenom depozitu (govorilo se o iznosu od 10.000 dolara u zlatu), tako da nije ni došlo do meča čiji je početak planiran za [[14. april|14. 4.]] [[1940]].
 
==== Drugi svjetski rat ([[1939]]-[[1945]]) ====
[[Datoteka:A. Aljehin (oko 1945).jpg|mini|desno|250p|Aleksandar Aljehin, slikan oko 1945/46. godine.]]
Za razliku od mnogih učesnika šahovskeŠahovske olimpijade iz 1939, Aljehin se vraća u Evropu januara 1940. Nakon kratkog boravka u Portugalu <ref>{{cite book
| author=Gawlikowski S.
| title=Walka o tron szachowy
| publisher=Wyd. Sport i Turystyka. Warszawa
| year=1976
}}</ref>, prijavljuje se u francusku vojsku kao sanitetski [[oficir]].
 
Nakon pada Francuske (juna 1940), bježi u [[Marseille]]. Pokušava otići u Ameriku putujući u [[Lisabon]] i podnoseći zahtjev za američku vizu. Oktobra 1940. ponovo pokušava dobiti dozvolu, ali ovogaovog puta za odlazak na [[Kuba|Kubu]], obećavši da će odigrati meč sas Capablankom. Ovaj zahtjev je odbijen.<ref name="WallAlekhineandtheNazis"/>.
 
Da bi zaštitio svoju ženusuprugu Grace, (koja je bila američka [[Jevreji|Jevrejka]],) i njenu imovinu u Francuskoj (dvorac Saint Aubin-le-Cauf, u blizini gradića [[Dieppe]], koji su opljačkali [[nacisti]]), pristaje na saradnju s njima. <ref>Kasparov 2003.</ref>. Učestvuje na turnirima u [[München]]u, [[Salzburg]]u, [[Kraków]]u/Varšavi i Pragu, organiziranim od strane Ehrhardta Posta, izvršnog direktora Velikonjemačkog šahovskog saveza (''Grossdeutcher Scachbund''), kontroliranog od strane nacista - Keres, Bogoljubov, Gösta Stoltz i nekoliko drugih jakih majstora učestvovalo je u sličnim događajima u okupiranoj Evropi .<ref name="SBchessVignettes">{{cite web
| url=http://www.angelfire.com/games/SBChess/vignette.html
| title=Turnir u Salzburgu 1942
| accessdate=25. 5. 2008
}}</ref>. Godine [[1941]]. dijeli 2. mjesto s Erikom Lundinom u Münchenu (''Europaturnier'', koji je održan u septembru, a osvaja ga Stoltz), dijeli 1. mjesto sas Paulom Felixom Schmidtom na turniru u Krakówu/Varšavi (drugi ''Generalturnier'', održan u oktobru) <ref>{{cite web
| url=http://www.astercity.net/~vistula/fredvandervliet2.htm
| title=ŠAH U BIVŠIM NJEMAČKIM, A SADA POLJSKIM TERITORIJAMA
| accessdate=19. 7. 2008
}}</ref> i osvaja turnir u [[Madrid]]u (decembar). Sljedeće godine osvaja turnir u Salzburgu (juna [[1942]]) i Münchenu (septembra 1942; nacisti su ovaj turnir nazvali ''Europameisterschaft'' (- ''Evropsko prvenstvo'')<ref>Gillam 2001.</ref><ref>{{cite book
| author=Barcza, G.
| title=A müncheni sakkmesterverseny Európa bajnokságáért 1942
| publisher=Kecskemét
| year=1942
}}</ref>. Kasnije 1942. pobjeđuje u Varšavi-Lublinu-Krakówu (treći ''General'', oktobra 1942) i dijeli 1. mjesto s Klausom Jungeom u Pragu (Durasov memorijal, decembar 1942). Tokom [[1943]]. remizira u mini-meču protiv Bogoljubova u Varšavi (+1, -1, mart 1943), osvaja Prag (aprila 1943), a zatim dijeli 1. mjesto s Keresom u Salzburgu (juna 1943).
 
[[Datoteka:American tank in Carentan.jpg|mini|desno|230p|Drugi svjetski rat prekinuo je sva redovna zbivanja u Evropi, pa tako i šahovska takmičenja.]]
Do kraja 1943. Aljehin boravi u [[Španija|Španiji]] i Portugalu, kao njemački predstavnik za šahovska zbivanja. Ovo mu je dozvoljeno i da bi bio daleko od sovjetske invazije na istočnu Evropu .<ref name="WallAlekhineandtheNazis"/><ref>{{cite web
| url=http://chess.about.com/od/worldchampionship/p/aa05g09.htm
| title=Birth of the FIDE World Championship
| accessdate=24. 5. 2008
}}</ref>. Godine [[1944]]. jedva dobija meč protiv Ramóna Reya Ardida u [[Zaragoza|Zaragozi]] (+1, -0, =3; aprila 1944) i osvaja [[Gijón]] (jula 1944). Sljedeće godine pobjeđuje u Madridu (marta 1945), dijeli 2. mestomjesto s Antoniom Medinom u Gijónu (jula 1945; turnir osvaja Antonio Rico), osvaja Sabadell (augusta 1945), delidijeli prvo1. mestomjesto sa F. LopezLopezom NjunjezomNuñezom u [[Almería|Almeriji]] (avgustaaugusta 1945), osvaja [[Melilla|Melillu]] (septembra 1945) i zauzima 2. mjesto u [[Cáceres (Španija)|Cáceresu]], iza Franciska Lupija (jesen 1945).
 
