Razlika između verzija stranice "Bobovac"

[[Datoteka:Bobovac.jpg|mini|desno|300px|Bobovac]]

 

== Historija ==

Bobovac su [[Turci|Osmanlije]] opsjedali [[19. maj]]a a osvojili [[21. maj]]a [[1463]]. nakon samo tri dana borbe. Jedni izvori navode da su se za grad vodile teške borbe i da su Osmanlije pod gradom upotrijebili topove koje im je slao Nijemac Jörg iz [[Nürnberg]]a. Također se govori da je [[Radivoj Ostojić|knez Radak]], koji je upravljao u to vrijeme gradom predao Bobovac misleći da će za to biti nagrađen, ali su ga [[Turci|Osmanlije]] nakon predaje pogubili. Brzi pad Bobovca, za koji se vjerovalo da može izdržati i dvogodišnju opsadu je iznenadio kralja [[Stjepan Tomašević|Stjepana Tomaševića]] i onemogućio ga da sakupi vojsku i dobije stranu pomoć. Zbog toga su se i posade [[Visoko]]g i nekih drugih gradova predale bez borbe. Nakon njegovog zauzimanja, Osmanlije su ga razorili ali su zbog njegovog izuzetnog strateškog značaja ponovo sagradili neke objekte potrebne za njihov boravak. Osmanska posada je boravila u Bobovcu sve do [[1626]]. kada je napušten zbog gubitka strateškog značaja nastavkom osmanskih osvajanja prema sjeveru kada ostaje duboko u pozadini.

Kraljevska grobna kapela je rekonstruirana, ali nekim nepriznatim metodama tako da je njena vrijednost umanjena.

 

== Mauzolej ==

 

U kraljevskom mauzoleju na Bobovcu pronađeno je devet skeleta u pet grobnica. Tu su bili sahranjeni kraljevi [[Stjepan Dabiša]], [[Stjepan Ostoja]], [[Stjepan Ostojić]], [[Tvrtko II]] i [[Stjepan Tomaš]]. S njima je vjerovatno bio sahranjen i posljednji bosanski kralj, [[Stjepan Tomašević]], čiji su ostaci bili preneseni iz Jajca. Od deveta skeleta, samo jedan pripada ženskoj osobi, koja je sahranjena pored Tvrtka II. Pretpostavlja se da pripada supruzi Tvrtka II, kraljici [[Doroteja Gorjanska|Doroteji Gorjanskoj]]. Između grobova kralja Tvrtka II i groba žene za koju se pretpostavlja da je kraljica Doroteja Gorjanska nalazi se dječji grob, za kojeg se pretpostavlja da pripada djetetu Tvrtka II i Doroteje Gorjanske.<ref name="Živković"> Pavo Živković, ''Tvrtko II Tvrtković: Bosna u prvoj polovini xv stoljeća'', Institut za istoriju u Sarajevu, 1981</ref><ref name="Imamović"> Enver Imamović, ''Korijeni Bosne i bosanstva: izbor novinskih članaka, predavanja sa javnih tribina, referata sa znanstvenih skupova i posebnih priloga'': Bosna u prvoj polovini xv stoljeća'', Međunarodni centar za mir, 1995</ref><ref>U Bobovcu nisu sahranjeni svi kraljevi i kraljice Bosne. Prvi kralj, [[Tvrtko I]], sahranjen je u Crkvi sv. Nikole u naselju [[Mile]] zajedno sa svojom suprugom, kraljicom [[Doroteja Bdinska|Dorotejom Bdinskom]]. Tri kraljice ([[Jelena Nelipčić]], [[Katarina Kosača]] i [[Jelena Branković (Mara)|Mara Branković]]) umrle su van granica Bosanskog kraljevstva, a dvije (Katarina i Mara) su sigurno i sahranjene van Bosne. Tri kraljice ([[Kujava Radinović]], [[Vitača]] i [[Vojača]]) su izgubile kraljevsku titulu i čast razvodom, pa nisu ni bile sahranjene u Bobovcu s ostalim članovima kraljevske porodice.</ref>

== Reference ==