Razlika između izmjena na stranici "Bošnjaci u Mađarskoj"

Bez promjene veličine ,  prije 7 godina
nema sažetka izmjene
m (Bot: premještanje 4 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici d:q515119 na Wikidati)
[[Datoteka:Szajci.jpg|200px|mini|Baranjska bošnjačka muška nošnja s tamburicom]]
[[Datoteka:Bošnjakuša iz Baranje.jpg|mini|200px|Baranjska bošnjačka ženska nošnja]]
'''Bošnjaci''' ili '''bošnjačkiBošnjački Hrvati''' ili '''Baranjski Bošnjaci''' ([[mađarski jezik|mađ.]]:''Baranyai bosnyákoku'') su [[etnička grupa]] [[Hrvati|Hrvata]] u [[Mađarska|Mađarskoj]].
 
Žive u [[Baranja|Baranji]], u gradu [[Pečuh]]u, <ref>[http://www.croatica.hu/index.php?id=31&lang=1 Croatica.hu] [[Dinko Šokčević]]: ''Povijest Hrvata u Mađarskoj''</ref><ref> [http://hu.mvp.hr/?mh=241&mv=1378&id=4436 MVP RH] Bilateralni odnosi</ref><ref>[http://www.glas-koncila.hr/rubrike_izdvojeno.html?news_ID=1543 Glas Koncila] ''Kako dalje glede pastorala hrvatskih katolika u Mađarskoj?''</ref><ref>[[Živko Mandić]]: ''Obiteljski nadimci Hrvata Bošnjaka u Mađarskoj'''</ref><ref>[http://www.tanac.hu/TanacStranica/story-h.htm Folklorni ansambl "Tanac", Pečuh] Priča</ref><ref>[http://www.podravina.net/pdf/VulicKroatist.pdf Podravina.net] [[Sanja Vulić]]: ''Međunarodni kroatistički znanstveni skupovi u Pečuhu 1998. i 2000.''</ref>, a i u selima [[Kukinj]]u, [[Semelj]]u, <ref>[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2008/glasnik34ii.pdf Hrvatski glasnik br. 34/2008.] XIV. Bošnjačko sijelo u Kukinju</ref>, [[Udvar]]u <ref>[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2006/glasnik5ii.pdf Hrvatski glasnik br. 5/2006.] Bošnjačka svadba </ref>, u [[Salanta|Salanti]] (gdje su došli u 18. vijeku, a danas čine 32% sela), [[Nijemet]]u, [[Pogan]]u <ref name="O govorima">Sanja Vulić: ''O govorima Hrvata u Mađarskoj'', objavljeno na Internetu 09. marta 2007. na www.podravina.net </ref>. i t.d.. Do nedavne prošlosti su bili znatnom zajednicom u [[Ata|Ati]], [[Suka|Suki]] i [[Sukit]]u, međutim tamošnji Hrvati su se znatno pomađarili. Došli su iz Bosne u Baranju, velikim dijelom u 16. i 17. vijeku, kada je taj kraj bio pod [[Turska|turskom]] vlašću. Ipak, u znatnijem broju ih je bilo već u 14. vijeka u [[Pečuh]]u <ref name="O govorima"> </ref>.
Anonimni korisnik