Aljehinov posljednji meč odigran je protiv Lupija u Estorilu kraj Lisabona, januarau januaru 1946. Dobija 2 partije, jednu1 gubi i jednu1 remizira.<ref name="WallAlekhineandtheNazis"/><ref>{{cite web
| url=http://chess.about.com/od/worldchampionship/p/aa05g09.htm
| title=Birth of the FIDE World Championship
| accessdate=24. 5. 2008
}}</ref>.
 
Aljehina je zainteresirao napredak šahovskog čuda od djeteta [[Arturo Pomar|Artura Pomara]] i dio svoje posljednje knjige ("''Legado"'', 1946) posvetio je upravo njemu. Igrali su u Gijónu 1944, kadakad je Pomar, sa svega 12 godina, izborio zasluženi remi sprotiv prvakomprvaka.<ref>{{cite web
| url=http://www.chesscenter.com/twic/event/linares2002/r6.html
| title=Linares 2002 - round 6
| accessdate=20. 5. 2008
}}</ref>.
 
=== Posljednja godina ===
[[Datoteka:Alekhine tombe.jpg|mini|desno|160p|Aljehinov grob u Parizu]]
Nakon završetka rata Aljehin nije pozivan da učestvuje na turnirima mimo [[PirinejskiPirenejski poluotok|PirinejskogPirenejskog poluotoka]], zbog svoje navodne nacističke pripadnosti. Poziv na turnir u [[London]]u povučen je nakon protesta ostalih učesnika.<ref name="DenkerParr"/>. Dok se pripremao za meč za svjetskog prvaka protiv Botvinika<ref name="KharitonBattleThatNeverWas"/>, iznenada umire u svojoj hotelskoj sobi u Estorilu, Portugal. Okolnosti njegove smrti i danas su predmet rasprava. Najčešće je pripisuju [[srčani udar|srčanom udaru]], ali je u pismu magazinu "Šahovski život" od strane jednog od svjedoka [[obdukcija|obdukcije]] rečeno da je pravi uzrok smrti gušenje komadom mesa. Neki su špekulirali da je ubijen od strane francuske organizacije "Legije smrti". Nekoliko godina kasnije, Aljehinov sin, Aleksandar ml.mlađi, izjavio je da je "ruka Moskve stigla i njegovog oca".<ref>{{cite book
| author=Kasparov Garry
| title=''My Great Predecessors. Part 1''
| chapter=Alexander the Fourth, Invincible
| publisher=Everyman Chess
| year=[[2003]]
| isbn=1-85744-330-6
| pages=454 (poljsko izdanje)
| accessdate=24. 6. 2008
}}</ref>.
 
[[Kanada|Kanadski]] velemajstor Kevin Spraggett, koji je živio u Portugalu od kraja [[1980te|1980-ih]], a koji je temeljno istraživao Aljehinovu smrt, također favorizira ovu opciju. Spraggett smatra da je vrlo moguće da su zločin i obdukcija izmanipulirani od strane Portugalske tajne policije {PIDE}. On vjeruje da je Aljehin ubijen izvan svoje sobe, vjerovatno od strane Sovjeta.<ref>{{cite web
| url=http://kevinspraggett.blogspot.com/2009/03/part-1-alekhines-death.html
| author=Kevin Spraggett
Line 425 ⟶ 424:
| publisher=BlogSpot.com
| title=Part 2: Alekhine's death}}
</ref>.
 
Sahrana je sponzorirana od strane [[FIDE]], a tijelo je preneseno na [[groblje Montparnasse]] u Parizu [[1956]] .<ref>{{cite web
| url=http://www.chessbase.com/newsdetail.asp?newsid=3005
| title=Alekhine's death – an unresolved mystery?
| accessdate=20. 5. 2008
}}</ref><ref>Moran 1989</ref>.
 
== Ocjena ==
=== Snaga igre i stil ===
Različiti statističko-rangirajući sistemi veoma se razlikuju po oceniocjeni Aljehinove igre. "Warriors of the Mind" dodeljujedodjeljuje mu tek 18. mjesto na listi najjačih šahista, komentirajući da pobjede nad igračima kao što su Bogoljubov ili Euwe nisu dovoljno jaka osnova za titulu najvećeg u historiji.<ref name="WarriorsOfTheMind">Keene 1989.</ref>. AliNo, na [[web stranica|web-stranici]] [http://chessmetrics.com/cm/ Chessmetrics] svrstan je između 4. i 8. mjesta, zavisno od kvaliteta igre na vrhuncu karijere u poređenju sa zenitom konkurenata, i zaključak je da je njegov vrhunac bio nešto jači nego Laskerov ili Capablankin, ali ipak nešto slabiji od Botvinikovog.<ref name="chessmetricsPlayerProfileAlekhine">{{cite web
| url=http://db.chessmetrics.com/CM2/PlayerProfile.asp?Params=199510SSSSSWS002138000000111000000000000010100 | title=Chessmetrics Player Profile: Alexander Alekhine
| author=Sonas, J.
| accessdate=20. 5. 2008
}}</ref>. Autor ove stranice, Jeff Sonas, na osnovu uporednih ocjena smatra da je on šesti najbolji u historiji.<ref name="Sonas_chessbase">{{cite web
| url=http://www.chessbase.com/newsdetail.asp?newsid=2354
| title=The Greatest Chess Player of All Time – Part II
| accessdate=23. 5. 2008
}}</ref>. Isti autor smatra da je Aljehinova pobjeda na turniru u San Remu 1930. šesti najbolji nastup na turnirima ikada.<ref name="Sonas_chessbase">{{cite web
| url=http://www.chessbase.com/newsdetail.asp?newsid=2354
| title=The Greatest Chess Player of All Time – Part II
| accessdate=23. 5. 2008
}}</ref>. U svojoj knjizi iz [[1978]]. godine "OcenaOcjena velikih šahista prošlosti i sadašnjosti", [[Arpad Elo]] izvodi zaključke na osnovu učinka igrača u pet5 godina karijere kadakad su bili na vrhuncu. On zaključuje da Aljehin dijeli 5. mjesto na listi najvećih u historiji (zajedno s [[Paul Morphy|Morphyjem]] i Smislovim), ali iza Capablanke, Botvinika, Laskera i [[Mihail Talj|Talja]].<ref name="Sonas_chessbase">{{cite web
| url=http://www.chessbase.com/newsdetail.asp?newsid=2354
| title=The Greatest Chess Player of All Time – Part II
| accessdate=23. 05. 2008.
}}</ref>.
{{Šahovski dijagram|=
| tright
Line 464 ⟶ 463:
|pl|pl|pl|pl| |pl|pl|pl|=
|rl|nl|bl|ql|kl|bl|nl|rl|=
|Aljehinova odbrana, jedan od najvećih doprinosa velikog šampionaprvaka šahovskoj teoriji i analizi}}
 
Aljehinov je vrhunac bio period ranih 1930-ih, kad je osvojio gotovo sve turnire na kojima je nastupao, ponekad i s vrlo velikom razlikom. Nakon toga njegova igra opada i on nakon 1934. više nije osvojio turnir vrhunske klase. Nakon povratka titule svjetskog prvaka 1937. pojavilo se nekoliko novih mladih zvijezda, koji postaju ozbiljna prijetnja njegovom prijestolutronu.<ref name="Fine1952WorldsGreatChessGames"/>.
 
Aljehin je bio jedan od najvećih majstora napada koji je naizgled mogao sprovesti bilo koju kombinaciju koju bi zamislio. Ono što ga je razlikovalo od većine drugih agresivnih igrača jeste njegova sposobnost da vidi potencijal za napad i da se pripremi za njega tamo gdje ostali nisu vidjeli ništa. [[Rudolf Spielmann]], majstor taktike, koji je odigrao mnogo nezaboravnih partija, rekao je: ''"Ja mogu vidjeti kombinaciju koju vidi i on, ali nikako ne mogu doći u istu poziciju"''<ref name="Fine1952WorldsGreatChessGames"/>, dok je Euwe rekao: ''"Aljehin je pjesnik koji stvara remek-djela od nečega što bi bilo koga drugog jedva inspirisalonadahnulo da kući pošalje razglednicu."''<ref name="focusdepEuwe">{{cite web
| url=http://www.focusdep.com/quotes/authors/Max/Euwe
| title= Max Euwe - quotes, biographies & pictures
Line 485 ⟶ 484:
| | | |rl|nd|pl| |kl|=
| | |rl| | | | |bl|=
|Réti - Aljehin, turnir u [[Baden-Baden]]u 1925; ovo je jedna od najpoznatijih, ali i najkompliciranijih Aljehinovih pobjeda - 31. ... -Se4 - priprema se pozicija za osvajanje bijelog skakača na b7 u 12 poteza.<ref name="Fine1952WorldsGreatChessGames"/>}}
Mogući odgovor na ovo dao je Réti: ''"On pobjeđuje protivnike analizirajući jednostavan i naizgled bezopasan niz poteza, kako bi vidio gdje bi, u ovom ili onom trenutku na kraju tog niza, mogla biti skrivena originalna i samim timetim teško uočljiva prilika."''<ref>Réti 1923, pstr. 129.</ref>
[[John Nunn]] komentirao je da Aljehin ima "posebnu sposobnost da izazove komplikacije, bez pretjeranog preuzimanja rizika"<ref name="lifemasterajRetiAlekhine1925">{{cite web
| url=http://www.lifemasteraj.com/old_af-dl/bg_reti-alek1g0.html
| title=Reti - Alekhine, Baden-Baden 1925
| author=Goldsby, A. J.
| year=[[2007]]
| accessdate=23. 5. 2008
}}</ref>, a Edward Winter naziva ga "gospodarem kompliciranih pozicija". Neke Aljehinove kombinacije toliko su kompleksne da se ni današnji prvaci i velemajstori ne slažu u njihovoj [[analiza|analizi]] i ocjeni.<ref name="chessbaseAljechinVsKasparov">{{cite web
| url=http://www.chessbase.com/newsdetail.asp?newsid=1283
| title=Alexander Aljechin vs Garry Kasparov
Line 499 ⟶ 498:
| date=15. 11. 2003.
| accessdate=23. 5. 2008
}}</ref>.
 
Ipak, Kasparov je rekao da su Aljehinovi napadi bili zasnovani na jakim pozicijskim temeljima<ref name="chessbaseAljechinVsKasparov">{{cite web
Line 507 ⟶ 506:
| date=15. 11. 2003.
| accessdate=23. 5. 2008
}}</ref>, a [[Harry Golombek je]] otišao je i korak dalje izjavom da je Aljehin "najsvestraniji od svih šahovskih genija, koji se u svakom stilu i u svakoj poziciji osjećao kao kod kuće".<ref name="GolombekGameOfChess"/>. Fine, jedan od Aljehinovih najvećih rivala i potencijalnih izazivača kasnih 1930-ih, napisao je tokom [[1950te|1950-ih]] da je Aljehinova zbirka najboljih igarapartija jedna od tri3 najveće za koje on zna<ref name="Fine1952WorldsGreatChessGames"/>, a i Golombek je bio jednako oduševljen njom.<ref name="GolombekGameOfChess">Golombek 1955.</ref>.
 
Aljehin u svojim partijama ima veći procenatpostotak pobjeda od bilo kojeg drugog svjetskog prvaka, a njegovi remiji traju duže od remija bilo kogkojeg drugog prvaka.<ref name="Fischer2004ChampionsDraws">{{cite web
| url=http://www.chessbase.com/newsdetail.asp?newsid=2096
| title=World Champions and Draws
Line 515 ⟶ 514:
| date=23. 12. 2004.
| accessdate=23. 5. 2008
}}</ref>. Ipak, njegova želja za pobjedom ponekad je prelazila formalne okvire sporta i takmičenja. KadaKad ga je Fine pobijedio u jednoj usputnoj partiji iz 1933, tražio je ponovo igranje meča zbog greške koju je napravio u jednom potezu. A u [[stoni tenis|stonom tenisu]], koji je igrao jednakim žarom, ali prilično slabo, često bi polomiozgnječio lopticu kadakad bi izgubio.<ref name="Fine1952WorldsGreatChessGames"/>.
 
U jednom članku iz [[1964]]. [[Bobby Fischer]] rangirao je Aljehina kao jednog od 10 najvećih u historiji.<ref name="Fischer_p56-61">{{cite news
| title=The Ten Greatest Masters in History | author=[[Bobby Fischer|Fischer, B.]] | work=Chessworld | date=januar-februar 1964
| pages=56-61 | url=http://chess.eusa.ed.ac.uk/Chess/Trivia/Fishers10.html | accessdate=1. 1. 2009.
}}</ref>. Sam Fischer, koji je bio oličenje jasne i jednostavne igre, napisao je o njemu: ''"On nikadanikad nije bio moj heroj, niti sam mario za njegov stil igre. Nema ničeg nejasnog u tome, njegov stil je radio je za njega, ali bi teško nešto uradio nešto za bilo koga drugog. Stvarao je gigantske koncepcije, pune presedana i besprimjernih ideja... Imao je veliku maštu, mogao je sagledati poziciju dublje od ijednog drugog igrača u historiji... U većini kompliciranih pozicija stvorio je svoje najbolje koncepte."''<ref name="Fischer_p56-61">{{cite news |title=The Ten Greatest Masters in History | author=Fischer, B.| work=Chessworld| date=januar-februar 1964 | pages=56-61| url=http://chess.eusa.ed.ac.uk/Chess/Trivia/Fishers10.html | accessdate=1. 1. 2009.
| title=The Ten Greatest Masters in History | author=[[Bobby Fischer|Fischer, B.]] | work=Chessworld | date=januar-februar 1964
| pages=56-61 | url=http://chess.eusa.ed.ac.uk/Chess/Trivia/Fishers10.html | accessdate=1. 1. 2009.
}}</ref>
 
Aljehinov stil imao je veliki utjecaj na Kasparova, koji je rekao: ''"On je prvi među umjetnicima koji još uvijek imaju veliki utjecaj na mene. Volim njegovu univerzalnost, njegov pristup igri, njegove šahovske ideje. Uvjeren sam da budućnost pripada Aljehinovom šahu."''<ref>{{cite web
| url=http://www.chessgames.com/perl/chesscollection?cid=1005464
| title=Garry Kasparov's Best Games
Line 533 ⟶ 530:
=== Utjecaj na igru ===
{{glavni|Aljehinova odbrana}}
Nekoliko otvaranja i varijacija otvaranja nazvani su po Aljehinu. Osim dobro poznate Aljehinove odbrane (1. e4, Sf6) i Albin-Chatard-Aljehinovog napada u "ortodoksnoj" Paulsenovoj varijanti Francuske odbrane,<ref name="FineIdeasBehindOpenings">Fine 1943.</ref>, postoje Aljehinove varijacije u [[Budimpeštanski gambit|Budimpeštanskom gambitu]],<ref>{{cite web
| url=http://homepage.ntlworld.com/adam.bozon/budapest.htm
| title=Budapest Gambit
Line 541 ⟶ 538:
| title=ECO Information and Index: A00-A99
| author=Mark Lowery
}}</ref>, [[Bečka igrapartija|Bečkoj igripartiji]], varijanti s izmjenom figura u [[Španska partija|ŠpanjolkiŠpanskoj partiji]], Winawerovoj varijanti Francuske odbrane, [[Sicilijanska odbrana - Zmajeva varijanta|Zmajevoj varijanti]] [[Sicilijanska odbrana|Sicilijanske odbrane]], Daminom gambitu, [[Slavenska odbrana|Slavenskoj odbrani]], [[Igra daminog pješaka|Igri daminog pješaka]], [[Katalonsko otvaranje|Katalonskom otvaranju]] i [[Holandska odbrana|Holandskoj odbrani]] (gdje čak 3 različite varijante nose njegovo ime).<ref name="ChessOpsFullGroupListOpenings">{{cite web
| url=http://www.eudesign.com/chessops/ch-list.htm
| title=ChessOps - Full Group-List of Openings, Defences, Gambits and Variations
Line 561 ⟶ 558:
}}
 
Aljehinova odbrana počinje potezima 1. e4, Sf6. Aljehin je uvodi na turniru u [[Budimpešta|Budimpešti]] 1921, u mečevimapartijama protiv Endrea Steinera<ref>[http://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1012060 Steiner - Aljehin] na [http://www.chessgames.com/ ChessGames.com]</ref> i Sämischa.<ref>[http://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1012059 Sämisch - Aljehin] na chessgames.com</ref> Četiri4 godine kasnije, u časopisu "''[[Moderna šahovska otvaranja"]]'', napisano je: "Ništa nije indikativnije u tekovinama nove, hipermoderne škole negoliod bizarnabizarne odbranaodbrane koju uvodi Aljehin... Iako se protivi načelima klasične škole, ona omogućava crnom kraljevom [[skakač (šah)|skakaču]] mnogo veću pokretljivost u ranim fazama igrepartije, u vrebanju slabosti na sredini table, gdje se nalaze bijeli [[pješak (šah)|pješaci]]".<ref>R. C. Griffith i M. E. Goldstein, ''Modern Chess Openings, Fourth Edition'', 1925, pstr. 1.</ref> S druge strane, ova strategija omogućuje bijelom da skoncentrira jaku masu pješaka na [[centar (šah)|centru]] table, uključujući polja c4, d4, e5 i f4. Velemajstor [[Nick de Firmian]] u jednom broju spomenutog časopisa iz [[2008]]. konstatira da "ovom koncepcijom igra gubi svaki smisao ravnoteže i simetrije, što predstavlja dobar izbor otvaranja u mečevima protiv agresivnih igrača".<ref name="MCO-15p.159">Nick de Firmian, ''Modern Chess Openings, Fifteenth Edition'', 2008, pstr. 159.; ISBN 978-0-8129-3682-7.</ref>
 
Aljehin je, također, komponirao i nekoliko problema završnice, od kojih je jedan prikazan na dijagramu (zanimljiva studija sa 7 figura).<ref name="vanDerHeijdenAlekhineMiniEndgameStudy">Harold van der Heijden endgame study database (2005).</ref>
 
Aljehin je napisao više od 20 [[knjiga]] o šahu, uglavnom bilješke s mečeva ili turnira, plus zbirka njegovih najboljih igarapartija između [[1908]]. i 1937. Za razliku od [[Wilhelm Steinitz|Steinitza]], Laskera, Capablanke i Euwea, on nije u njima objašnjavao svoje ideje o igri, niti je početnicima pokazivao kako da unaprijede svoju igru.<ref name="compulsivereaderReview107GreatChessBattles">{{cite web
| url=http://www.compulsivereader.com/html/index.php?name=News&file=article&sid=1830
| title=A review of 107 Great Chess Battles 1939-1945 by Alexander Alekhine
| author=Kane, P.
| accessdate=23. 5. 2008
}}</ref> Zapravo, njegove su knjige mnogo više služile stručnjacima nego početnicima:<ref name="Fine1952WorldsGreatChessGames"/>: one sadrže mnoge duge analize varijacija nau kritičnim pozicijama, te "pojedinačna odstupanja i izuzetke od date taktike, a ne pravila i pojednostavljenja svoje igre".<ref name="compulsivereaderReview107GreatChessBattles"/>
 
Iako je proglašen neprijateljem SSSR-a nakon njegovih antiboljševičkih izjava iz 1928,<ref name="chessarchAlexey"/>, postepeno je rehabilitiran od strane sovjetske šahovske elite nakon smrti 1946. Istraživanja Aleksandra Kotova o njegovoj igri i karijeri, koja su prerasla u biografiju,<ref name="KotovAlekhine">Kotov 1975.</ref>, dovela su do čitavog niza spomen-turnira u Aljehinovu čast. Prvi od njih je održan je u Moskvi [[1956]], a 1. mjesto podijelili su Botvinik i Smislov.<ref>{{cite web
| url=http://xoomer.alice.it/cserica/scacchi/storiascacchi/tornei/1950-59/1956mosca.htm
| title=Mosca 1956 Aljechin Memorial
| accessdate=23. 5. 2008
}}</ref> U svojoj zajedničkoj knjizi "Sovjetska šahovska škola", Kotov i Judovič posvećuju posebno poglavlje Aljehinu, nazvavši ga "najvećim ruskim igračem" i pohvalivši njegovu sposobnost za preuzimanje inicijative, naročito u taktičkim varijacijama otvaranja.<ref name="KotovYudovichSovietSchool">Kotov 1958 .</ref> Botvinik je svojevremeno pisao da se sovjetska škola od Aljehina učila kvalitetu napadačke igre, sposobnošću za samokritiku i kombinatornoj viziji i kreativnosti.<ref name="Botvinnik100SelectedGames">Botvinnik 1951.</ref> Aljehin je jednom i napisao da su za uspjeh u šahu potrebne tri3 stvari: "Prvo: neprestana samoanaliza i poboljšavanje igre; drugo: podroban pregled protivnikove snage i slabosti; i treće i najvažnije: viši cilj ili zadatak da se vlastita dostignuća usklade s općim napredkomnapretkom šaha, kako bi se on izravnaoizjednačio s naukom i umjetnošću, gdje mu je i mjesto".<ref name="AlekhineNYTimes8Sep1929">{{citation
| journal=The New York Times
| date= 8. 9. 1929
Line 599 ⟶ 596:
| | |qd| | |pl| | |=
| |qd| | | |bl|nl|rl|=
|Čuvena i mnogo analizirana pozicija u "partiji "5 kraljica[[dama (šah)|dama]]"}}
Reshevsky je pisao da je Aljehin navodno "igrao pojedine partije protiv fiktivnih protivnika, iz kojih je izlazio kao pobjednik, a te su partije objavljene u mnogim šahovskim časopisima".<ref>Reshevsky 1976, pstr. 78.</ref> U nedavno objavljenoj knjizi Andy Soltis navodi listuspisak "Aljehinovih 15 poboljšanih partija".<ref>Soltis 2002.</ref> Svakako najpoznatija iz ovog navoda jeste partija s 5 [[kraljicadama (šah)|kraljicadama]] u Moskvi 1915. U stvarnoj partiji, gdje je Aljehin bio crni i pobijedio Grigorijeva, u jednoj od svojih knjiga predstavio je varijaciju "pet5 kraljicadama" (počevši potezom koji crni ne igra u stvarnoj partiji) kao da je stvarnu partiju dobio bijeli igrač (ne spominje se ko je koji igrač u ovoj verziji niti da je partija igrana na moskovskom turniru).<ref name="FiveQueens">Originalna partija, bez 5 kraljica, bila je GrigorievGrigorijev - Aljehin, Moskva, 1915, koju je Aljehin zapisao kao svoju pobjedu: {{citation
| journal=Shahmatny Vestnik
| date=Februarfebruar 1916
| author=Aljehin, A.
}} Ali, predstavio je verziju "5 kraljicadama" u bilješci o partiji Tarrasch - Aljehin, St. PetersburgPeterburg, 1914, koja je partija br. 26 u: ''Aljehin 1985''. U istoj knjizi, Aljehin je kao bilješku o partiji br. 90 (Aljehin - Teichmann, Berlin, 1921) predstavio pobjedu u 15 poteza protiv O. Tennera, za što je Tenner tvrdio da je zapravo bila varijacija nastala u njihovoj naknadnoj analizi njihovog remija u 23 poteza.</ref>
 
U poziciji prikazanoj na dijagramu, do koje nije došlo u stvarnom meču, Aljehin tvrdi da bijeli dobija potezom 24. Th6, jer nakon neke komplicirane igre crni je ili matiran[[mat]]iran ili ulazi u završnicu ssa kraljicomdamom manje. Neke nedavne analize pokazuju da to nije slučaj: ako bijeli zaista odigra 24. Th6, crni može odgovoriti: 24... Lg4! i bijeli nema matni napad.<ref>{{cite book
| last = Konsala
| first = Kimmo
| title = Kaksi shakkineroa
| publisher = Karisto
| year = [[1991]]
| pages = 378
| isbn=951-23-2938-7}}</ref> U kasnijoj kompjuterskoj[[računar]]skoj obradi pozicije, pokazuje se da bijeli može forsirati mat, ali samo ako se promijeni Aljehinov navod na 20. potezu, gdje postoje samo 3 kraljicedame.<ref>{{cite web
| url=http://www.xs4all.nl/~timkr/chess/al5q.htm
| title=Alekhine's 5 Queen game
| author=Krabbé, T.
| year=[[1985]]
| accessdate=23. 5. 2008
}}</ref>
 
Šahovski historičar Edward Winter detaljno je istraživao navodnu Aljehinovu pobjedu u 15 poteza pomoću žrtve kraljicedame na turniru u Sabadellu 1945.<ref>{{cite web
| url=http://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1013604
| title=Alekhine - Munoz, Sabadell 1945
| accessdate=24. 5. 2008
}}</ref> Neke fotografije napravljene tokom ovog meča pokazuju položaje pojedinih figura tokom igrepartije. BaziranoZasnovano na položajima figura s ovih fotografija, pokazalo se da se partija nikako nije mogla završiti na način koji je zvaničnoslužbeno objavljeno. To je dovelo do sumnje da je zvaničnaslužbena verzija i stvarna. Čak i da je ova verzija zaista bila lažna, nema sumnje da je Aljehin bio pobjednik ovog duela, a, također, nema ni dokaza da je on sam bio izvor objavljivanja navodno lažne verzije.<ref>{{cite web
| url=http://www.chesshistory.com/winter/extra/sabadell.html
| title=Mysteries at Sabadell, 1945
| author=Winter, E.
| year=[[2006]]
| accessdate=23. 5. 2008
}}</ref>
 
=== Aljehin i antisemitizam ===
Tokom Drugog svjetskog rata Aljehin je učestvovao na nekoliko turnira u Njemačkoj i na okupiranim teritorijama, kao i mnogi drugi jaki igrači iz okupiranih ili neutralnih zemalja.<ref name="SBchessVignettes"/><ref>Ti su igrači, između ostalih, bili Keres, Bogoljubov, Stoltz, Lundin, Bjørn Nielsen, Nicolaas Cortlever, Karel Opočenský, Jan Foltys, Luděk Pachman, [[Gedeon Barcza]], Mario Napolitano, Braslav Rabar i Teodor Regedziński.</ref> Marta 1941. pojavljuje se serija članaka s Aljehinovim imenom u ''Pariser Zeitungu'', novinama na njemačkom jeziku objavljivanim od strane njemačke okupacijske uprave. Između ostalog, u ovim člancima se člancima navodi da su Jevreji oduvijek imali talenta za iskorištavanje šaha, ali da nisu sposobni za šahovsku kreativnost i umjetnost, hipermoderne teorije Nimzowitscha i Rétija opisuju se kao "jeftina blefiranja, stvorena radi sramnog samopubliciteta" i da su one prihvaćene od strane "većine anglo-jevrejskih kvaziintelektualaca", a meč s Euweom iz 1937. opisuje se kao "pobjeda nad jevrejskom zavjerom".<ref name="WinterChessNotesArchive17">{{cite web
| url=http://www.chesshistory.com/winter/winter17.html
| title=Chess Notes Archive [17]
| author=Winter, E.
| accessdate=23. 5. 2008
}}</ref> Aljehinovo ime potpisano je i na dva2 intervjua za španske novine iz septembra 1941; u jednom od njih je navodno je rekao da je "arijevski šah agresivan i kreativan..."; sa druge strane, jevrejski se opisuje kao "proračunat i baziran na ideji konstantne odbrane".<ref name="WinterChessNotesArchive17">{{cite web
| url=http://www.chesshistory.com/winter/winter17.html
| title=Chess Notes Archive [17]
Line 646 ⟶ 643:
}}</ref>
 
Gotovo odmah nakon oslobođenja Pariza Aljehin daje izjavu da je "napisao dva2 članka za navedene novine prije no što su mu Nijemci dali izlaznu vizu i da su oba članka bila isključivo stručna, ali da su ih nacisti naknadno prepravili i unijeli u njih svoja [[rasizam|rasna]] gledišta". On je napisao barem još dva 2 demantija, u pismu organizatorima londonskog turnira 1946. i u svojoj posthumno objavljenoj knjizi "''Legado"''. Naravno, sva tri3 demantija su različito su formulirana.<ref name="WinterChessNotesArchive17">{{cite web
| url=http://www.chesshistory.com/winter/winter17.html
| title=Chess Notes Archive [17]
Line 653 ⟶ 650:
}}</ref>
 
OpsežnaObimna istraga Kena WhyldaWhyldea nije dala uvjerljive dokaze o autentičnosti članaka. Šahovski pisac Jacques Le Monnier tvrdio je [[1986]]. u časopisu "''Evropski šah"'' da je [[1958]]. vidio neke pronađene Aljehinove bilježnice s originalnim rukopisom i da se u njima nalazio prvi antisemitski članak štampan u spomenutim novinama [[18. mart|18. 3.]] 1941. Međutim, isti autor u knjizi "''75 Aljehinovih partija"'' iz [[1973]]. kaže: "NikadaNikad neće biti poznato daje li je Aljehin zaista stajao iza dotičnih članaka ili su oni samo bili izmanipulirani od strane urednika ''Pariser Zeitunga''".<ref name="WinterChessNotesArchive17">{{cite web
| url=http://www.chesshistory.com/winter/winter17.html
| title=Chess Notes Archive [17]
Line 660 ⟶ 657:
}}</ref>
 
Winter primjećuje da su u navedenim člancima pogrešno napisana imena nekih čuvenih šahista, što bi možda mogao biti dokaz o nacističkoj prevari ili Aljehinovom pokušaju da pokaže signal da njihov sadržaj nije i njegovo mišljenje već da ih je primoran napisati na taj način. Ali to bi, opet, mogla biti samo štamparska greška ili činjenica da je Aljehinov rukopis bio težak za čitanje. U jednom članku se članku (vjerovatno) netačno tvrdi da je [[Lionel Kieseritzky]] (''polj.'' Kizierycki) bio poljski Jevrej, iako on (vjerovatno) nije bio ni Poljak ni Jevrej.<ref>http://www.chesscafe.com/text/review243.pdf</ref> Winter zaključuje: "Iako je, u ovom trenutku, teško naći čvrsto uporište za njegovu odbranu, samo otkriće članaka s originalnim rukopisom razriješit će stvar izvan svake sumnje." Prema aktuelnom zakonu o [[autorsko pravo|autorskom pravu]] u Francuskoj, Aljehinove bilježnice neće se naći u javnom vlasništvu sve do [[1. januar|1. 1.]] [[2017]].<ref name="WinterChessNotesArchive17">{{cite web
| url=http://www.chesshistory.com/winter/winter17.html
| title=Chess Notes Archive [17]
Line 667 ⟶ 664:
}}</ref>
 
Činjenica je da Aljehin u privatnom životu[[život]]u i šahovskoj karijeri nije bio antisemit. U junu 1919. uhapšen je od ''Čeke'', zatvoren u Odesi i osuđen na smrt. Spasio ga je Jakov Vilner, jevrejski šahistašahist, poslavši telegram predsjedniku ukrajinskog Vijeća narodnih komesara, koji je znao za Aljehina i naredio njegovo oslobađanje.<ref>{{cite web
|url=http://www.geocities.com/SiliconValley/Lab/7378/russia.htm
|title=Russian Chess History
|author=Wall, W.
|accessdate=20. 5. 2008
|archiveurl=http://www.webcitation.org/query?id=1256450937492236|archivedate=25. 10. 2009|deadurl=yes}}</ref> Također je prihvatio pomoć u analizi i pripremanju meča za titulu prvaka s Capablankom od strane Charlesa Jaffea. Jaffe je bio jevrejski šahistašahist nastanjen u New Yorku, gdje ga je Aljehin često posjećivao, i nakon osvajanja titule i povratka u New York, u znak zahvalnosti odigrao je odigrao mini-meč sprotiv njimnjega, bez finansijske nadoknade.<ref name="SaidyLessingWorldOfChess">Saidy 1974, pstr. 190-191.</ref> Aljehinov sekundant 1935. za meč s Euweom bio je Salo Landau, holandski Jevrej. Američki Jevrej [[Arnold Denker]], poznati velemajstor, pisao je da je Aljehin uvijek bio vrlo ljubazan prilikom mečeva, konsultacija i zajedničkih analiza određenih mečeva. Također je pisao da ga je tokom ranih 1930-ih, kad je ekonomija bila u krizi usljed [[Velika depresija|Velike depresije]], nekoliko puta veoma srdačno ugostio u New Yorku. Prema njegovim navodima, u to je vrijeme Aljehin je bio uvjeren da mu je naredni rival u borbi za titulu američki Jevrej [[Isaac Kashdan]] (što se ipak nije desilo).<ref name="DenkerParr"/> Tokom proljeća 1940. davao je u Parizu lekcije talentiranom 14-ogodišnjaku Gerardu Budowskom, njemačkom Jevreju.<ref>{{cite web
| url=http://www.tablerotico.com/colaboraciones/gbudowski/jrc_budowski_madre.htm
| title=Gerardo Budowski en Torneo de Ajedrez por Equipos 2005 (na [[španski jezik|španskom]])
| accessdate=29. 1. 2009
}}</ref> Konačno, Aljehinova četvrta ženasupruga bila je Grace Wishard, američka Jevrejka. InteresantnoZanimljivo je da je Grace osvojila ženskižensko šampionat gradaprvenstvo Pariza u šahu 1944.<ref>{{cite web
| url=http://www.chesshistory.com/winter/winter18.html
| title=Chess Notes Archive [18]
Line 695 ⟶ 692:
| |pl| | | | | | |=
| | | | | | | | |=
|Poznata partija Aljehin-Yates iz 1922. poslije 36. ... Tgf8}}
 
* [http://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1012123 Aljehin - Yates, London, 1922, Odbijeni damin gambit: Ortodoksna odbrana., Glavna linijavarijanta (D64)] - Aljehin izvodi napad u završnici i čak se i [[kralj pridružuje(šah)|kralj]] uključuje u bitkiborbu
* [http://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1012099 Bogoljubov - Aljehin, Hastings, 1922, Holandska odbrana.: Klasična varijacijavarijanta (A91)] - ova je partija nazvana jednom od najboljih ikad, s nekim nevjerovatno dubokim varijacijama dok se crni priprema [[promocija (šah)|promovirati]] pješaka
* [http://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1012180 Grünfeld - Aljehin, Karlovy Vary, 1923, Odbijeni damin gambit: Ortodoksna odbrana., Rubinsteinov napad (D64)] - [[Ernst Grünfeld|Grünfeld]] ne čini nijednu očitu grešku, ali njegov spori razvoj figura dozvoljava Aljehinu da preuzme inicijativu i počne ga istiskati s table; Grünfeld očajnički pokušava osloboditi svoju poziciju, ali je slomljen serijom Aljehinovih žrtvi koje forsiraju da izgubi figuru ili bude matiran
* [http://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1012326 Réti - Aljehin, Baden-Baden, 1925, Mađarsko otvaranje.: Obrnuta Aljehinova odbrana (A00)] - taktički kompleksnasložena partija, u kojoj Aljehin izvodi kombinaciju od 12 poteza kojom osvaja skakača
* [http://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1270221 Capablanca - Aljehin, meč za titulu svjetskog prvaka, Buenos Aires, 1927, Odbijeni damin gambit (D52)] - partija završava zanimljivom pozicijom sa 4 dame na tabli
* [http://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1012683 Aljehin - Nimzowitsch, San Remo, 1930, Francuska odbrana.: Winawerova varijacijavarijanta (C17)] - jedna od najkraćih partija završena [[cugcvangiznudica|iznudicom]]om; do 26. poteza crni je već strategijski izgubljen i nema dobrog poteza; ova partija izrodila je i termin "Aljehinova[[Aljehinov puškatop]]" za formaciju u kojoj dama stoji u liniji iza [[top (šah)|topova]]
* [http://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1012664 Stahlberg - Aljehin, Hamburg, 1930, 3. šahovska olimpijada, Nimco-indijskaNimcoindijska odbrana., Spielmannova varijacijavarijanta (E23)] - prva nagrada za najbolju partiju
* [http://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1007985 AlekhineAljehin - Lasker, Zürich, 1934, Odbijeni damin gambit.: Ortodoksna odbrana., LinijaVarijanta Ld3 (D67)] - kratka partija završena žrtvom dame; nakon turnira Lasker je rekao: "Aljehinovom napadačkom [[genije|geniju]] nema ravnog u historiji igre";
* [http://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1042421 Euwe - AlekhineAljehin, meč za titulu svjetskog prvaka, 4. partija, Den Haag, 1935, Grünfeldova odbrana.: Ruska varijacijavarijanta (D81)] - Aljehin žrtvuje oba topa, ali zarobljava Euweovog kralja na sredini table, uzima mu damu i elegantno završava partiju
 
== Vanjski linkovi ==
* {{Cite web | url = http://www.chessmaniac.com/Games/MyChessViewer/UpgradeBrowser.htm | title = Aljehinove partije - 2259. | accessdate = 27. novembar11. 2009 | language = engl.[[engleski jezik|engleskom]]}}
* {{Cite web | url = http://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=10240 | title = The chess games of Alexander Alekhine | accessdate = 24. novembar11. 2009 | work = Aljehinove partije na Chessgames.com 1903—1946 | language = engl.engleskom}}
* {{Cite web | url = http://www.bobby-fischer.net/AlekineInterview.html | title = Alexander Alekhine Rare Interview | accessdate = 24. novembar11. 2009 | work = Intervju sa Aljehinom (zvučni zapis) | language = engl.engleskom}}
* {{Cite web | url = http://www.chesscafe.com/text/kmoch05.txt | title = Grandmasters I Have Known by Hans Kmoch. | accessdate = 22. februar2. 2008 | work = Pogledati u arhivi [http://web.archive.org/web/20080222145141/http://www.chesscafe.com/text/kmoch05.txt www.archive.org] | language = engl.engleskom}}
* {{Cite web | url = http://www.wtharvey.com/alek.html | title = Alexander Alekhine's winning moves. | accessdate = 27. novembar11. 2009 | work = 80 ključnih pozicija iz Aljehinovih partija | language = engl.engleskom}}
 
== Reference ==
Line 738 ⟶ 735:
 
{{DEFAULTSORT:Aljehin, Aleksandar}}
 
 
[[Kategorija:Muškarac]]
[[Kategorija:Rođeni 1892.]]